Svečano obilježen Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Rumi

Rad za ponos zajednice

“Ono što radimo u Zavodu ne doživljavamo samo kao posao nego i vrijeme koje nam je dano, šansa koja nam je ukazana, dužnost koja nam je povjerena. Da istražimo, otkrijemo, sakupimo, sačuvamo, zabilježimo, predstavimo, povežemo, prikažemo, poučimo, valoriziramo, osuvremenimo, surađujemo i takvim svojim djelovanjem kulturi hrvatskoga naroda u Srbiji damo nezamjenjiv doprinos”, kazao je Josip Bako.

Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedine profesionalne ustanove kulture Hrvata u Republici Srbiji, proslavljen je 24. ožujka svečanom akademijom u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi. Ovom svečanošću Zavod je obilježio svoju 18. obljetnicu. Na svečanosti su dodijeljena godišnja priznanja za doprinos hrvatskoj kulturi pojedincima koji su prepoznati po svom kreativnom i posvećenom radu na očuvanju, stvaranju i promicanju hrvatske kulture.

Čast, privilegija i odgovornost

Prije tri godine Zavod je donio odluku o svom danu kojim se predstavlja godišnji rad Zavoda, prepoznajući postignuća u kulturi hrvatske zajednice. Zavod je osnovvan odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine 10. ožujka 2008. godine i odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća 29. ožujka iste godine, radi očuvanja unaprjeđenja i razvoja hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. Nakon što je prošle godine proslavljen u Somboru, Dan Zavoda ove se godine po drugi put proslavlja u Rumi, na njegovu 18. obljetnicu. Svečanu akademiju otvorio je nastup Predraga Pavlovića s kompozicijom Nocturne na glasoviru, a skupu se uime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata obratio vršitelj dužnosti ravnatelja Josip Bako, nakon čega je prikazan kratak film na zavodovu 2025. godinu.

“Kada sam počeo profesionalni angažman u Zavodu nisam ni slutio da počinje izuzetno dinamično razdoblje koje će oplemeniti i obogatiti moj život, jer takva je kultura. Ona oplemenjuje i obogaćuje. Raditi u kulturi je privilegija, a raditi u ustanovi koja ima za cilj očuvanje, istraživanje, unaprjeđenje i razvoj kulture vlastitoga naroda je više od privilegije”, kazao je Bako dodajući:

“ Od 57.900 Hrvata u Srbiji koliko ih je bilo na popisu 2011. godine, samo troje je bilo profesionalno angažirano u kulturi hrvatske zajednice. Danas je taj omjer malo povoljniji.Od 39.107 Hrvata s popisa 2022., petero nas je profesionalno angažirano u kulturi hrvatske zajednice u Srbiji. Dakle, privilegija u pravom smislu te riječi. Ali to za sobom ne povlači neke povlastice, nego veliku odgovornost. Ono što radimo u Zavodu ne doživljavamo samo kao posao nego i kao vrijeme koje nam je dano, šansa koja nam je ukazana, dužnost koja nam je povjerena. Da istražimo, otkrijemo, sakupimo, sačuvamo, zabilježimo, predstavimo, povežemo, prikažemo, poučimo, valoriziramo, osuvremenimo, surađujemo i takvim svojim djelovanjem kulturi hrvatskog naroda u Srbiji damo nezamjenjiv doprinos. Mislim da smo u prethodnih 18 godina u dobroj mjeri uspjeli odgovoriti na izazov koji nam je povjeren. Stojim pred vama s velikim zadovoljstvom i punog srca jer su u publici brojna poznata lica s kojima je suradnja višegodišnja.Većini nas su motivi da ovog dana budemo zajedno i ciljevi kojima smo vođeni u svome radu, komplementani.Ljubav prema povijesti, tradiciji i kulturi svoga naroda, te želja za konstantnim razvojem i napretkom kulture hrvatskoga naroda u Srbiji. Time ne zaboravimo i to podcrtati, doprinosimo i obogaćivanju i razvoju kulturnog života Republike Srbije čiji smo integralni dio”.

Također je istaknuo da je suradnja obilježila rad Zavoda u prethodnih 18 godina rad.

“ Suradnja je bila nužna iz objektivnih razloga zbog naših ograničenih institucionalnih kapaciteta ali je bila i potaknuta i ciljana zbog toga što smo željeli postati stožer kulturne scene, mjesto susreta svih relevantnih čimbenika unutar nje. Danas slobodno možemo reći da je jedna od najvećih vrijednosti  koje baštinimo u Zavodu razgranata mreža stručnih i kompetentnih suradnika u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, kako onih na akademskoj i znanstvenoj razini, tako i onih u području amaterske kulture. U vremenu pred nama nastavit ćemo njegovati suradničke odnose, ali i otvarati prostor novim suradnicima, novim licima, što su oni koji prate rad Zavoda već mogli i primijetiti. Uvjeren sam da jedino na taj način možemo rasti i razvijati se kao ustanova, iznova biti aktualni i u skladu s vremenom u kojem živimo. Zahvaljujem se svim suradnicima koji su na bilo koji način doprinjeli radu Zavoda i upućujem poziv svima koji mogu doprinjeti našem zajedničkom cilju, razvoju kulture Hrvata u Republici Srbiji”, kazao je Bako.

