IMG_20221001_190243
IMG_20221001_203624
IMG_20221001_195923
IMG_20221001_203622-1
IMG_20221001_203619
IMG_20221001_195933

14/10/2022

 

U Šidu održana manifestacija Srijemci Srijemu

 

Volimo svoje i poštujmo tuđe

 

„Pozivam vas, ne da bude više Hrvata, nego da bude više onih koji vole svoje, koji čuvaju i njeguju svoje i koji samim tim  više poštuju tuđe i poštuju Republiku Srbiju u kojoj žive. Hvala svima koji su dali potpis za Hrvatsko nacionalno vijeće, da imamo krovnu instituciju naredne četiri godine i hvala svima koji još uvijek možete to učiniti. Dakle i popis i potpis. Popisivač će vam reći da niste dužni u rubriku se izjasniti o svojim nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku. Nismo obavezni ali smo obavezni prema našim djedovima, prema našim ocima, unucima i prema istini koju svi mi ovdje vjerujem, živimo“, istaknula je Jasna Vojnić predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Susret kulturnih udruga iz Srijema, manifestacija Srijemci Srijemu održana je 1. listopada u Kulturno obrazovnom centru u Šidu. Kroz pjesmu, ples, tamburašku glazbu, literarni i kreativni rad,  svoje umijeće predstavilo je osam hrvatskih udruga koje djeluju na području Srijema.: HKPD Matija Gubec iz Rume, Zajednica Hrvata Zemuna Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži Zemuna, HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKPD Jelačić iz Petrovaradina, HKPD Tomislav iz Golubinaca i domaćini HKD Šid iz Šida. Bogatim kulturno umjetničkim programom, izvedbom plesova, glazbe i pjesama, članovi hrvatskih udruga iz Srijema još su jednom dokazali svoju spremnost i želju za očuvanjem kulturne baštine i nacionalnog identiteta.

Ponosni na svoje porijeklo

Ovo je deseta godina kako Hrvatsko nacionalno vijeće organizira Srijemci Srijemci manifestaciju koja se svake godine organizira u drugom mjestu u Srijemu gdje postoje i aktivno rade hrvatske udruge. Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo je manifestaciju Srijemci Srijemu manifestacijom od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji.

„Ova manifestacija je jako važna za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Osim nje imamo još dvije manifestacije, Šokci i baština i Bunjevci bez granica. Na tim manifestacijama sve udruge pokazuju čitavo naše bogatstvo. Važno nam je da ih održavamo jer svaki sudionik i oni koji ih gledaju, mogu vidjeti da je ponos biti Hrvat, što nam je i kampanja u ovom popisu. Svakako da je veliki značaj da na njima prisustvuju i predstavnici lokalnih samouprava kao što su sa nama na ovogodišnjoj manifestaciji bili predstavnici Općine Šid. Nadam se da će se suradnja s njima nastaviti i u budućnosti.Također, iznimno nam je drago što je Radio televizija Vojvodine prenosila  događaj kako bi Hrvati u Republici Srbiji bili vidljiviji i u pozitivnom svijetlu, a ne u nekoj negativnoj medijskoj konotaciji što je često slučaj“, izjavila je Jasna Vojnić predsjednica krovne institucije hrvatske zajednice u Republici Srbiji i prilikom obraćanja prisutnima je poručila:

„Hvala vam što ste organizirali ovaj značajan događaj za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji i hvala vam  što ste ga očuvali. Netko je jednom rekao da je lakše sagraditi i srušiti nego očuvati. Hvala vam što čuvate i što ćete čuvati. Ne mogu ne govoriti o popisu koji je zvanično počeo u Republici Srbiji i sve vas toplo pozivam da se zaista izjasnimo našim pravim imenom. Poruka za predstojeći popis jeste i zajednička poruka koju i Republika Srbija šalje svim nacionalnim manjinama a to je, da su nacionalne manjine bogatstvo Srbije, da se svako ima pravo da  slobodno izjasniti i da posebno iskaže svoju nacionalnu i vjersku pripadnost i jezik kojim se služi. Na prošlom popisu u Srbiji je bilo 57.900 Hrvata i više od 300.000 onih koji su se izjasnili subetničkim imenima i teritorijalno: Srijemci, Šokci, Bunjevci.Čula sam da je nedavno bila jedna anketa koja kaže da će u Srbiji na ovom popisu biti manje pripadnika države Srbije ali će biti više Hrvata. Pozivam vas, ne da bude više Hrvata, nego da bude više onih koji vole svoje, koji čuvaju njeguju svoje i koji samim tim više  poštuju tuđe i poštuju Republiku Srbiju u kojoj žive. Hvala svima koji su dali potpis za Hrvatsko nacionalno vijeće da imamo krovnu instituciju naredne četiri godine i hvala svima koji to još žele učiniti. Dakle i popis i potpis. Popisivač će vam reći da niste dužni u rubrici se izjasniti o svojim nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku. Nismo obavezni ali smo obavezni prema našim djedovima, prema našim ocima, unucima i prema istini koju svi mi ovdje vjerujem, živimo“.

