31. GODINA UDRUŽENJA ŽENA „MILEVA MARIĆ-AJNŠTAJN“

 

U subotu 30.05.2026. godine izložbom rukotvorina, zanata i tradicijskih jela u Velikom holu Kulturnog centra u Rumi kao i prigodnim kulturno-umjetničkim programom u Maloj sali Kulturnog centra u Rumi obilježena je 31. obljetnica rada Udruženja žena „Mileva Marić-Ajnštajn“

Glavni cilj događaja je sveobuhvatna promocija njihovog dugogodišnjeg plodonosnog rada i očuvanja narodne tradicije, ali i odavanje počasti svjetski poznatoj naučnici Milevi Marić Ajnštajn, čije ime udruga sa ponosom i dostojanstvom nosi već više od tri decenije.

U kulturno umjetničkom dijelu programa održana je prigodna modna revija a nastupila je i mlađa folklorna skupina HKPD “Matija Gubec” iz Rume koja je izvela narodne igre iz Srijema i Baranje

 

NIKOLA JURCA

 

 

 

 

 

HKPD „Matija Gubec“ iz Rume na gostovanju u Iloku

 

U subotu, 23. svibnja 2026., Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ sa solistima nastupio je u crkvi Sv. Ivana Kapistrana u Iloku.

 

Nakon prethodnog gostovanja Društva „Matija Gubec“ u Iloku, upriličenog povodom obilježavanja 20-ih Dana Matice Hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i uočnici proslave 500 godina grada Iloka, domaćini iz samostana Svetog Ivana Kapistrana izrazili su želju da se susret ponovi, što se i dogodilo čim se za to ukazala prilika. Goste iz Rume dočekao je fra Grgur Blažević, gvardijan i župnik, koji je poziv za gostovanje i uputio. Nakon tonske probe, ljubazni domaćin je gostima ispričao kratku povijest samostana i njegovog sveca zaštitnika, i proveo ih kroz samostanske prostorije, muzej, vidikovce i okolicu.

„Ilok najveći procvat doživljava za vrijeme Nikole Iločkog, koji je umro je 1477. i pokopan je u iločkoj franjevačkoj crkvi. Za upoznavanje prilika toga vremena važni su i popisi čudesa koja su se dogodila na grobu Sv. Ivana Kapistrana, koji su sačuvani u kodeksima. Relikvije ovog sveca, dio odjeće i pojas, čuvaju se u crkvi“, rekao je fra Grgur.

Turci su zauzeli grad 1526., a o turskoj vladavini svjedoče spomenici Turbe – grob uglednog Turčina i Hamam – turska kupelj sa sačuvanim arabeskama, koje su gosti takođe imali priliku vidjeti, kao i čuvene iločke podrume. Papa Inocent XI Odescalchi dao je caru Leopoldu pomoć u borbi protiv Turaka, a car za uzvrat poklanja 1697. Liviju Odescalchi dvorac i posjede u Srijemu.

Kršćanstvo se u Srijemu javlja u vrijeme Rimljana. U ovim su krajevima održavani i crkveni sabori od 351. do 359. godine, a iz prvih kršćanskih vremena spominje se oko 200 mučenika i svetaca. Godine 1972. pod osnovnom školom u iločkoj tvrđavi otkriveni su temelji gotičke apside jedne od srednjovjekovnih crkava.

„Franjevci su u Iloku od 1343. godine. Godine 1349. vojvoda Ugrin gradi u gotičkom stilu današnju crkvu koja je bila posvećena Majci Božjoj na nebo uzetoj. Vjerojatno je tada izgrađeno i zapadno krilo samostana. Nikola Iločki 1454. obnavlja crkvu i samostan dogradivši na sjevernoj strani kapelu. Poslije smrti Sv. Ivana Kapistrana, crkva postaje pretijesna pa je Nikola Iločki 1468. produžuje prema istoku te dobiva današnju dužinu“, priča fra Grgur. „Franjevci i narod bježe pred Turcima u šumu Pakledin. Turci su od franjevačke crkve načinili štalu, a druge su crkve zapustili. Tada se zameo i svaki trag tijelu Sv. Ivana Kapistrana.“ Burna istorija nije štedjela samostan, ali se uz 500. godišnjicu smrti Sv. Ivana Kapistrana (1956.) obnavlja, da bi se u novijoj povijesti mnogo radilo na očuvanju ovog spomenika kulture.

