Trajanje za poštovanje- 120 godina HKPD „Matija Gubec“ Ruma

31. decembar 2023. godine

Ruma-Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ Ruma može da se pohvali izuzetno značajnom godišnjicom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je činjenica koja služi kao primer uspešnog udruživanja i opstanka u periodu dužem od jednog veka, za šta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Ovih dana Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji na svečanosti u održanoj u Subotici Rumljanima je dodelilo Priznanje „Dr.Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2023.godinu. Tamburaši iz Velikog orkestra ovog društva u svom gradu jubilej su simbolično obeležili velikim godišnjim koncertom, održanim u Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ u Rumi.

-Mislim da smo jedno od najdugotrajnijih društava u Vojvodini koje postoji i radi u kontinuitetu, a u Sremu smo sigurno najstarije društvo koje nosi naziv hrvatsko. Poznati smo po tamburici i Veliki tamburaški orkestar je poslednjih godina okosnica našeg rada, ali osim toga radi i naša škola tambure, koju trenutno vodi i naš dirigent Dragutin Škrobot. Nekada je naše društvo imalo dramsku i folklornu sekciju koja je trajala do sredine sedamdesetih godina prošlog veka, rekao je Zdenko Lanc, predsednik HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Zanimljivo je da u poslednjih nekoliko godina ovo društvo imalo i svoju fudbalsku sekciju, pa u društvu vole da naglase i tradiciju da su se upravo fudbaleri okupljali na Veliki petak u mečevima u kojima su se nadmetali oženjeni protiv neoženjenih. Ipak, tambura je ta koja ih drži na okupu i putem tamburaške muzike ovo društvo predstavljalo je Rumu daleko van svog mesta.

-Ono čemu težimo i čemu ćemo težiti je ne samo da se predstavimo i predstavljamo Rumu, već da negujemo tamburašku muziku. To smo prikazali i na našem koncertu u decembru kada smo obeležili dan društva, a takođe i na redovnim godišnjim koncertima koje održavamo početkom leta. Dva koncerta godišnje dajemo Rumi. Zanimljivo je da smo redovni učesnici susreta svih društava iz bivše Jugoslavije koja nose naziv „Matija Gubec“. U Vojvodini i Srbiji smo to mi i Tavaknkut, a ima ih u BiH i u Hrvatskoj, pa je tako i Ruma dva puta bila domaćin, dodaje Zdenko Lanc.

Danas društvo „Matija Gubec“ ima skoro 400 članova, s tim da je četrdesetak aktivnih, dok u Velikom tamburaškom orkestru svira 22 člana svih starosnih dobi, od tinejdžera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svirače.

-Naše probe su posećene i to nas raduje. To nam pokazuje da se tambura i dalje voli, posebno što je ovde kod nas sve dobrovoljno, dok je plaćen samo dirigent. Sama pomisao da smo deo nečega što traje 120 godina nas tera da budemo tu i da preguramo i ovo teško vreme. A teško vreme za nas kao i za sve druge KUD-ove karakteriše nedostatak podmlatka. Posebno nam problem, kao i svima, predstavlja odlazak mladih na studije koji se više ne vraćaju. Mi se borimo na razne načine da privučemo decu da ovde vežbaju i dobrodošli su svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, što se može primetiti kod nas, govori Zdenko Lanc.

Svi muzičari iz orkestra su prošli školu tambure, a stvoriti tamburaša je dugotrajan proces. Škola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmlađe koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog društva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, između ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.

-Najveću težinu i nama najdraže priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uručio tadašnji predsednik Ivo Josipović, za naš rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije među hrvatskim društvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vijeća takođe dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, kaže Lanc.

U planu je i dalje negovanje tamburaške muzike, ali i etapno uređenje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljujući dobrovoljnom radu članova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se održavaju probe, koncerti, ali i završnica Festivala tamburaških orkestara Vojvodine.

