LOGO-MG.png

03/06/2018

U Zemunu održana manifestacija srijemskih hrvatskih kulturnih udruga Srijemci Srijemu

Srijemci nadmašili sva očekivanja

„Ovo je znak da srijemski Hrvati koji ovdje žive, žele zajedništvo. Moja konačna ocjena je da je ovo je bio dan srijemskih Hrvata i da bi se tako trebalo ubuduće zvati*Mislim da je ovakva manifestacija jedan poticaj za Republiku Hrvatsku da zajedno sa domaćinima u Srbiji napravimo sve, kako bi se prava hrvatske manjine u Srbiji u punom smislu emancipirale i kako bi im ona bila zajamčena i osigurana“.

Tradicionalna 6. po redu manifestacija srijemskih hrvatskih udruga kulture, koja sa svake godine održava u drugom mjestu u Srijemu, a koja je ovoga puta održana 3. lipnja u operi i teatru Madlenianum u Zemunu, prema ocjenama organizatora i velikog broja posjetitelja, nadmašila je sva očekivanja. Susret srijemskih hrvatskih kulturnih udruga, ocijenjen je kao najbolji do sada u svakom smislu, kako u tehničkom tako i po kvaliteti programa. A to su potvrdili i posjetitelji, s obzirom da je posjećenost bila i veća od očekivane. Tražila se stolica više, ali je dvorana bila premalena da primi sve one koji su željeli ohrabriti srijemske Hrvate. Svojim bogatim i sadržajnim kullturno-umjetničkim programom u prepunoj dvorani, predstavili su se domaćini Zajednica Hrvata Zemuna, knjižnica i čitaonica Ilija Okrugić, Društvo hrvatske mladeži Zemuna, zatim Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina, Hrvatski kulurni centar Beograd, HKC Srijem-Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKD Šid, HKPD Tomislav iz Golubinaca, HKPD Matija Gubec iz Rume, HKPD Jelačić iz Petrovaradina i gosti, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta i KUDH Bodrog iz Monoštora.

Dan srijemskih Hrvata

„Spektakularna, do sada najbolje održana manifestacija Srijemci Srijemu“, istaknula je ispred ZKVH-a Katarina Čeliković, dodajući.

“Sudionici su sami sebi podigli ljestvicu nastupa toliko visoko, da se bojim kako neće biti prostora i mogućnosti, da program kvalitativno podignemo nakon svega ovoga. Mi koji smo bili u organizaciji strepili smo hoćemo li napuniti dvoranu. Ova profesionalna institucija, ovakav teatar koji zaista daje sve tehničke uvjete za organiziranje ovakvih manifestacija, bio je u ovom slučaju premali. Moram zahvaliti Madlenianumu na profesionalnoj organizaciji i na izvrsnom prostoru. Naši su sudionici njih oko 250, u svom programu pokazali da su ga znali iskoristiti. Nažalost nije bilo dovoljno mjesta. Mnogi ljudi su ostali izvan ove dvorane i na nama je da idući puta obezbedimo da se Srijemci u još većem broju okupe. Na ovaj događaj je bilo pozvano mnogo ljudi, ali ni u najboljim računicama nismo očekivali da ćemo prijeći granicu koju može učiniti dostupnom Madlenianum. Ovo je znak da srijemski Hrvati koji ovdje žive, žele zajedništvo. Moja konačna ocjena je da je ovo bio dan srijemskih Hrvata i da bi se tako trebalo ubuduće zvati“, kazala je Čeliković.

Poruke ohrabrenja

Organiziranjem ovakve manifestacije u Zemunu, ona postaje značajna na samo za Vojvodinu nego i Republiki Srbiju.

„Ono što je meni posebno drago osim što ima mnogo posjetitelja, jeste da se manifestacija koju smo započeli prije šest godina iako je bilo nevjerice, uspjela održati. Svake godine se ovaj kontinuitet nastavlja, od Srijemske Mitrovice, preko Šida, Rume, Petrovaradina, Golubinaca do sada u Zemunu. Mi uvijek našim djelovanjem šaljemo jasnu poruku, pa tako i ovdje u Zemunu u širem području grada Beograda, da smo građani Republike Srbije drugačijeg etničnog podrijetla, drugačiji po vjeri i vjeroispovjesti, ali da svoju kulturu i svoje običaje njegujemo na ponos ne samo našeg naroda, nego time dokazujemo da smo sastavni dio društva u Republici Srbiji“, kazao je dr. Bačić.