O zaštitniku crkve, koji to postaje 1700. godine, Ivanu Kapistranu, fra Grgur priča: „Rodio se u gradiću Capestrano (Italija) godine 1386. Ušao je u Franjevački red i po svoj Europi provodio apostolski život. Zaštitnik je grada Iloka. Upravo apostolski žar i papinsko poslanje doveli su ga u naše krajeve gdje je kao vojni dušobrižnik sudjelovao u odlučnoj bici kod Beograda, 22. srpnja 1456. godine, kada je bar za neko vrijeme zaustavljeno nadiranje turske sile. A naš je Ilok mjesto njegove svete smrti, 23. listopada 1456., gdje su se na njegovu grobu i po njegovu zagovoru događala mnoga čudesa.“

Koncert sa početkom u 19 h, nakon molitve krunice i sv. Mise, dočekala je crkva puna vjernika koji su sa neskrivenim simpatijama poslušali svih 18 kompozicija, nagradivši ih dugim aplauzima, osobito posljednju, koja je bila izneneđenje i dar za Iločane – pjesmu „Iločka je zemlja sveta“. Repertoar orkestra, uz već poznate melodije i dve kompozicije njegovih dirigenata – Josipa Jurce i Predraga Pavlovića, bio je obogaćen i kompozicijama klasične glazbe i pjesmama koje nisu izvorno predviđene za tamburaško izvođenje, te je još jednom podsjetio nazočne da za tamburu granica nema.

Agape je bio redoviti nastavak večeri, kada je nastavljeno druženje, sa koga su gosti ponijeli, uz darove – knjige u izdanju samostana, i vrijedne uspomene i prijateljstva.

1. Mikolaci

 

 

 

Bogat i osvježeni repertoar za publiku

 

“Članovi Velikog tamburaškog orkestra, svojim kontinuiranim radom i redovitim dolaskom na probe, zaslužni su za novi program i novi repertoar pjesama koje smo naučili tijekom četiri mjeseca”, kazao je Zdenko Lanc.

 

U dvorani Kulturnog centra Brana Crnčević u Rumi, 18. travnja održan je godišnji koncert velikog tamburaškog orkestra i dječjeg folklornog sastava HKPD -a Matija Gubec iz Rume. Pored domaćina, u kulturno – umjetničkom programu predstavili su se i gosti, LZD Vila Velebita iz Požege u Hrvatskoj. Ovo je tradicionalni koncert koji rumska udruga priređuje svake godine, želeći predstaviti publici njihov rad i novi repertoar pjesama.

 

 

Rezultati napornog rada

 

Prošla su četiri mjeseca od poslednjeg koncerta. Za to vrijeme članovi tamburaškog orkestra, solisti i folklorna sekcija vrijedno su radili kako bi publici mogli predstaviti sve novo što su naučili.

 

“Redovito održavamo koncerte za našu vjernu publiku i naš grad. To je tradicija koja traje dugi niz godina. Članovi velikog tamburaškog orkestra, svojim kontinuiranim radom i redovitim dolaskom na probe, zaslužni su za novi program i novi repertoar pjesama koje smo naučili tijekom četiri mjeseca. Zadovoljstvo nam je što su s nama na koncertu i naši prijatelji iz Požege, LZD Vila Velebita. Ovo je četvrti put da se sastajemo sa ličkim zavičajnim društvom i požeškim tamburaškim orkestrom. Ovi susreti s njima postali su tradicionalni i nadamo se da ćemo lijepu suradnju nastaviti i u budućnosti”, kazao je predsjednik HKPD-a Matija Gubec Zdenko Lanc.