-Nade za nastavak ovoga što radimo ima, ali sve zavisi i od podrške sistema. Tu je Opština Ruma, ali i podrška države Hrvatske. Deo poslova na uređenju prostora smo odradili, očekuje nas još posla. Najznačajnije je da održimo naš rad, da privučemo mlade i da se tamburica još dugo čuje, zaključuje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Ruma.

53 godine muzicira bez prekida

van Horvatić je najstariji član Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Uskoro će napuniti sedamdesetu, a društvu se priključio 1970.godine i tako je do danas. Muzika je ta koja ga je održala u društvu do danas, kao i bas prim koji svira. -Tu je nas trojica najstarijih koji smo ovde dugo. Nekad kada nije bilo televizora u svakoj kući, još manje kompjutera i telefona, logično je bilo da se na ovakvim mestima okupljamo, pa je nekad bilo i daleko više članova. Tada smo bili slobodni da se bavimo sportom ili muzikom, ja sam odabrao muziku. Uvek kažem da ću svirati dokle god mogu, a mogu reći da sam možda i najredovniji. Tambura je divan instrument i retki su oni koji u ovm našim krajevima mogu da kažu da je ne vole. Srem i Vojvodina su po tamburi čuveni i bez nje ne mogu. Žao mi je samo što nemamo više dece. A koliko meni znači govori činjenica da sam pune 53 godine ovde, rekao je Ivan Horvatić, najstariji član tamburaškog orkestra „Matija Gubec“ Ruma.

OBELEŽENA SVETA TRI KRALJA

U subotu 13.01.2024. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu blagdana Sveta Tri Kralja. Po tradiciji prije početka igranke prostorije Društva je osvetio župnik crkve Uzvišenja Svetog Križa iz Rume Josip Ivešić. Nakon toga igranka je svečano otvorena tako što su kraljci okupljeni oko bačve vina otpjevali pjesmu „Narodi nam se kralj nebeski“.

Predjednik Društva Zdenko Lanc je pozdravio sve okupljene i istaknuo da se održavanjem ove igranke nastavlja jedna duga tradicija obilježavanja blagdana Sveta Tri Kralja koji je ušao i u registar nematerijalne baštine Hrvata u Republici Srbiji koji je objasvio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. „Ove godine kraljaca je, u odnosu na prethodne godine, bilo malo no nadamo se da će naredne godine biti bolje“ istaknuo je predjednik Društva, te se ujedno zahvalio kraljcima na organiziranju još jedne igranke.

NIKOLA JURCA

Koncert u povodu obilježavanja 120. obljetnice HKPD Matija Gubec iz Rume

Uz tamburu njegujemo tradiciju naših predaka

„Činjenica da smo jedno od najstarijih Društava u Vojvodini daje nam odgovornost i moralnu obvezu da nastavimo  marljivo raditi uz veliko poštovanje prema našim precima. Dugogodišnja tradicija postojanja daje nam poticaj i vjetar u leđa za budući kvalitetan rad“, istaknuo je Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume.

Cjelovečernjim godišnjim koncertom koji je održan 25. studenog u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi, HKPD Matija Gubec iz Rume obilježilo je  značajnu obljetnicu, 120 godina kontinuiranog djelovanja i rada. Osim Velikog tamburaškog orkestra rumske udruge pod ravnanjem Dragutina Škrobota, koji su se predstavili s novim osvježenim repertoarom pjesama, pridružili su se i gosti iz Hrvatske Ličko zavičajno društvo Vila Velebita iz Požege. Ponosni na tradiciju rada dužu od jednog stoljeća, članovi udruge obećali su nastaviti s radom po uzoru na svoje pretke i poticati nove mlade naraštaje tamburaša i vokalnih solista.