Pozdrav i podršku skupu u Zemunu, uputio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota.

„Drago mi je što vidimo toliki broj ljudi. To je znak koliko tradiciju i kulturu cijene srijemski Hrvati. Ovo je jako bitan trenutak koji ispoljavamo i kroz ovu manifestaciju, a to je da pokušamo zadržati naše ljude ovdje u Srijemu kako bi oni opstali. Svjedoci smo događaja koji su se zbivali i koji se nažalost još uvijek zbivaju u nekim djelovima Srijema. To nisu lake situacije za naše ljude. Mislim da je ovakva manifestacija jedan poticaj za Republiku Hrvatsku da zajedno sa domaćinima u Srbiji napravimo sve, kako bi se prava hrvatske manjine u Srbiji u punom smislu emancipirale i kako bi im ona bila zajamčena i osigurana. Vrlo brzo ćemo krenuti sa humanitarnim akcijama ali i konkretnim projektima kako bi Srijemci i Srijemice ostali na ovom području. Mislim da je to uistinu važno i ovaj veliki broj ljudi koji se okupio na manifestaciji ima veliki značaj i poticaj za Hrvate na ovom području“.

Osnaživanje zajednice

Nakon Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Petrovaradina i Golubinaca, po prvi puta domaćin susreta srijemskih hrvatskih udruga, održan je u Zemunu.Branko

„Malo su se „razdrmale“ naše zemunske udruge, naša župa, kao i svi ljudi koji su sudjelovali u organiziranju cijele ove manifestacije. Ovaj događaj će svakako ostaviti svog traga na kulturu Zemuna i na udrugu Zajednica Hrvata Zemuna. Ona je za nas značajna jer se potencijal svakog pojedinačnog učesnika pokrenuo i to će svakako ostaviti traga i za budućnost i neke druge manifestacije koje se ovdje budu održavale. Također, ovo je ohrabrenje za Hrvate koji žive na ovim prostorima i priprema za bolje uključivanje u kulturni život Srbije, a ujedno čini i osnaživanje hrvatske zajednice u Zemunu“, kazao je predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Branko Kajić.

Pored Zajednice Hrvata Zemuna, knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić, u Zemunu djeluje i Društvo hrvatske mladeži, također jedno od domaćina.

„Ova manifestacija je iznimno važna za hrvatske udruge, posebno za hrvatske udruge u Zemunu i drago mi je što smo ove godine domaćini. Potrudili smo se da publika uživa u bogatom i šarolikom programu u ovom predivnom ambijentu“, istaknuo je predsjednik Hrvatske mladeži Petar Dujić.

Dojmovi sudionika

Pored Srijemaca, gledateljstvu su se te večeri predstavile i gostujuće udruge. Gledateljstvo je imalo priliku uživati u zajedničkom nastupa udruga iz Srijema i Bačke.

„Ljubav prema tradiciji je duboko ukorijenjena kod Hrvata. Takođe,r ljubav prema muziciranju i glazbi je karakteristika za većinu stanovnika Balkanskog poluotoka i to ja valjda nešto što nas ovdje i spaja. Uz izuzetnu suradnju sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata mi smo gosti ove velike manifestacije. Narod koji ne drži do svoje tradicije, običaja i jezika je narod koji ima tendenciju ka nestajanju. Samim time što smo se mi svi skupili u Zemunu, pokazuje da je hrvatska riječ još uvijek živa na prostoru kako Vojvodine tako i Srbije“, istaknula je dopredsjednica KUDH Bodrog iz Monoštora Anita Đupanov Marijanović.

Po prvi puta na manifestaciji se predstavio i HKC Beograd iz Beograda.

„Kao književnici, zaista mi je čast sudjelovati na ovoj manifestaciji, na kojoj srijemski Hrvati predstavljaju svoje običaje i tradiciju. Pošto smo mi mlada udruga osnovani smo tek prije godinu i po dana, nemamo folklornu i tamburašku sekciju, ali imamo književni odjel čiji sam ja predstavnik. Kao književnica predstavila sam dvije pjesme na dalmatinskom dijalektu da bi približila Srijemcima i Srijemu, Dalmaciju na ovoj divnoj manifestaciji“, istknula je predsjednica HKC Beograd Ljiljana Crnić.

O značaju manifestacije, kazao nam je i predsjednik HKC Srijem-Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice Krunoslav Đaković.