Gradimo budućnost kroz zajedništvo

Srijemci Srijemu su prvi puta održani prije deset godina u Srijemskoj Mitrovici.Jedan od organizatora manifestacije je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

„Prije deset godina je započela  jedna manifestacija koja ne samo da treba imati budućnost, nego bi trebala biti osnova našeg rada. Bilo je to traženje kako susret pretvoriti u pokazivanje i prikazivanje svog godišnjeg rada. Činilo se da bi se moglo na tu temu kazati nešto što mi radimo, kako živimo i kako djelujemo. Onda smo shvatili da je najvažniji susret, zajedništvo, motivacija jedni drugih. Da pokažemo ono što volimo, kako volimo i kako radimo. Bilo je godina kada to nije bilo jednostavno i lako, ali ipak su se svake godine okupljale udruge. Sada mogu reći da su neke udruge pasivne, neke udruge su nove, ali opet imamo jedan prosjek udruga koje svake godine pokažu djecu, mlade, pa i one najstarije. Rekla bih da kada gradiš na prošlosti, kada si u sadašnjosti svoj na svome, onda to tek u budućnost ima svoju jačinu. Moramo gledati u budućnost. Gledali smo djecu, mlade koji su svirali i plesali i možemo reći da hrvatska zajednica ipak ima budućnosti i u Srijemu. Zajedništvo nam je na pozornici i nakon toga. To nam je prioritet u današnjem vremenu jer amaterske udruge rade u vrlo teškim uvjetima i tu se često sve zasniva na ljubavi i na entuzijzmu“, kazala je Katarina Čeliković.

Poticaj intenzivnijem radu udruga

Zorica Šafarik predsjednica HKD Šid izrazila je zadovoljstvo što su ove godine bili domaćini manifestacije.

„Posebno nam je veliko nam  zadovoljstvo što se manifestacija održava u vrijeme popisa stanovništva i pred izbore novog saziva Hrvatskog vijeća. Nadamo se da ćemo i mi imati naše predstavnike u našoj krovnoj instituciji. Drago nam je što se odazvao veliki broj gostiju i što smo poslije pauze od dvije godine, ponovo imali priliku družiti se, pjevati i plesati. Bio nam je veliki izazov organizirati ovaj kulturni događaj ali smo sretni što zajedničkim snagama sa organizatorom u tome  uspjeli. Drago mi je što smo okupili  stare i nove članove Društva i što uspjeli pripremiti se i predstaviti u pravom svijetlu. Nakon ove manifestacije HKD Šid će intezivirati svoj rad, posebno rad folklorne i tamburaške sekcije i pripremati se za nova druženja“.

Program je započeo tamburaškom glazbom Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume, Društva koje je 2013. godine dobilo i vrijedno priznanje, povelju predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, dok je dirigent Velikog tamburaškog orkestra Josip Jurca dobitnik nagrade Josip Andrić 2105. godine za doprinos razvoju hrvatske kulture koje dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće.

„Bilo je važno pronaći snagu i iznjedriti pozitivan duh, skupiti snagu i volju i doći u Šid da se konačno vidimo poslije dužeg vremena. Mislim da je sama manifestacija potakla kulturno umjetnička društva da se pokrenu i krenu intenzivnijim radom. To će svima dobro doći kako samim udrugama, tako i na kulturnom planu i drago nam je da se i u Srijemu nešto pozitivno i lijepo dešava. Mislim da je ova manifestacija bila uspješna i nadam se da će se tako nastaviti i u budućnosti“, istaknuo je Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume.

Program je nastavljen izvedbom skladbi mješovitog pjevačkog zbora Odjek koji djeluje u okviru Zajednice Hrvata Ilija Okrugić i Zemuna recitacijom Posveta Zemuna koju je izvodio Petar Dujić ispred Hrvatske mladeži Zemuna. Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina predstavila su članovi literarnog odjela Irena Obradović, Marija Brzić i Stjepan Volarić,  tamburaška sekcija i kreativna sekcija. Hrvatski kulturni centar Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice predstavio se tamburaškim skladbama i izvedbom koreografije Banatsko nadigravanje, dok se HKPD Jelačić iz Petrovaradina predstavio izvedbom pjesama mješovitog pjevačkog zbora. Na kraju programa posjetitelji su imali priliku vidjeti Can Can igračice, karnevalsku grupu udruge HKPD Tomislav iz Golubinaca te domaćine HKD Šid folklornu skupinu, koja je uz tamburaše izvela koreografiju Čija kola.

Manifestaciji su nazočili predstavnici hrvatske diplomacije u Republici Srbiji, Zdravko Vincelj konzul prvog razreda Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Tihomir Stamenković predsjednik SO Šid, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Vojislav Temunović član IO odbora HNv-a zadužen za kulturu, Zlata Vasiljević glavna i odgovorna urednica NIU Hrvatska riječ, te župnici Katoličkih crkava u Srijemu. Organizator manifestacije je fondacija Cro-Fond i HKD Šid uz suorganizaciju Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, župe Presvetog Srca Isusova u Šidu, župe svete Katarine u Sotu, a pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

S.D.

 

 

 

 

 

IMG-2b27143c46eead341ea52354cc4a01e7-V
IMG-2ca7a98b5c405611b73cd1b778251a71-V
IMG-311a6a6f7d946f1dcc7ea045a3703c3c-V
IMG-c2b508d1daf96284eb33984af711df2b-V

27/09/2022

 

 