 

Prilika za razmjenu iskustava i druženje

 

Zavičajno društvo Vila Velebita iz Požege uzvratilo je posjet prijateljima iz Rume. Požeški tamburaški orkestar zajedno sa zborom, izveo je program ličkih i solističkih kompozicija i instrumentala.

 

Dr. Josip Fajdić dugogodišnji predsjednik i utemeljitelj ličkog zavičajnog društva Vila Velebita u Požegi i predsjednik glazbenog društva, kao jednog od najaktivnijih sekcija te zavičajne zajednice. Zavičajno društvo Vila Velebita ima nekoliko sekcija. Glazbeno društvo čini mješoviti pjevački zbor, koga redovno prati požeški tamburaški orkestar, je najaktivnija sekcija. Utemeljeni smo 1997. godine i kroz tih 30 godina, Društvo je evoluiralo od izvorne pjevačke skupine koja je imala za cilj da prezervira izvorne ličke pjevačke napjeve i da od zaborava sačuva izvornu narodnu glazbu koja je bila pred izumiranjem. Pjevačka skupina je vremenom evoluirala u zbor, ali zahvaljujući vodstvu iz glazbene škole u Požege, nastavnici su preuzeli brigu nad pjevačkim zborom. Ono je danas izraslo u velikoj razini. Utemeljili smo prijateljske odnose sa svim susjednim zemljama. To je jedna slika o našem Društvu

 

“Zavičajno društvo Vila Velebita ima nekoliko sekcija. Glazbeno društvo čini mješoviti pjevački zbor, koga redovito prati požeški tamburaški orkestar. Utemeljeni smo 1997. godine i kroz 30 godina postojanja, Društvo je napredovalo od izvorne pjevačke skupine koja imala za cilj izvedbu ličkih pjevačkih napjeva do zbora, koga vode nastavnici glazbene škole u Požegi”, kazao je dugogodišnji predsjednik i utemeljitelj likog zavičajnog društva Vila Velebita dr. Josip Fajdić.

 

On je također dodao da glazbeno društvo Vila Velebita već unatrag nekoliko godina gaji prijateljske odnose s rumskom udrugom na bazi jedne interkulturalne razmjene i interkulturalnog dijaloga.

 

“Imamo prijateljske odnose i s ostalim udrugama gdje živi hrvatska zajednica u Vojvodini: u Somboru, Tavankutu, Petrovaradinu i Srijemskoj. Važno je pružiti podršku Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Ovo je minimalan doprinos koji možemo dati njima i naše sudjelovanje na koncertu u Rumi, jedan je od načina održavanja osjećaja pripadnosti na temelju kulturne razmjene. Najvažnije od svega je sačuvati svoj identitet”, kazao je dr. Fajdić.

 

 

Požeški tamburaški orkestar je održao svoj koncert i prije dvije godine u Rumi.

 

“Velika nam je čast ponovno imati nastup u Rumi.Članovi rumske udruge imali su svoj cjelovečernji koncert u našem gradu ove godine. Suradnja između nas je na visokoj razini.  Razmjenjujemo iskustva u sviranju tambure, izvođenju pjesmama i možemo puno toga naučiti jedni od drugih. Smatram da je regionalna suradnja iznimno važna pogotovo što mlađe generacije mogu puno toga naučiti od drugihiz bilo koje okolne zemlje. To je za njih jako dobro iskustvo”, kazao je predsjednik požeškog tamburaškog orkestra i umjetnički voditelj ličkog zavičajnog društva Vila Velebita Valentin Petranović.

 

Članovim rumske udruge i publici obratio se i zamjenik predsjednika Općine Ruma zadužen za kulturu Stevan Kovačević.