„Bitan je odgovor zašto to organiziramo? Da bi smo očuvali svoju hrvatsku kulturu i svoj hrvatski identitet. Na ovakvim manifestacijama možemo vidjeti bogatstvo hrvatske kulture u Srijemu“.

Na kraju programa, od strane domaćina, uručene su zahvalnice svim sudionicima i organizatorima manifestacije, a program je završen zajedničkom točkom udruga domaćina, koji su izveli scensko muzički nastup Ero s onoga svijeta.

Pored predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i predstavnika Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata organizatora manifestacije, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, manifestaciji su nazočili i konzul prvog reda Konzulata u Subotici Hrvoje Vuković, predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Rajna Stević, zamjenik veleposlanika Bosne i Hercegovine u Beogradu, predstavnici Općine Zemun, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović, predstavnici srijemskih udruga, svećenici i redovnici, kao i medijski pokrovitelji manifestacije RTV i ravnatelj naše medijske kuće Ivan Ušumović.

S. Darabašić

IMG_2793.jpg

05/02/2018

Veliki doprinos očuvanju duge tradicije

“Ukoliko bilo koji narod ne čuva svoju tradiciju, običaje i kulturu, osuđen je na vrlo brzo nestajanje bez traga* Zadatak naše udruge je da proces asimiliranja maksimalno usporimo i odložimo i da damo sve od sebe da ga ako je moguće i zaustavimo, ali da i ako nas jednog dana više ne bude, da ostane neki trag, da smo nekada živjeli na ovim prostorima”, kaže Nikola Jurca.

Na nedavnoj proslavi 114. obljetnice postojanja HKPD Matija Gubec iz Rume, najveće priznanje ovog Društva, plaketu sa likom Matije Gupca uručeno je tajniku ove udruge Nikoli Jurci. Punih deset godina Jurca je angažiran u radu svoje udruge u organiziranju brojnih kulturnih manifestacija, pisanju projekata, u izvještavanju o aktivnostima Društva, ali i brojnim drugim poslovima na unapređenju rada Društva sa najdužom tradicijom u Vojvodini.

Što Vas je podstaklo da se predano posvetite radu hrvatske udruge u Srijemu, koja ima dugu tradiciju postojanja?

HKPD Matija Gubec, ima tradiciju postojanja i trajanja dužu od jednog stoljeća. Kroz ovo Društvo prošle su generacije mnogih rumskih briježanskih obitelji i članstvo u Društvu postalo je nešto što se prenosi sa roditelja na djecu i to tako traje od samih početaka do danas. Mislim da ne postoji ni jedna obitelj rumskih briježanskih Hrvata a da nema bar jednog člana Matija Gupca, a vrlo često su članovi Društva i cijele obitelji. Takav je slučaj i sa mojom obitelji u kojoj su članovi Društva bili i moj pradjed, djed, pa moji roditelji i naposlojetku moj brat, supruga, djeca…Do mog angažiranja u Društvu došlo je stoga sasvim spontano. Najprije sam pokušavao učiti svirati, pa kako sam od toga odustao, jedno vrijeme sam bio član dramske potom recitatorske sekcije, pa član Upravnog odbora, dopisnik Hrvatske riječi iz Rume, a poslijednjih deset godina sam tajnik Društva.

Uz pomoć Vaše angažiranosti na pisanju brojnih projekata udruga je dobila i značajna sredstva za rad. Koliko je važna stručnost i znanje da bi oni bili uspješno realizirani?

Mislim da je u svemu najvažniji timski rad. Vi može napisati najbolji projekat na svijetu, dobiti sredstva za njegovu realizaciju, ali ako udruga nema ljudskih kapaciteta, volje i odlučnosti da takav projekat ostvari i realizira, sve vam je uzalud. Isto tako možete imati sve preduvjete da nešto značajno uradite, ali ukoliko ne umijete napisati projekt, konkurirati za sredstva da bi ste svoje potencijale iskoristili sve vam je uzalud. Po mom mišljenju najveće bogatstvo našeg Društva je upravo taj timski rad. Imamo preko 300 članova i točno se zna tko šta radi od predsjdnika, tajnika, blagajnika, tamburaša, dirigenta orkestra, Upravnog i Nadzornog odbora, pa do domara, kuhara i posluga, kada organiziramo neke manifestacije. Moj dio posla jeste između ostalog pisanje projekata po natječajima koje raspisuje kako lokalna samouprava, Vlada AP Vojvodine, Ministarstvo kulture Republike Srbije, pa tako sve do Veleposlanstva Republike Hrvatske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, HNV-a i drugih. Za pisanje tih projekata potrebno je posjedovati određena znanja, ali daleko od toga da je to nešto što se ne može naučiti i savladati, najvažnija je dobra volja. Podrazumjeva se ipak da za taj dio posla ipak treba angažirati obrazovane članove Društva, jer to ipak nije posao koji kvalitetno može obavljati svatko, a obrazovani mladi ljudi su po nekom mom sudu, najslabija točka svih hrvatskih udruga u Vojvodini.