Povodom 25 obljetnice postojanja Ličkog zavičajnog društva “Vila Velebita” iz Požege u Republici Hrvatskog, Veliki tamburaški orkestar HKPD “Matija Gubec” iz Rume je u sali Gradskog kazališta u Požegi održao svoj cijelovečernji koncert. Tom prilikom rumski su se tamburaši požeškoj publici predstavili sa svojim prepoznatljivim repertoarom u kojem su bila zastupljena kako djela klasične glazbe prilagođena tamburaškim orkestrima i instumentalne kompozicije pisane posebno za tamburaške orkestre ( Železnički tamburaški Marš Pere Tumabasa Haje, Mađarska rapsodija Save Vukosavljeva, Valcer br.2 Dmitrija Šostakoviča, Iriška pratnja Aleksandra Radua) tako i djela evergreen i tamburaške glazbe kojima se predstavilo čak četvoro vokalnih solista ( Marija Ratančić, Katarina Atanacković, Dragutin Škrobot i Darko Matešić). Jedna za drugom ređale su se pjesme Simpatija (Đorđa Novkovića u aranžamanu Josipa Jurce), Čamac na Tisi ( Darka Kraljića  u aranžamanu Josipa Jurce ), Sviraj tamburo (Josipa Jurce) koje je otpjevala Katarina Atanacković, potom Nek zaveju snegovi  (Branislava Krstića u aranžmanu Dragutina Škrobota), Ružo moja crvena Darka Šimeka u aranžmanu Dragutina Škrobota)  i Stavi svetiljku u prozor ( Drage Britvića u aranžmanu Josipa Jurce) koje je otpjevao Dragutin Škrobot. Marija Ratančić se predstavila sa pjesmama: Ljubav mi srce dodirne tek (Viktorije Kulišić u aranžmanu Josipa Jurce), Tebi sam dala sve (Stipe Bogutovca u aranžmanu Josipa Jurce), Que sera sera (Doris Day u aranžmanu Josipa Jurce) i evergreen-om  Španjolske oči, dok se na kraju Darko Matešić predstavio pjesmama: Sinovi ravnice ( Ivice Brandibura u aranžmanu Josipa Jurce) Sve poštivam svoje uživam ( Miroslava Škore u aranžmanu Josipa jurce) i U san mi dođu tambure ( Stipe Bogutovac u aranžamanu Josipa Jurce)

Na kraju programa gostima i nazočnoj publici se obratio predsjednik Društva domaćina “Vila Velebita” Josip Fajdić te se zahvalio rumskim tamburašima na izuzetnom nastupu, pohvalio njihov rad i istrajnost te posebno istaknuo činjenicu da rumsko Društvo naredne godine slavi 120 obljetnicu neprekidnog rada i to često u okolnostima i uvjetima koji nisu bili ni malo laki, te je ujedno najavio i uzvratni posjet članova Ličkog zavičajnog društva “Vila Velebita” Rumi a prigodom obilježavanje pomenute obljetnice. Nakon toga svim vokalnim solistima, predsjedniku društva Zdenku Lancu i dirigentu i umjetničkom rukovodiocu Josipu Jurci su uručeni prigodni darovi, dok je predsjednik društva iz Rume domaćinu uručio dar gostiju iz Rume.

Naposletku večera uz druženje gostiju i domaćina je nastavljeno u Obrtničkom domu do kasnih večernjih sati.

 

 

 

Nikola Jurca

 

 

 

smart

13/09/2022

 

 

U Donjem Miholjcu dana 03.rujna 2022. godine održani su 18 po redu susreti kulturno-umjetničkih društava koja nose naziv poznatog seljačkog tribuna Matije Gupca. Na ovogodišnjoj smotri pored domaćina nastupile su udruge iz Sotina, Slavonskog Kobaša, Gornje Stubice, Tavankuta, Bakovića iz BiH, Rume i po prvi put Folklorni ansambl “Matija Gubec” iz Karlovca, dok  udruga iz Ilače ove godine nije sudjelovala ali je poslala svoje predstavnike.

Ovogodišnje susrete je prigodnim govorom otvorio gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić a gosti iz Rume su se predstavili sa četiri tamburaške skladbe koje su otpjevali Marija Ratančić i Darko Matešić.

 

Nikola Jurca

 

 

 

Goran Kauric
Koncert 2 (2)
Koncert 4
Koncert u Rumi (2)-4
Koncert u Rumi 2 Dusan Stupar
Koncert u Rumi 3
Koncert u Rumi
Koncert
Mladi tamburasi-1

07/07/2022

Godišnji koncert tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume

 

Nada za daljnji kontinuirani rad

 

„Udrugu doživljavam kao svoju drugu kuću i tu više vremena provodim nego kod kuće. Drago mi je što se višestoljetna tradicija tamburaške skladbe nastavlja, a mladi nam daju nadu da će tako biti i u budućnosti. Mislim da će se mnogi od njih za dvije godine  priključiti  Velikom tamburaškom orkestru i da će nastaviti svoju glazbenu karijeru“, kaže dirigent Jurca.

 

U ljetnoj bašti HKPD-a Matija Gubec u Rumi, 24. lipnja održan je godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra i predstavljen  rad učenika škole tambure. Unatoč problemima uzrokovanim korona virusom, članovi udruge uspjeli su se pripremiti i organizirati prvi ovogodišnji koncert na kojem se okupio veliki broj ljubitelja tamburaške skladbe i prijatelja rumske udruge, koja ove godine obilježava 118 godina kontinuiranog rada. Veliki tamburaški orkestar pod ravnanjem dirigenta Josipa Jurce predstavio se sa nekoliko kompozicija i njegovih autorskih pjesama. Nastupili su i solisti: Katarina Atanacković, Marija RatančićDušan Stupar. Osvježenje večeri bili su mladi tamburaši koji su gledateljstvu predstavili što su naučili u protekloj godini. Sudeći po pljesku i dojmova gledatelja, tamburaški orkestar iz Rume još jednom je potvrdio da kontinuirani rad i ljubav prema tamburaškoj glazbi rezultira uspjehom i kvalitetom te da ponosno čuvaju svoju tradiciju.