 

“ Ruma je grad tambure, a HKPD Matija Gubec sinonim za dobru tamburašku harmoniju. Oni su i jedan od čuvara vatre kulturno-prosvjetnog amaterizma, pokreta koji je u današnje vrijeme na udaru raznih izazova. Zahvaljujući udrugama kao što je Matija Gubec, uspijevaju da opstanu i njeguje tu iskru kulturnog amaterizma i da služe lokalnoj zajednici kao dobar primjer kako se uz naporan i strpljiv rad, i ljubav iskra amaterizma može sačuvati”, kazao je Kovačević.

 

U znak sjećanja na nedavno preminulog člana i tamburaša Darka Matešića, kolege tamburaši su na njegovom mjestu simbolično stavili bijelu ružu.

 

Pored brojne publike iz Rume, koncertu su prisustvovali predsjednik IO HNV-a Marinko Katić, pomoćnica tajnice Pokrajinskog tajništva za kulturu Nevena Baštovanović, generalni vikar Srijemske biskupije i župnik u Rumi Josip Ivešić te predstavnici srijemskih udruge.

 

Koncert je održan uz financijsku podršku Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

 

S.D.

 

Posjet izaslanstva Središnjeg državnog ureda “malih matica” u Srijemu

 

Pozitivne ocjene i nastavak financiranja

 

“Hrvati koji žive u Srbiji, čuvaju svoj identitet, prilagođavaju se vremenu u kojem žive i gledaju unaprijed. U svemu tome, Vlada Republike Hrvatske će ih podržati, onako kako oni misle da trebaju čuvati svoj identitet i kakve projekte žele provoditi”, kazao je Milan Bošnjak

 

Nakon posjeta Opovu, izaslanstvo Središnjeg državnog ureda na čelu s Milanom Bošnjakom, 20. ožujka obišlo je radove na izgradnji malih matica u Rumi i Šidu. Tom prilikom predsjednici hrvatskih udruga iz Srijema upoznali su ih s poviješću i djelovanjem udruga, kao i s radovima na izgradnji malih matica.

Snažna podrška i u budućnosti

Milan Bošnjak je izrazio zadovoljstvo što je tijekom posjeta maticama imao priliku vidjeti mnogo novoga i dobroga što se događa u hrvatskoj zajednici i što je izaslanstvo dobilo široku sliku raznolikosti i brojnih aktivnosti hrvatskih udruga.

“Oni su po mnogo čemu različiti. Lijepo je vidjeti kako neki više ulažu u aktivnosti na očuvanju kulturne baštine, kako se neki više bave tradicijskim zanatima, a neki su više usmjereni na mlade ili glazbu. Sve to skupa pokazuje jednu lijepu cjelinu snažne i razvijene hrvatske zajednice koja će siguran sam, u godinama koje su pred nama, biti sve snažnija i vidljivija u Srbiji i u Hrvatskoj. Hrvati u Srbiji su jako lojalni građani Republike Srbije. Spremni su doprinjeti kvalitetno i vrijedno svojoj zajednici i  nadamo se da će većinska zajednica u Srbiji za njih biti otvorenija. Sreli smo se s primjerima gdje i općinske vlasti i udruge većinskoga naroda jako lijepo surađuju s pojedinim hrvatskim udrugama i to nas veseli. Nažalost, još uvijek ima i onih drugih. Nadamo se da će i oni vremenom vidjeti da ti ljudi koji rade da su dobri, pozitivni i da oni čuvaju svoju kulturu i poštuju većinski narod i državu u kojoj žive. Hrvati koji žive u Srbiji, čuvaju svoj identitet,  prilagođavaju se vremenu u kojem žive i gledaju unaprijed. U svemu tome, Vlada Republike Hrvatske će ih podržati, onako kako  kako oni misle da trebaju čuvati svoj identitet i kakve projekte žele provoditi. Vjerujemo da će oni uz našu potporu uspjeti ostvariti to što žele i da će to biti na dobrobit i Republike Hrvatske i Republike Srbije”, kazao je Bošnjak dodajući da je zadovoljan radovima na izgradnji matica.