Koliko je osobno za Vas važno postojanje hrvatske udruge u Rumi, kroz koju su do sad prošle brojne generacije?

Hrvatska udruga u Rumi je danas jedini čuvar nacionalnog i kulturnog identiteta pripadnika hrvatskoga naroda. Mislim da sam ovom rečenicom sve rekao. Ukoliko bilo koji narod ne čuva svoju tradiciju, običaje i kulturu, osuđen je na vrlo brzo nestajanje bez traga. Nažalost pripadnika naše hrvatske zajednice u Rumi je mali i taj broj se smanjuje i neminovno nam preti asimiliranje u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti. Zadatak naše udruge je da proces asimiliranja maksimalno usporimo i odložimo, da damo sve od sebe da ga ako je moguće i zaustavimo, ali da ako nas jednog dana više i ne bude, da ostane neki trag da smo nekada na ovim prostorima živjeli.

Osim angažiranosti u udruzi, radili ste i na promodžbi hrvatske kulture pisanjem izvještaja u medijima, potom na web sajtu…

Već 4,5 godina jedna informatička tvrtka redovito održava i ažurira sajt Matije Gupca. Po mom mišljenju to rade dosta dobro. Sajt je vizuelno sjajno urađen, pregledan je i svakom zainteresiranom posjetitelju nudi sve potrebne informacije.Jedno vrijeme podaci na sajtu nisu bili baš najažurniji ali je u međuvremenu to ispravljeno i za sada sve to dobro funkcionira. Ne bih posebno isticao neku svoju ulogu po tom pitanju, ona je više korektivna i savjetodavna nego stvaralačka. Gotovo svi tekstovi o aktualnim događajima na sajtu su preuzeti tekstovi koji su objavljeni u Hrvatskoj riječi.

HKPD Matija Gubec također ima dobru suradnju i sa lokalnom samoupravom. Koliko je ona važna u opstojnosti jedne udruge?

Mislim da je veoma važno za svaku udrugu da bude dobro prihvaćena u sredini u kojoj radi i djeluje. Koliko sam ja intenzivno angažiran u udruzi a to je negdje od 2000. godine, imali smo dobru suradnju sa svakom garniturom koja je bila na vlasti u našoj općini, a tako je i danas. Od lokalne samouprave smo uvijek imali maksimalnu potporu. Naša udruga je ostala i opstala svih ovih godina, pregurala dva svjetska rata, šest različitih država, sve vrijeme smo nosili hrvatski nacionalni predznak, ali nikada nismo bili isključivi, zatvoreni i u našem Društvu ekstremizmu bilo kakve vrste, nikada nije bilo mjesta. Kroz povijest našega Društva pored Hrvata, oduvijek je bilo i Srba, Mađara, Nijemaca, Makedonaca, Slovenaca, Jevreja…To ne smatramo nedostatkom nego svojom velikom prednošću.

Na proslavi Dana društva, dobili ste najveće priznanje koje udruga dodjeljuje svojim članovima. Od koliko značaja će ono biti za Vaš dalji rad?

To priznanje mi mnogo znači i veoma mi imponuje. Plaketa Matije Gupca je najveće priznanje koje naša udruga dodjeljuje zaslužnim pojedincima pa je samim tim razumljivo koliko mi to priznanje znači. U Društvu ću i ubuduće kao i do sada, davati svoj maksimum i truditi se da mu doprinesem koliko god to budem mogao. Dobijanje priznanja nikada nije bio motiv mog rada i angažiranja u Društvu, ali svakako da ovakve stvari gode i prijaju.

Kakvi su planovi udruge u idućoj godini i na čemu će te staviti poseban akcenat?