Udruga kao druga kuća

Prisutne goste je pozdravio Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge i zahvalio se svima što prate rad udruge. Tom prilikom pozvao je roditelje da upišu svoju djecu u školu tambure.

„Drago nam je što poslije dužeg vremena imamo priliku da se okupimo i uživamo u zvucima tamburaške glazbe koju je pripremio dirigent Josip Jurca. Ovaj koncert je izuzetno važan ne samo za nas, nego za poticajnje rada Društva, a i publika se zaželela tamburaške glazbe. Orkestar je svo vrijeme vrijedno radio, solisti su se lijepo nastupili i drago nam je što je publika to osjetila. Čestitao bih ne samo solistima nego i Josipu Jurci, koji već 25 godina uspješno vodi orkestar. Publika se u udruzi osjeća  kao kod kuće i u takvoj atmosferi, osjećaj je puno ljepši“. Ujedno je istaknuo Veliku potporu koju radu Društva, posebice prilikom organiziranja koncerata kao i radu Škole tambure pružaju institucije poput Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao i lokalna samouprava te Pokrajinsko  tajništvo za kulturu i odnose sa vjerskim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i odnose sa nacionalnim zajednicama te Ministarstvo kulture Republike Srbije.

„Generacije su staavale u Društvu su od dana osnutka 1903. godine. U udruzi su uvijek bili aktivni svi moji članovi obitelji: od djeda, oca, mene, mojih sinova i unuka. Udrugu doživljavamo kao svoju drugu kuću i tu više vremena provodim nego kod kuće. Drago mi je što se višestoljetna tradicija tamburaške skladbe nastavlja, a mladi nam daju nadu da će tako biti i u budućnosti. Mislim da će se mnogi od njih za dvije godine priključiti Velikom tamburaškom orkestru i da će nastaviti svoju glazbenu karijeru“, kaže dirigent Jurca.

To potvrđuje i zamjenik voditelja škola tambure Bojan Levovnik.

„Važno je da mladi učestvuju u radu udruge jer oni svojim radom doprinose da se tradicija ne zaboravi. Među mladim tamburašima ima puno njih koji daju nadu da će biti vrsni tamburaši. Iako živimo u vremenu društvenih mreža i informacionih tehnologija, drago mi je što vidim da su djeca zainteresirana za ovakav vid prije svega druženja“.

Potpora institucija

Među mnogobrojnim gledateljstvom, na koncertu su bili predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Goran Kaurić, menadžerica za kulturu ZKVH- Katarina Čeliković i predsjednik SO Ruma Stevan Kovačević.

„Oduševljena sam onim što smo čuli večeras. Nažalost sam prvi puta ovdje ali mi podržavamo ovo Društvo i zdušno se nadamo da će oni nastaviti kontinuitet koji su imali, najduži među hrvatskim udrugama. Hrvatska udruga u Rumi je naš stup, potporni stožer. Želimo im da nikada ne prodaju svoje, ne samo tambure, nego ni glazbu i da ona zvuči jednako dobro kao što je zvučila prije 100 godina. Uvijek ćemo im biti velika podrška u nastojanju da sačuvaju ovu notu prema hrvatskom narodu, prema svojoj baštini i da nastave živjeti“, izjavila je Vojnić.

„Ponosim se sa tim što sam u mogućnosti biti sa jednom od najstarijih hrvatskih udruga u Vojvodini koja njeguje i baštini tradiciju srijemskih Hrvata“ izjavio je u ime pokrajinske Vlade Goran Kaurić i dodao:

„ Drago mi je da i lokalna samouprava pomaže rad udruge i što zajedno rješavaju sve probleme. Pokrajinska vlada je kroz niz natječaja napravila je takve programe kojima nastojima uravnotežiti da svi pripadnici nacionalnih manjina koji njeguju etnčke identitete, što kvalitetnije mogu raditi.Vjerujem da ćemo uspjeti podići ovo Društvo na još veću razinu i da ćemo unaprijediti njihov rad“.

„Članovi Društva koji skoro 120 godina njeguju kulturu hrvatskog naroda i naroda ovog podneblja, još jednom su pokazali da su ostvarili svoju kulturnu ulogu. Drago mi je da Društvo pokazuje vitalnost i u ovim teškim uvjetima kada je teško održati i podmlađivati kulturno-umjetnička društva. Mi iz lokalne samouprave bit ćemo im kao i do sada podrška u njihovom radu. Suradnja lokalne samouprave i udruge je izvanredna. Razumemo se, probleme rješavamo kroz dobru komunikaciju i konsolidovano poslovanje budžeta daje nam nadu da ćemo imati znatno veća izdvajanja za kulturu, a samim tim i za hrvatksku udrugu“, izjavio je Stevan Kovačević predjednik SO Ruma.

 

Koncert je tradicionalno završen kompozicijom Ruma ljepotice koju je skladao Josip Jurca u izvedbi Dušana Stupara. Nakon ljetnje pauze, članovi rumske udruge najavljuju aktivan rad u rujnu, te pripreme za planirane koncerte.

S.D.