Dugovječan rad zahvaljujući upornosti

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume jedno je od najstarijih društava u Vojvodini. Osnovano je davne 1903. godine i do danas radi bez prekida. Okosnica rada Društva je Veliki tamburaški orkestar. Zahvaljujući tom orkestru Ruma je postala festivalski grad budući da je hrvatska rumska udruga jedna od osnivača Festivala  muzičkih društava Vojvodine. Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata 11. svibnja 1903. godine u Rumi je osnovana Hrvatska ratarska čitaonica. Preme mišljenju povijesničara bila je to transformacija Pučke čitaonice osnovane 1903. godine za čiju se arhivu vjeruje da je propala tijekom rata. Osnivači Hrvatske ratarske čitaonice bili su: Marko Bačević predsjednik, Andrija Pil dopredsjednik, Albert Lovasić tajnik i Ilija Galar blagajnik. Čitaonica je počela s radom 1. lipnja 1919. godine u sobi Ivana Petrića na Novom Vašarištu. Hrvati na Brijegu osnivaju hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo 20. svibnja 1919. godine.  Obe udruge u to vrijeme rade uz pomoć Hrvatske seljačke zadruge. Na glavnoj skupštini od 21. siječnja 1934. godine, na prijedlog predsjednika Andrije Galara, doneta je odluka o osnivanju Tamburaškog zbora. Instrumenti su kupljeni prilozima članova i sredstava Čitaonice. Eugen Karati angažiran je da uči tamburaški zbor notnom sviranju u veljači 1936. godine. U poslijeratnom razdoblju tamburaški orkestar Društva svirao je u gradu u povodu humanitarnih akcija. U to vrijeme, orkestar nije bio toliko brojan kao danas. Početkom 1970. godine orkestrom diriguje Žarko Škorić prvi školovani dirigent. Nakon 13 godina odlazi iz Rume, a na njegovo mjesto dolazi Petar Matešić. Uz Mišu Kuna jedan je od najaktivnijih članova Društva. Početkom 1985. godine za dirigenta je angažiran Boško Bogičević, a nakon njega orkestar preuzima Josip Jurca 1998.

„Društvo je radilo bez prekida, u kontinuitetu, od nastanka do danas, na što smo jako ponosni. Prije Prvog svjetskog rata u Rumi su djelovala društva Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo. Nema točnih podataka kada je Društvo promijenilo ime u Matija Gubec. Postoje samo naznake da je to bilo poslije Prvog svjetskog rata. Uz folklornu, u Društvu je do 60-ih godina prošloga stoljeća bila aktivna i dramska sekcija. S vremenom se ugasila, iako je bilo nekoliko pokušaja da se obnovi, ali bez uspjeha“, kaže Nikola Jurca tajnik rumske udruge i dodaje da je od tada okosnica rada Društva Veliki tamburaški orkestar koji se zahvaljujući entuzijazmu članova i ljubavi prema tamburaškoj muzici, održao svo vrijeme, do današnjih dana.

U svojoj dugoj povijesti orkestar je imao brojne nastupe u Srbiji i inozemstvu. Sudjelovao je na brojnim smotrama i festivalima. Osvojio je 12 zlatnih, 6 srebrnih i 3 brončane plakete. Društvo danas broji više od 400 članova.

Novi repertoar uz naporan rad

Zdenko Lanc sadašnji predsednik rumske udruge  je zahvalio posjetiteljima koncerta kao i svima onima koji godinama prate i podržavaju njihov rad.

„Činjenica da smo jedno od najstarijih Društava u Vojvodini daje nam odgovornost i moralnu obvezu da nastavimo  marljivo raditi uz veliko poštovanje prema našim precima. Dugogodišnja tradicija postojanja daje nam poticaj i vjetar u leđa za budući kvalitetan rad“, istaknuo je Lanc i dodao da je prethodna godina bila u znaku velikog broja nastupa i aktivnosti.

„Uspjeli smo promijeniti i uvježbati novi program skladbi, što nismo uspjeli prethodnih godina. Na tome sam zahvalan  našem dirigentu Dragutinu Škrobotu, vokalnim solistima i svim članovima orkestra, koji su vrijedno radili tijekom ove godine“.