Najprije bih svima i uposelnicima u NIU Hrvatska riječ (za koju sam nekada pisao), poželio sretne i blagoslovljene božićne blagdane i puno zdravlja i sreće u 2018. godini. Što se tiče planova Društva u 2018. godini to su aktivnosti i manifestacije koje se ponavljaju dugi niz iz godine u godinu (dva koncerta početkom i koncem godine, Festival u Rumi, Susreti Društava Matija Gubec, Susreti srijemskih društava, brojne igranke…). U planu nam je gostovanje udruzi Široko iz Niša, gledaćemo da ugovorimo gostovanje u Hrvatskoj, ali sve ovisi od sredstava koja budemo imali na raspolaganju. Ali otom potom, imaćemo prilike o tome razgovarati u idućoj godini.


22/01/2018

Blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara, obilježen u Rumi

„ Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograda, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino* Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

U spomen na rodne vinograde

Sveti Vinko, kao i rimski antički bog Dioniz, označava rađanje i buđenje prirode, a uz njih se vezuje i početak nove vegetacijske godine. Na blagdan sv. Vinka koji se obilježava 22. siječnja, vinogradari se sastaju u vinogradima. Tog dana odrežu vinovu lozu na isti način kao na Lucu, te iz pupoljaka predviđaju kakav će biti urod grožđa. Također je običaj da na vinovu lozu objese kobasicu i kulen, kako bi grozdovi bili veliki i debeli kao oni. Unatoč tome što je vinograda sve manje na atarima između Rume i Iriga, ovaj lijepi običaj, godinama njeguju članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Na dan blagdana sv. Vinka, članovi ovoga Društva, ( rijetkih koji njeguju ovaj običaj u Srijemu), okupe se u prostorijama svoje udruge odakle zajedno sa svećenikom, odlaze u vinograd. Na vinovu lozu objese kulen, kobasicu i švargl, a vinograd posvjete starim vinom, nadajući se da ći im ova godina donijeti obilje plodova. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod kvalitetniji. Svoju tradiciju odlaska u vinograd, nisu prekinuli ni ove godine.

Specifični običaji

Postoje različita vjerovanja. Neka od njih kažu da ako se za sv. Vinka vrabac okupa u vodi, bit će vina. Također, postoji vjerovanje da rod grožđa ovisi od vremenskih prilika na sam blagdan. Jedno je sigurno a to je, da hladno i snježno vrijeme ove godine, nisu spriječili članove ove udruge, da posjete jedan od rijetkih vinograda na potezu Barunovac u Rumi, kako bi ga posvjetili i pomolili se za dobar rod.

„ Orezana loza stavlja se u čašu sa vinom, sa nadom da rod bude dobar u ovoj godini. Godinama se mi ovako okupljajamo u vinogradu, nastavljajući jednu lijepu tradiciju. Ovo je jedini vinograd u Rumi. Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograd, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino. U to vrijeme vinogradi su se u najvećem broju nalazili u potezu Kudoš. Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

Vinogradi – zaštitni znak

Miroslav Galar, jedan od rijetkih vinogradara koji je nastavio tradicijski posao svojih predaka, nekada poznatih vinogradara i vinara iz Iriga.

„Ja sam jedini na Brijegu koji se bavi vinogradarstvom. Očuvao sam ovaj vinograd i nastavio sam da ga obrađujem, a nadam se da će uskoro na ovima atarima, biti još zasada vinove loze. Vinogradi  su nekada bili zaštititni znak ljudi na Brijegu. Skoro svaka obitelj je obrađivala vinograd i proizvodila vino i rakiju. Prošla godina je što se tiče roda i kvaliteta ploda bila dobra, unatoč tome što vremenske prilike baš i nisu pogodavale vinovoj lozi. I vino je bilo dobrog kvaliteta. Za rod u ovoj godini ne mogu još da prognoziram. Na meni je da kao i do sada, uradim sve što je potrebno, uredjujem vinograd, upotrebim sve agrotehničke mjere, a vrijeme će pokazati kakav će biti rod i kvalitet grožđa“, navodi vinogradar iz Rume.

Božiji blagoslov

I ovoga puta sa članovima udruge u vinograd je krenuo svećenik, koji je svojom molitvom posvjetio vinovu lozu.

„Vino je neizostavni faktor čovjekovog života. Naravno da i tu treba biti odgovoran. Dobro je ako ga razveseli, ali ako ga odvede malo krivim putem ljudskog veselja, onda to nije dobro. Ali u svakom slučaju, vino je božiji dar“, istaknuo je župnik iz Laćarka Ilija Zrno, dodajući.