 

 

viber_image_2022-06-23_17-58-51-928
viber_image_2022-06-23_17-54-34-681
viber_image_2022-06-23_17-54-34-382
viber_image_2022-06-23_17-54-34-310
viber_image_2022-06-23_17-54-34-236
viber_image_2022-06-23_17-54-34-189
viber_image_2022-06-23_17-54-34-139
viber_image_2022-06-23_17-54-34-065
viber_image_2022-06-23_17-54-33-007
viber_image_2022-06-23_17-54-32-747
viber_image_2022-06-23_17-54-31-999

07/07/2022

22.lipnja u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao je predstavljanje monografije „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine”. Ovom događaju nazočili su čelnici udruge kao I si svi oni koji su pomogli da ova knjiga koja se bavi običajima I životom srijemskih Hrvata uspije izaći. Monografija je plod etnološkog istraživanja među srijemskim Hrvatima koje su provele dvije generacije studenata etnologije i antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kolegija Prakse terenskih istraživanja pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić. Istraživanja su započela 2017. godine u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Slankamenu i Sotu, a sljedeće godine su istraživanja novih tema nastavljena u Srijemskoj Mitrovici i Golubincima, a započela su i u Hrtkovcima, Nikincima, Rumi i Zemunu. U ukupno 11 mjesta u Srijemu, koja su bila obuhvaćena istraživanjem, sudjelovalo je 138 kazivača.

Monografiju je predstavila Katarina Čeliković, koja je zahvalila svima koji su sudjelovali u ovim istraživanjima te istaknula kako su kazivači I njihova svjedočanstva dragocjena te čine temelj ove knjige. Na kraju prezentacije svi kazivači su dobili na dar po jedno izdanje monografije.


17/06/2022

GODIŠNJI KONCERT VELIKOG TAMBURAŠKOG ORKESTRA HKPD “MATIJA GUBEC” IZ RUME

U subotu 25.06.2022 u ljetnjoj bašti Društva  u ulici Glavnoj br. 247 u Rumi sa početkom u 20 sati biće održan redoviti godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD “Matija Gubec” iz Rume.

Orkestar će se, predveođen svojim dirigentom i umjetničkim rukovodiocem Josipom Jurcom predstaviti sa svojim standardnim repertoarom u kojem će pored skladbi popularne tamburaške glazbe, transkripcija najpoznatijih svjetskih skladatelja biti i obrada skaldbi ozbiljne glazbe prilagođene tamburaškim orkestrima. Pored Velikog tamburaškog orkestra publici će se tom prilikom predtaviti i polaznici Škole tambure pod ravnanjem Dragutina Škrobota.

Nakon završetka koncerta predviđeno je druženje u prostorijama Društva

Pridružite nam se

IMG_3921-1
IMG_3929
IMG_0980
IMG_0978

14/01/2022

Koncert povodom obilježavanja 118. obljetnice i dana Društva HKPD Matija Gubec iz Rume

U znaku proslave dvostrukog jubileja

U slavu svog dugogodišnjeg uspješnog trajanja, koje traje više od jednog stoljeća, HKPD Matija Gubec iz Rume 27. studenog obilježilo je dan svoje udruge i 118. obljetnicu svog postojanja. Za razliku od prethodnih godina kada se Veliki tamburaški orkestar u povodu obilježavanja dana svoje udruge predstavljao pred brojnom publikom u Kulturnom centru u Rumi, ove godine je zbog aktualne epidemiološke situacija koncert održan on-line. Svi oni koji ga žele pogledati i poslušati moći će to učiniti preko you-tube kanala. Koncertni repertoar uključuje nekoliko skladbi: dvije kompozicije ozbiljne muzike Željeznički tamburaški marš autora Pere Tumbasa Haje, Mađarska rapsodija autora Save Vukosavljeva, te četiri autorske pjesme Josipa Jurce: Ne cvetaj bagreme, Ljubav moja Vojvodina, Devojče mlado i Fruškogorka u izvedbi vokalnih solista Dušana Stupara i Katarine Atanacković.

Kontinuirani rad unatoč problemima

Tijekom svake godine rumska udruga tradicionalno organizira nekoliko koncerata. Ove godine zbog aktualne epidemiološke situacije zbog korona virusa, jedan od tradicionalnih koncerata bili  su prisiljeni predstaviti široj javnosti na ovaj način.

„Videli smo da su mnoga kulturno-umjetnička društva u ovoj korona krizi održavali koncerte on-line pa smo smatrali da i mi na taj način možemo predstaviti sve ono što smo radili u ovoj godini. S obzirom na to da se mnogi zbog trenutne situacije boje dolaziti na veća okupljanja, mi se trudimo  pridržavati svih potrebnih mjera. Probe su se povremeno održavale, u skladu s preporukama Vlade Srbije, ali je usprkos svemu sastav Velikog tamburaškog orkestra  ostao isti. Ostali su svi članovi koji su godinama svirali u orkestru, a imamo i malo pojačanje u školi tambure. Volio bih da ih ima više, ali takva su vremena. Mlađe generacije internet odvlači  na neku drugu stranu“, istaknuo je predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc te dodao da je zadovoljan što se usprkos svim problemima, kontinuitet rada udruge nastavlja.

„U tijeku 118 godina koliko postoji naša udruga zabilježene su mnoge krize, ratovi i sankcije. Usprkos svemu Društvo je opstalo do današnjih dana. Iskreno se nadam da će i ova kriza uskoro proći i da ćemo nastaviti normalno s radom“.

Proslava dvostrukog jubileja

Pored proslave značajnog jubileja rumske udruge, 118. obljetnice postojanja i Veliki tamburaški orkestar ove godine ima svoju značajnu obljetnicu, 25 godina rada pod dirigentskom palicom Josipa Jurce.