“Nakon pokretanja izgradnje velike matice u Subotici koju je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio u lipnju 2024. godine, vidjela se velika pozitivna promjena u Subotici. Osim što je hrvatska zajednica dobila adekvatan prostor za svoje aktivnosti i njihova vidljivost je postala veća i bolja. Razgovarali smo s Hrvatskim nacionalnim vijećem  na koji način bismo mogli pomoći Hrvatima i u drugim dijelovima Srbije. Hrvatsko nacionalno vijeće napravilo je lijep idejni projekt za sedam matica. Započet je rad na njihovoj izgradnji, vidi se dinamika i siguran sam da će kroz pola godine, godinu dana,  sve biti dovršene i da ćemo pored velike matice u Subotici, imati još sedam matica u Srbiji. Zadovoljni smo kako radovi napreduju, strpljivi smo jer znamo da se ništa ne događa preko noći. Vjerujemo da će te matice uskoro biti u punoj funkciji i da će, ono što je najvažnije, Hrvati koji žive u tim sredinama i njihovi prijatelji,  imati jedan novi i lijepi prostor gdje će ispunjavati društvene i kulturne potrebe”.

Važna uloga župa u katoličkoj zajednici

Tijekom posjeta Srijemu, delegacija je posjetila župne crkve, Uzvišenja svetog Križa u Rumi i crkvu Presvetog Srca Isusovog u Šidu.

“Katolička crkva je čuvar hrvatskog identiteta ne samo u Srijemu, Vojvodini, Srbiji, nego širom svijeta, a tako i u Hrvatskoj. Imamo izvrsnu komunikaciju s katoličkom crkvom. Mnoge hrvatske udruge i danas rade u prostorima župa. Posjetili smo prelijepu crkvu Uzvišenja svetog Križa u Rumi koja se obnavlja. Sa župnikom Josipom Ivešićem smo razgovorali o tome kako on vidi projekciju daljnjega rada. I on i biskup Fabijan Svalina, i ostale njihove kolege, su izuzetno važni za društveni život hrvatske zajednice, ne samo vjerske. Oni ulažu puno napora, imaju puno entuzijazma i pomažu da naša zajednica bude strukturiranija, da bude više aktivnosti i da se još kvaliteniji projekti mogu ostvarivati”, kazao je Bošnjak poručujući hrvatskoj zajednici u Srbiji da će hrvatska Vlada i druge institucije u Hrvatskoj, i u budućnosti biti snažna potpora Hrvatima u Srbiji.

Važnost podrške

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume  Zdenko Lanc izrazio je zadovoljstvo što su mogli ugostiti delegaciju Središnjeg državnog ureda a Hrvate izvan Republike Hrvatske.

“Posjet visokih dužnosnika nam je izuzetno važan.. Mi kao kulturna udruga sudjelujemo na brojnim natječajima koje raspisuje Središnji državni ured i važno nam je da oni osobno dođu k nam i upoznaju se s aktivnosima naše udruge i radovima na izgradnji naše matice”, istaknuo je Lanc.

“Posjet četvoročlanog izaslanstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske nam puno znači prvenstveno da se na licu mjesta upoznaju s radom naše udruge i investicijom Vlade Republike Hrvatske, odnosno kupljenom kućo”, kazao je predsjednik šidske udruge Josip Pavlović dodajući:

“ U tijeku je natječaj za obnovu objekta koji traje do 7. travnja. Vjerujemo da će se naći izvođači koji zadovoljavaju zakonske uvjete i da će se u predviđenom roku radovi realizirati. Nadam se da ćemo potpunim završetkom radova na objektu dobiti idealne uvjete za rad”.

Posjeti u Srijemu sudjelovali su i predstavnici HNV-a, Marinko Katić i Marica Stantić.

 

S.D.

Blagdan Svetog Josipa proslavljen je 19.03.2026. godine u pastoralnom centru „Leopold Mandić“ pri župi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Blagdansko slavlje je predvodio rumski župnik vlč- Josip Ivešić.