Anđa Git tajnica gostujuće udruge iz Požege izrazila je zadovoljstvo što su zajedno s domaćinima sudjelovali na koncertu u Rumi.

„Dojmila me  gostoljubivost i srdačnost domaćina i nadam se da će se suradnja nastaviti. Drago nam je da smo gosti na obilježavanju velikog jubileja Društva iz Rume i poželjela bih im da i dalje nastave marljivo raditi na čuvanju svoje kulturne baštine“.

Čestitke na proslavi 120. obljetnice i želje za uspješan rad u budućnosti, upućene su udruzi i od Stevana Kovačevića predsjednika SO Ruma, Davorke Velicki-Čičak ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu i srijemskog biskupa koadjutora mons. Fabijana Svaline.

„Duhovnosti i kultura su usko povezani od samih početaka kršćanskog života i djelovanja. Velika je radost biti na ovome slavlju. Dug je to niz desetljeća, tradicije koja je protkana u život rumske udruge, a rekao bih i po cijelom Srijemu. Čestitam svima onima koji su dali svoj doprinos da ovo Društvo živi i opstane do današnjih dana“, poručio je mons. Svalina.

Uz veliki broj gledatelja iz Rume, predstavnika hrvatskih udruga iz Srijema, koncertu su nazočili i vlč. Josip Ivešić župnik u Rumi, svećenici Srijemske biskupije te  Ivo Martinović predsjednik matice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Pokrajinskog tajništva za kulturu i informiranje i uz podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća.

S.D.

Proslavljen praznik hrvatske zajednice u okviru manifestacije „Srijemci Srijemu

Praznik hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Dan rođenja bana Josipa Jelačića – proslavljen je u Novom Sadu 15. listopada u okviru manifestacije „Srijemci Srijemu“ koja je okupila brojne hrvatske udruge kulture s područja Srijema. Program su zajednički organizirali Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, Fondacija „Cro-Fond“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svojem pozdravnom govoru rekla kako su blagoslovi u hrvatskoj zajednici „u posljednje vrijeme silovito počeli teći“.

„Gradimo, snažimo se, rastemo, prepoznajemo se, primamo… Istina blagodati nisu još doprli do svih dijelova našega bića, no, ono što vodstvo hrvatske zajednice svim srcem želi i vjeruje jest da će se vrlo uskoro i Hrvatima u Srijemu povratiti stari sjaj. Vrlo uskoro ćemo svi osjetiti kako se isplatilo sve ove godine ne odustajati. Ipak, moramo biti svjesni jednoga: primiti možemo samo onoliko koliko je naša posudica duboka i spremna. Moramo biti svjesni da će rane 90-ih zacijeliti jedino ako budemo zagledani u budućnost i da su napor i znoj neraskidivi dio onih čijim se plodovima divimo. Bez jasnih vizija, davanja sebe i aktivnog rada nijedna udruga nije održala svoje manifestacije i članstvo.“, rekla je Vojnić.

Istaknula je i sve veću potporu matične Republike Hrvatske koja, kako je naglasila, treba značiti i veću odgovornost u radu hrvatske zajednice.

„Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske obećao je ove godine i stipendije za studente koji ovdje studiraju. Nastavit će iz godine u godinu podržavati i naše kapitalne projekte. I crkvu uza se imamo. Vizija HNV-a jeste kako svaki dio našega bića dobiva zrak. I ne samo zrak, nego kako sinkrono dišemo punim plućima. Vjerujemo da smo to konačno zaslužili, a neka ovi ‘Srijemci Srijemu’ uronjeni u Dan bana Josipa Jelačića budu novi simbol i nova etapa naše stamenije budućnosti. Ne posustajmo, ne odustajmo, a neka bude kako Bog dade i sreća junačka“, rekla je Vojnić.

Jedan od gostiju večeri bio je i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak. On je istaknuo kako su Hrvati u Srijemu još uvijek zajednica kojoj je potrebna najveća potpora.