„Ovaj značajan jubilej ove će godine nažalost ostati nezapaženo. Nadamo se da će sledeće godine biti povoljniji uvjeti i da ćemo ga dostojno obilježiti. Zadovoljan sam postignutim uspjesima tijekom svih proteklih godina. Ponosan sam na mnoge članove orkestra s obzirom da su mnogi od njih postali vrsni tamburaši. Među njima su i oni koji su završili  Muzičku akademiju, veliki broj njih su danas profesori, školovani ljudi, a zadovoljstvo mi je da su i mnogi koji su od malih nogu počeli svirati tamburu ostali  u orkestru. U odnosu na raniji rad Društva od prije 30 i 40 godina, kada su u našem orkestru svirali Brežani, mahom poljoprivrednici i zanatlije, danas se to dosta promijenilo. S obzirom da Ruma s ponosom nosi ime tamburaškog grada, također s ponosom mogu reći da postoji nada da će se tamburaška tradicija nastaviti. Čekamo da prođe ova situacija s korona virusom, pa da ofanzivnije krenemo animirati djecu da se uključe u školu tambure“, navodi Jurca.

Također dodaje da se epidemija korona virusa najviše odrazila na kulturu, te da se nada da će se uskoro vratiti normalnom radu.

„Sve je utihnulo. Svi vrlo dobro znamo da je kultura nadogradnja društva i da sve pozitivno što se dešava u društvu, dolazi upravo od kulture. Pokušali smo na neki način prevaziđi  prepreke i  u zaista  otežanim uvjetima održati naše tradicionalne koncerte. S nestrpljenjem čekamo da se vratimo normalnom radu. Čeka nas puno gostovanja i dogovorenih koncerata. Imamo veliki repertoar ozbiljne muzike i više stotine pjesama, koje s nestrpljenjem čekamo da predstavimo široj javnosti“.

Uz čestitke za dvostruki jubilej, poželjeli smo rumskoj udruzi puno uspjeha u daljem radu, a svima onima koji žele poslušati kompozicije Velikog tamburaškog orkestra, preporučamo da to učine preko you tube kanala.

S.D.

Josip-Jurca-1-2.jpg

27/07/2021

Nova knjiga Josipa Jurce Katoličke misne i božićne pjesme

 

U amanet mladim tamburašima

Prije nekoliko tjedana iz tiska je izašla nova knjiga Katoličke misne i božićne pjesme autora Josipa Jurce, dirigenta i umjetničkog rukovodioca Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume. U njoj su obuhvaćeni kompletni aranžmani, partiture katoličkih i božićnih pjesama za Veliki tamburaški orkestar, koje je orkestar rumske udruge do sada  izvodio u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Ovo je Jurcina druga knjiga. Prije četiri godine objavio je knjigu U srcu mi zvoni tambura, u kojoj je sabran dio njegovog kompozitorskog i aranžerskog rada: deset skladbi koje je sam skladao, njegove pjesme, te kompozicije najpopularnijih tamburaških pjesama različitih pjevača iz Hrvatske, kao i adaptacija za tamburaški orkestar svjetskih numera ozbiljne muzike.

 

Namijenjena mlađim generacijama

Tiskanje nove knjige financijski su pomogli Srijemska biskupija i župna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Partiture su nastale u proteklih 15 godina. Želja autora je bila da knjiga koristi i drugim mlađim generacijama, malim tamburašima.

„ U knjizi su obuhvaćene 52 kompletne partiture  za Veliki tamburaški orkestar. Nisam imao namjeru da izdajem knjigu. Međutim, sedeći za računarom, pregledavajući svoju arhivu, shvatio da ima puno materijala i da ne bi bilo loše da to ostane zapisano u jednoj knjizi. Složio sam partiture i pitao župnika i članove crkvenog vijeća, da li su raspoloženi da budu izdavači i financijski pomognu tiskanje knjige. Oni su zadovoljstvom prihvatili moj prijedlog. Zahvaljujući njihovoj pomoći i pomoći Srijemske biskupije, knjiga je ugledala svijetlost dana“, ističe Jurca.

 

Izvorni harmonski zvuk

Tamburaški koncerti u rumskoj župnoj crkvi, počeli su se održavati u vrijeme dok je župnik u Rumi bio Željko Tovilo.

„On je lijepo pjevao i volio je tamburaše. Također je volio da se u crkvi sviraju tambure. Za vrijeme njegovog župnikovanja svirali smo po nekoliko puta tijekom godine, u povodu različitih blagdana, a već desetljećima sviramo za polnoćku“, navodi naš sugovornik dodajući da duhovna katolička muzika ima izvjesne harmonske specifičnosti.

„Važnost ove dvije knjige je u tome što u katoličkoj duhovnoj muzici ima puno nota, ali nema aranžmana. Obuhvaćene su samo note i napisano je samo nekoliko harmonija. U ovim knjigama je sve kompletno urađeno. Slušajući tamburaške orkestre, uočio sam da  tamburaši ne koriste harmoniju u dovoljnoj mjeri. U tom slučaju muzika dobija drugačiji ton. U svojim kompozicijama sam koristio note za orgulje i harmonija je posve drugačija. To sam primijenio u tamburaškom orkestru i mislim da sam u velikoj mjeri uspeo u tome. Neke pjesme zvuče izvorno, baš onako kako bi i trebalo da zvuče. Kod božićnih pjesama su napisane i riječi. Važno je da tu knjigu dobiju orkestri koji već sviraju. Mnogi misle da je tambura narodni instrument. Međutim nije. Ona ima osam štimova i pokriva tonski raspon simfonijskog orkestra, što znači da ako su aranžmani dobro urađeni, sve se može izvesti uz pomoć nje“.