Sveti Josip je odlukom Hrvatskog sabora još davne 1687 godine proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda itadašnjeg hrvatskog kraljevstva da bi Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća iz 2005. godine blagdan Svetog Josipa proglašen za jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji te je ove godine Ruma bila jedno od devet mjesta u Vojvodini u kojima je blagdan Svetog Josipa obilježen i proslavljen kroz pokroviteljstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća.

„Sveti Josip je važna figura u životu čitave Katoličke crkve budući da je bio čuvar Svete obitelji, a danas je čuvar kršćanske obitelji. Radujem se što je svetkovina sv. Josipa proslavljena i u našoj Rumi koja ima stoljetnu tradiciju i zbog svih koji ponosno čuvaju kršćanstvo i svoj nacionalni identitet“ kazao je vlč- Ivešić.

Proslavi sv. Josipa nazočio je i zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Zeko-Pivač.

„Iskreno i od srca čestitam blagdan sv. Josipa pripadnicima naše zajednice u Srbiji. Također želio bih im poručiti da nisu sami i da imaju veliku potporu Republike Hrvatske o čemu svjedoče djela“ poručio je Zeko Pivač

Tom prilikom zajedno sa župnikom Ivešićem obišao je crkvu Uzvišenja Svetog Križa gdje su u toku radovi na njenoj obnovi.

Proslava povodom ovog velikog blagdana, koji je ujedno i imendan našeg rumskog župnika je potom nastavljena prigodnim domjenkom u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume

Svečani poćetak radova na objektu male matice u Rumi

 

Motivacija i poticaj za još bolji rad

 

“Nakon 123 godina kontinuiranog rada, rumska udruga zaslužuje tako snažan vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu bren samo naše zajednice. Oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće sudjelovali u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić.

Svečanim polaganjem vremenske kapsule, simboličnim pokretanjem mlina i polaganjem kamena temeljca u HKPD-u Matija Gubec u Rumi, 13. ožujka službeno su započeli radovi na maloj matici. U pitanju je dio projekta Sagradi min gdje je voda koji financira Vlada Republike Hrvatske. Nakon kupnje kuće, male matice u Šidu, ovo je početak radova druge matice unutar navedenog projekta.

Zalog za budućnost

Svečanost je započela pozdravnim govorom domaćina, predsjednika rumske udruge Zdenka Lanca, predsjednice HNV-a Jasne Vojnić, zamjenika veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Ivana Zeke Pivača te predstavnika lokalne samouprave, zamjenika predsjednika Općine Ruma za kulturu Stevana Kovačevića. Zatim je nakon čitanja, uslijedilo svečano postavljanje vremenske kapsule najmlađih članova Društva te simbolično pokretanje mlina.  Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom sabora Jasna Vojnić je polaganjem kamena temeljca ozvaničila početak radova u Rumi. Tom prilikom istaknula je važnost malih matica i da su one motivacija za okupljanje većeg broja pripadnika i jačanje aktivnosti hrvatske zajednice u lokalnim sredinama.

“Ovo je početak radova na drugoj maloj matici i vrlo uskoro, već sljedeći mjesec, očekujemo početak radova u još dvije, i u mjesecu iza još dvije, tako da do kraja ovoga mandata završimo  treći veliki kapitalni projekt Vlade Republike Hrvatske Sagradi mlin gdje je voda. Radovi na ovoj matici bit će vrijednosti oko 250.000 eura, a trenutno su radovi vezani za dvorišni dio s 463 četvornog metra dvorišnog dijela i kuhinje. Svaki projekt ima tri dijela. Prvi dio je prikupljanje projektno tehničke dokumentacije koji je trajao godinu dana. Drugi dio započeo je svečanim početkom radova, a treći dio, možda i najvažniji, bit će nakon što  osiguramo sve preduvjete, da se ova matica napuni djecom, mladima, članovima udruge i da se njihovi sadržaji upotpune i utrostruče. Sigurna sam da će se to dogoditi jer svaka naša matica  bila je velika motivacija za narod u mjestima u kojima ih gradimo. Nakou 123 godine neprekidnog rada, rmska udruga zaslužuje tako snažan  vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu samo brend naše zajednice, oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće mogli sudjelovati u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić dodajući da je zadovoljna koordinacijom sa svih sedam matica čiji predstavnici vrijedno rade kako bi se matice izgradile i oživjele.