„Jedna lijepa misao kaže: „vino je lako proizvjesti, a vrlo teže ga je popiti“. Možda malo čudno zvuči, ali je zaista tako. Mi kao ljudi, od Boga smo dobili sve što imamo i sve što posjedujemo. Tako i naše oranice, polja, vinograde. Čovjek svojim trudom i radom želi ne samo ugoditi sebi, nego želi ponekad ostvariti i određeni profit. Onda, takav stav i takav način odvede ga drugačijim putem.  Jedino od dobre proizvodnje, poštivanja onoga prirodnoga zakona, čovjeku može biti na dobrobit. Ako se igra sa svime, onda vino nije dobro. Tako da je želja i nakana, ne samo u molitvi za dobru godinu, nego i za naš ispravan stav, da se znamo odgovorno nositi prema božijim darovima. Ovaj blagoslov koji ide na početku vinogradarske godine je itekako ne samo dobar, nego je i vjernicima potreban“.

Molitva i za povrtare

Blagdan sv. Vinka, pored vinogradara štuju i povrtari i vjeruju da će ovogodišnji rod biti dobar.

„ I moji roditelji su se bavili vinogradarstvom. Čokote vinove loze sam izvadio i preorao i danas mi je žao zbog toga. Poslije očeve smrti, nisam ništa znao o vinogradarstvu. Umjesto vinograda, u atarima sam zasadio povrće, tako da se moj sin i ja danas bavimo povrtarstvom. Zato se danas molimo i za vinogradare i za povrtare i želimo da ova godina bude plodna i rodna“, kaže Vladimir Rakoš iz Rume.

A poslije blagoslova vinograda, druženje se, onako kako već dugogodišnja tradicija nalaže, i ove godine nastavilo u prostorijama udruge uz konzumiranje srijemskih delicija i domaćeg vina i rakije proizvedenih od prošlogodišnjeg roda.

S.D.

LOGO-MG.png

01/03/2012

Na sjednici novog saziva Upravnog odbora HKPD „Matija Gubec“ za novog predsjednika Društva izabran je Pavle Škrobot, dopredsjednici su Vladimir-Braca Jurca i Zdenko Lanc, blagajnik takođe Vladimir-Braca Jurca a tajnik Društva je ostao Nikola Jurca. Zlatko Kolarić je na sjednici pokrenuo i pitanje osnutka Zemljoradničke zadruge, koja bi djelovala van okvira Društva ali bi koristila njihove prostorije.

NIKOLA JURCA
RUMA

Untitled.png

11/12/2010

U subotu 11.prosinca 2010. godine sa početkom u 18 sati u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ održana je izvanredna skupština Društva radi usvajanja novog statuta „Matije Gupca“ u donetog u skladu sa Zakonom u udruženjima Republike Srbije.
Novi Statut je donet u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima a pomoć u pisanju novog Statuta dobijena je od strane Nezavisne omladinske organizacije Rume (NOOR) i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

NIKOLA JURCA
RUMA

Untitled.png

04/12/2010

U subotu, četvrtog prosinca 2010. godine, na terenu FK „Jedinstvo“ u Rumi održana je prijateljska nogometna utakmica između reprezentacije hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji koju prethodi Petar Kuntić i momčadi koju su činile članovi sportskih sekcija hrvatskih udruga u Srijemu.

 

Utakmica u kojoj je rezultat bio u potpuno drugom planu završena je pobjedom reprezentativne vrste od 2:0.

Nakon završetka utakmice u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ za sve sudionike pripremljena je prigodna večera, a večeri su između ostalog nazočili i Željko Kuprešak, veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu, Mato Groznica, zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, popis i nacionalne zajednice AP Vojvodine, Darko Sarić Lukendić, predsjednik izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice i drugi.

Ovo je po svojoj prilici jedan izuzetno značajan sportski događaj za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, a poseban značaj događaja ogleda se i u bližem budućem povezivanju hrvatskih udruga iz Srijema i Bačke, a planira se po prvi put da i nekoliko igrača iz srijemskih udruga zaigra za reprezentaciju hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji.

NIKOLA JURCA
RUMA

Untitled.png

14/08/2010

Povodom završetka žetvenih radova u ljetnjem vrtu HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, u subotu 14.kolovoza 2010. godine održana je tradicionalna večera sa igrankom. Tijekom cijele večeri članove i prijatelje društva su zabavljali brežanski tamburaši, a druženje uz prijatne zvuke tamburice potrajalo je do ranih jutarnjih sati.

NIKOLA JURCA
RUMA

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.