Uvodne riječi u Jurcinoj novoj knjizi napisali su srijemski biskup mon. Đuro Gašparović i rumski župnik Ivica Ćatić. Promocija knjige nije planirana. Ukoliko bude organizirana, želja autora je da se ona održi u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi, gdje i dolikuje izvedba katoličkih misnih i božićnih pjesama.

S.D.

.

Sveti-Vinko-2021-3.jpg

16/07/2021

Blagdan svetog Vinka obilježen u Rumi i u Surčinu

Nastavak tradicije u jedinom preostalom vinogradu

 

„Jedini sam preostali vinogradar u Rumi. Obrađujem ga s velikom ljubavlju i drago mi je što nastavljam jednu lijepu tradiciju u mojoj obitelji, ali i u našoj udruzi. Kao i svake godine tako i ove, na blagdan sv. Vinka smo se okupili u vinogradu u nešto manjem broju nego što je to bilo prethodnih godina zbog aktualne epidemiološke situacije, ali u dovoljnom broju kako bi ispoštovali ove lijepe običaje“, kaže Miroslav Galar.

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi i dalje živi. Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (ataru između Rume i Iriga), gajili brojni plodonosni vinogradi. Umjesto njih danas tu postoje plantaže voća, te zemljište zasijano oranicama. Ali ostao je jedan vinograd pokojnog člana i nekadašnjeg predsjednika i tajnika HKPD Matija Gubec  Đure Kuna. Zahvaljujući ljubavi prema vinogradarstvu koja mu je usađena od malih nogu, član rumske hrvatske udruge Miroslav Galar preuzeo je obrađivanje tog vinograda i nastavio lijepu tradiciju posjete i blagoslova vinograda na blagdan svetog Vinka. Svake godine na taj dan, zajedno sa svojim prijateljima, članovima udruge i svećenikom Galar odlazi u vinograd, blagoslivlja ga i orezuje, u nadi da će rod biti bolji i kvalitetniji. Tako je bilo i ove godine 22. siječnja na dan blagdana sv. Vinka zaštitnika vinograda i vinogradara.

 

U spomen na ljepša vremena

Običaj je da se na taj dan vinogradari sastaju u vinogradima, odrežu vinovu lozu, stave u vodu, te iz pupoljaka vide kakav će urod biti ove godine. Također je običaj objesiti na lozu kulen, kobasicu, slaninu kako bi grozdovi bili veliki kao kulen. Vinogradi se posvete starim vinom, a uz vinogradare pođe i svećenik koji ga molitvom posvećuju. Ovi običaji na blagdan sv. Vinka postali su dugogodišnja tradicija u HKPD Matija Gubec.Članovi ove udruge još uvijek se sa sjetom sjećaju vremena kada je skoro svaka kuća u Rumi imala svoj vinograd.

„U ovim atarima nekada su sve do glavne ceste bili vinogradi. Način uzgoja vinove loze bio je isti, ali se za razliku od današnjih dana, sve radilo ručno. Grožđe se bralo i nosilo u košarama na leđima sve do ceste, a u vinograd se išlo sa zaprežnim kolima i sa konjima. Na dan berbe grožđa okupljala se rodbina i prijatelji i taj dan je bio rezerviran za druženje. Nakon berbe grožđa kod domaćina se pravilo vino također ručno, a ne kao danas uz pomoć električnih muljača. Moj brat i ja smo vinograd naslijedili od djeda. Jedno vrijeme smo ga obrađivali zajedno, a kasnije sam se  odlučio za ratarstvo. Volio sam vinogradarstvo ali nisam imao vremena da mu se dovoljno posvetim. Brat je nastavio raditi još neko vrijeme. Oduvijek sam volio da dođem u vinograd, a tako je ostalo i danas. Zato sam svake godine s mojim prijateljima na blagdan svetog Vinka, u ovom nažalost jedinom preostalom vinogradu u Rumi“, kaže Antun Matešić.

 

Nastavak dugogodišnje tradicije

Nažalost mladi se danas sve ređe odlučuju za vinogradarski posao, a stariji njeguju ono što je preostalo. Srijemci vole vino i često tvrde da je u vinu istina. S tim se slaže i jedini vinogradar iz Rume koji potječe iz iriške vinogradarske obitelji.

„Jedini sam preostali vinogradar u Rumi. Obrađujem ga s velikom ljubavlju i drago mi je što nastavljam jednu lijepu tradiciju u mojoj obitelji, ali i u našoj udruzi. Kao i svake godine tako i ove, na blagdan sv. Vinka smo se okupili vinogradu u nešto manjem broju nego što je to bilo prethodnih godina zbog aktualnih epidemioloških mjera, ali u dovoljnom broju kako bi ispoštovali ove lijepe običaje. U protekloj godini je bilo manje vina u odnosu na prethodnu godinu, ali je vino bilo dosta kvalitetnije. U kolovozu su bile visoke temperature, tako da je grožđe imalo dovoljno slasti. Još uvijek je rano prognozirati kakva će biti ova godina. Na ovaj blagdan smo započeli rezidbu. Ako bude lijepo vrijeme, taj posao ćemo nastaviti i narednih dana, a kakvo će biti vino, zavisi od godine i klimatskih uvjeta“, kaže vinogradar Galar dodajući da se za nastavak posla u vinogradarstvu odlučio isključivo iz ljubavi, a ne zbog materijalne dobiti.

„ Član našeg Društva čiji je bio ovaj vinograd, je nažalost preminuo. Kako se ne bi prekinula ta tradicija, a kako sam iz vinogradarske obitelji, odlučio sam se da radim vinograd. Prijatelji mi pomažu u rezidbi i svim poslovima koje je potrebno uraditi tijekom godine. Na kraju godine uživamo u blagodetima plodova i u vinu koje je sa ovog podneblja vrhunsko“, kaže Galar.