Uvjeti za još bolji rad

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Zdenko Lanc istaknuo je važnost potpore koji su dobili kroz projekt male matice.

“Uvijek je od izuzetnog značaja kada vidite da vas neko podržava, kad imate potporu i vjetar u leđa. Normalno je onda da se i sama zajednica više okuplja. Tamo gdje se gradi, postoji budućnost. Naš tamburaški orkestar dobro radi i na najbolji način predstavlja i naš grad i našu udrugu, kako u Srbiji, tako i u susjednim državama. Prepoznati smo po tamburi, a pokrenuli smo i folklor. Ljudi vole i cijene naš rad, podržavaju nas i vide da postoji budućnost za naš rad. Ako su naši preci održali ovo Društvo u123 godine i ostavili nam u amanet sve ovo, imamo obavezu biti pokretačka snaga, voda koja mlin okreće kako projekt kaže i ostaviti nešto našim pokolenjima”, kazao je Lanc.

 

Podrška institucija

Zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač podsjetio je okupljene kako je u pitanju izgradnja jedne od sedam malih matica koliko će se graditi u Srbiji za hrvatsku nacionalnu manjinu, a tu su još Sombor, Monoštor, Sonta, Petrovaradin, Šid i Opovo. Ukupna vrijednost ovog projekta, kako je rekao, nakon što se provedu javne nabave, bit će oko 3 i pol milijuna eura ili više.

“Hrvati izvan Republike Hrvatske su za Vladu Republike Hrvatske jedan od prioriteta. Ovo je ozbiljan pokazatelj koliko Vlada ulaže u svoje sunarodnjake koji su nastanjeni izvan njenih državnih granica i koliko brine. Ovo nije jedini projekt koji se provodi. Tu su i ostali programi za naše sunarodnjake. To je snažna poruka koliko se obraća pozornost na Hrvate u Srbiji. Stvaranje ovih infrastrukturnih preduvjeta omogućit će se da se zajednica i dalje okuplja, da ima svoje aktivnosti, da na još višoj razini rade ono što je radila svih ovih godina pa i u onim vremenima koja su bila složena”, kazao je Pivač.

Pomoćnik predsjednika Općine Ruma zadužen za kulturu Stevan Kovačević je istaknuo kako današnji dan nosi višestruku poruku, prije svega poruku da HKPD Matije Gubec, kao jedan od simbola Rume, razmišlja o svojoj budućnosti.

“To je živo Društvo u vremenu koje nije naklonjeno kulturno-umjetničkom amaterizmu. Društvo pokazuje vitalnost i to nam je drago jer je ono jedno od najvažnijih kulturnih institucija našeg grada. Ovaj događaj šalje lijepu poruku o tome da će se  pozitivna energija nastaviti akumulirati i stvarati na ovim prostorima. Ovo je poruka da je Ruma okruženje u kojem je duh tolerancije, zajedništva i razmišljanja o budućnosti  nedeljiv i da ga dijele sve zajednice. Drago mi je da prisustvujem ovoj svečanosti jer se ne događa tako često da kulturno – prosvjetna društva dobijaju unapređene uvjete za svoj rad a benefite od toga imat će svi građani općine Ruma. Zahvaljujem se svima koji su osmisili i financirali ovaj projekt i koji su doprinjeli ne samo za izgradnji kulture već i izgradnju zajedništva na ovim prostorima” kazao je Kovačević.

Početak radova blagoslovio je generalni vikar Srijemske biskupije i rumski župnik vlč. Josip Ivešić, a svečanost su uveličali najmlađi članovi udruge i tamburaši iz Rume.

S.D.