„Uza svo poštovanje prema hrvatskim udrugama u drugim dijelovima Vojvodine koje imaju puno izazova u svome radu, koje se suočavaju s različitim poteškoćama i preprekama, upravo su Hrvati u Srijemu još uvijek zajednica kojoj je potrebna naša najveća pomoć i koju moramo doista na poseban način ohrabrivati i činiti sve da oni otvore vrata novih mogućnosti i da počnu kretati u nove razvojne projekte“, istaknuo je Bošnjak te izrazio uvjerenje da će već u sljedećoj godini biti prilike da se i u Srijemu realizira neki projekt od velike kapitalne važnosti.

Grožđebal u Rumi

U spomen na brojne vinograde

U sklopu svog djelovanja HKPD Matija Gubec iz Rume organizira nekoliko igranki tijekom godine. Sve su one usko vezane uz blagdane ili aktualne sezonske radove: igranka Kraljaca u povodu obilježavanja Sveta tri kralja, maskenbal, igranka povodom završetka žetve i Grožđebal povodom završetka berbe grožđa. Grožđebal, koji se u rumskoj udruzi održava već 20-ak godina, nije samo prilika za druženje i okupljanje Brežana, već i prilika da se prisjete vremena kada su se na rumskim poljima uzgajali brojni vinogradi.

Druženje uz njegovanje tradicije

Tako je bilo i ove godine. Članovi HKPD Matija Gubec iz Rume okupili su se 14. listopada u prostorijama udruge na simboličnom branju grožđa uz pjesmu i ples. Običaj je da se svake godine u vrijeme berbe grožđa dvorište okiti grožđem, kiflama, perecima, jabukama i kruškama te da se grožđe simbolično obere. Nakon simbolične berbe slijedi tradicionalno sremačko kolo, degustiranje obranih plodova te igranka u prostorijama udruge.

„U ovo vrijeme završavaju se radovi u polju, završava žetva ratarskih usjeva i ljudi su opušteniji željni zabave i druženja. Zbog toga je ova igranka jedna od najposjećenijih nakon igranke u povodu Sveta tri kralja. Tijekom godine organiziramo nekoliko igranki koje su postale tradicionalne u našoj udruzi. Osim koncerata, one su prilika za održavanje višestoljetnog kontinuiteta u radu naše udruge. Mi Brežani volimo se okupljati i družiti pa često organiziramo igranke kojima se radujemo“, kaže predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc.

Osim druženja, ova manifestacija vezana je i uz tradiciju vinogradarstva u Rumi.

„U Rumi je nekada bilo mnogo više vinograda i vinogradara. Danas ih je mnogo manje. I zato nam je ova igranka važna u spomen na ta vremena i vinogradarsku tradiciju“, dodaje Lanc.

Vjeran vinogradarstvu

Miroslav Galar jedan je od rijetkih vinogradara koji je ostao vjeran vinogradarstvu.

„Ova igranka nam puno znači prvenstveno zbog druženja, ali i zbog održavanja tradicije vinogradarstva, budući da je u rumskim atarima sve manje vinograda. Nekadašnji vinogradi su uglavnom pretvoreni u oranice. Samo zaljubljenici u vino, kao što sam ja, iz ljubavi prema vinu, gaje vinograde. Zato je ovaj vinograd koji smo napravili u dvorištu, jedan od simbola vremena kada je vinograda bilo puno više“, kaže vinogradar Galar i dodaje da ova godina nije bila baš dobra za vinograd.

„Kada je vinograd koncem svibnja i u lipnju trebao puno više sunca, vrijeme je bilo kišovito i hladno. Bilo je puno više bolesti i trebalo je puno više prskati vinograd. Rod je prilično smanjen. Unatoč tome, vina će biti barem za vlastite potrebe, a od vinogradarstva neću odustati zbog obiteljske tradicije“.

Kroz Grožebal će se, kako Brežani obećavaju, također nastaviti njegovati vinogradarska tradicija kako se vinogradi ne bi zaboravili i dio tradicije preneo na mlade.

S.D.