 

Više u vinskom, nego u svinjskom Srijemu

 

Župnik Marko Kljajić je po prvi put ove godine posjetio vinograd u Rumi. Blagoslovio ga je i zajedno s domaćinom ga zalio starim vinom, kako bi rod grožđa u ovoj godini bio kvalitetan i dobar.

„U Srijemu se ovaj običaj zadržao do današnjih dana. Negdje u većem, a negdje u manjem obimu. U vinskome Srijemu se zadržao više nego na obroncima Fruške gore u ruzmarinskom dijelu Srijema. Kao svećenik sam boravio u vinskome Srijemu, a više od 15 godina u svinjskome Srijemu. Zadnjih nekoliko godina sam župnik i u ruzmarinskom Srijemu, u Golubincima. Mnogi ne znaju da postoje tri Srijema: vinski, svinjski i ruzmarinski. S obzirom da se bavim istraživanjem povijesti Srijema, malo sam mojim Srijemcima to pojasnio i za njih je to bilo ugodno otkriće. Oko 20 godina sam kao svećenik sam boravio u Beočinu, Čereviću i Petrovaradinu. Tu sam se najčešće susretao sa običajem blagoslova vinograda na dan sv Vinka“, kaže župnik Kljajić ističući da su vinogradari do devedesetih godina prošloga stoljeća, uglavnom odlazili u vinograd bez svećenika.

„Sa devedesetim godinama s pojavom demokracije, vinogradari su počeli pozivati i nas svećenike. Po prvi puta sam se susreo sa blagoslovom vinograda i druženjem s vinogradarima u Petrovaradinu. Svake godine sam odlazio u vinograde kod Tekija. Tamo sam upoznao  vinogradare iz Sremske Kamenice i iz Sremskih Karlovaca. Oni se okupljaju u znatno većem broju nego li u svinjskome Srijemu“, istaknuo je župnik poručivši vinogradarima:

„Poručio bih vinogradarima da očuvaju svoje stare običaje koji se prakticiraju na blagdan svetog Vinka. To je lijepo druženje. Ljudi izađu iz svoje svakidašnjice i zimske zatvorenosti i učmalosti i dožive nešto lijepo na svežem zraku u svojim vinogradima, uz čašu lijepoga srijemskoga vina i uz degustaciju njihovih srijemskih delicija“.

U nadi da će im uz Božju pomoć ova godina biti plodna i rodna, članovi rumske udruge nastavili su druženje u vinogradu uz degustaciju svojih posvećenih delicija i uz vino, proizvedenim od grožđa iz jedinog vinograda u Rumi.

S.D.

Godisnji koncert 1
Godisnji koncert 2

16/07/2021

U susret značajnoj obljetnici

 

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume priredilo je 26. lipnja godišnji koncert u ljetnoj bašti svoje udruge. Nakon dulje stanke, uvjetovane pandemijom, članovi Velikog tamburaškog orkestra pod ravnanjem dirigenta Josipa Jurce i vokalnih solista Dušana Stupara, Dragutina Škrobota, Marije i Ivana Ratančić i Darka Matešića, predstavili su se svojim skladbama rumskoj publici.

Koncert je otvorio vokalni solista Dušan Stupar izvedbom kompozicije Rumo ljepotice koju je skladao Josip Jurca. Zatim se svim prisutnima obratio predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc, iskazujući zadovoljstvo što su ponovo u prilici družiti se i održavati koncerte.

„Teška godina je iza nas, ne samo za našu udrugu, nego uopće za kulturu i rad kulturno umjetničkih društava. Budući da je bila zabrana okupljanja, to nam je otežavalo kontinuirine probe. Kada su epidemiološke mjere popustile i kada je Krizni stožer dopustio manja okupljanja, krenuli smo s radom. U početku stihijski. Pridržavali smo se mjere zaštita i počeli da se pripremamo. Nismo krenuli s priprema ozbiljnog programa jer to zahtjeva intenizivnije probe i više vremena. Pripremali smo pjesme iz naše Vojvodine, iz Slavonije, pjesme koje je pisao Jurca za naš orkestar“, istaknuo je Lanc.

Osim redovitog koncerta, rumska udruga koncem svake godine održava koncert u povodu obilježavanja Dana udruge i novogodišnji koncert. Pored toga, priređuju i manje koncerte za Božić, te za gostovanja.

„Tamburaški orkestar nije svirao godinu i pol dana. Međutim uspjeli smo se za mjesec i pol dana pripremiti  s lakšim repertoarom, ali dopadljivijim publici. Želja nam je da održimo kontinuitet naših koncerata, jer ove godine obilježavamo 118. obljetnicu naše udruge. Naš repertoar je veliki. Ima nekoliko stotina pjesama koje smo svirali, a za ovaj koncert smo izabrali pjesme koje nismo dugo predstavili publici“, izjavio je Jurca izražavajući zadovoljstvo što je orkestar ostao u punom sastavu pojačan mladim tamburašima.

Rumskoj udruzi slijedi ljetnja stanka sve do rujna. Tada počinju intenzivnije da vježbaju a ukoliko bude poziva, navode da će se rado odazvati kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, gdje su prije pandemije, održavali koncerte po nekoliko puta godišnje.

Koncert su financijski pomogli Općina Ruma, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Ministarstvo kulture Republike Srbije i Hrvatsko nacionalno vijeće.

S.D.

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.