Podrška hrvatskih institucija

Načelnica sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Središnjeg državnog ureda Dubravka Severinski obratila se skupu.

“Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i kad se rodio, bio je ne samo punoljetan nego je imao svoj cilj, svoju zadaću, sačuvati hrvatsku tradicijsku kulturu, hrvatsku riječ, hrvatsku baštinu na području Vojvodine i Republike Srbije. Ovih 18 godina rada Zavoda, ne svjedoči samo o snazi zajedništva, već i o ljubavi prema vlastitom identitetu i jeziku. Upravo zahvaljujući Zavoda, raznolikost ostaje živa i prepoznata kao vodilja i treba je takvu njegovati i čuvati. Uspjeh i neiscrpan trud Zavoda na očuvanju hrvatske kulturne baštine potvrđuju brojne manifestacije, poput izložbi, koncerata, festivala, smotri, kao i rad u izdavaštvu o čemu svjedoče bojni objavljeni časopisi, knjige i druga izdanja te digitalizirana baština, jer zahvaljujući današnjem digitalnom vremenu ona postaje sačuvana i dostupna, ne samo nadolazećim generacijama, već i svim našim sunarodnjacima u domovini i izvan nje. Središnji državni ured za Hrvate izvan Repubike Hrvatske je uvijek tu da podupre programe i projekte Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata”, poručila je Severinski.

Suradnica u kabinetu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Mirjana Piskulić, obratila se skupu čestitajući Zavodu 18. obljetnicu.

“Punoljetnost jedne ustanove nije samo simboličan trenutak. To je potrda zrelosti i predanosti misiji koja nadilazi svakodnevni rad. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je za ovih 18 godina izrastao u ključnu instituciju očuvanja, istraživanja i promicanja kulturnog identiteta hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Rado zavoda svjedoči koliko je kultura snažan most koji povezuje ljude, generacije i prostore. U vremenu brzih promjena upravo kultura ostaje čvrsto uporište identiteta, ali i otvoreni prostor dijaloga, razumijevanja i suradnje. Zavod je svojim izdanjima, publikacijama i istraživanjima, manifestacijama dalo nemjerljiv doprinos vidljivost i afirmaciju vojvođanskih Hrvata. Istodobno, postao je važan partner institucija u Hrvatskoj, ali i šire, u zajedničkom nastojanju očuvanja bogate kulturne baštine našeg naroda”, kazala je Piskulić.

Profesionalan rad i pouzdani suradnici

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić, također se obratila skupu, čestitajući Zavodu značajnu obljetnicu.

“Punoljetstvo nije samo broj, to je dokaz trajanja. Lako je nešto započeti, a uvijek je teško ustrajati. Ne slavimo samo godine nego kontinuitet, strpljenje i odgovornost. Izuzetno smo ponosni što smo suosnivači jedne ovako profesionalne i respektabilne institucije. Da zavoda nije bilo mnoge stvari bile bi zaboravljene. Drugi bi možda interpetirali našu prošlost, ali ovako ste vi odlučili zapisati i ispričati našu priču. Hvala vam na tome. Hvala vam za svaki sačuvani dokument, staru knjigu, hvala što ste prava riznica fotografija naših predaka. Hvala vam za višegodišnja istraživanja. Plodovi vašeg rada često traže strpljenje i upornost. Hvala vam što ste naše velikane vratili u fokus, što ste ih učinili vidljivim. Vaša arhiva nije samo zbirka dokumenta. To je mjesto gdje se čuva naše pamćenje. Izgradili ste profesionalni identitet, prepoznatljiv imiđž i podigli ste kvalitetu knjiga na razinu izvrsnosti. Vizuelno oblikovali prepoznatljivu crtu naše kulture. Hvala vam što niste samo čuvali našu baštinu, nego ste je učinili živom. Podržavali ste i amatere, poticali djecu da pišu, stvaraju i budu kreativna. Djelovali ste u svim djelovima Srbije i predstavljali nas dostojno u Hrvatskoj i Mađarskoj i u svim drugim državama. Bili ste dobri susjedi, pouzdani suradnici i ono najvažnije, sve ste nas jako zarazili kulturom. Čestitamo vam punoljetstvo i želimo još mnogo godina rada, rasta i hrabrosti. Neka temelj ostane isti: identitet, zajednica, kultura, svi mi, i naša budućnost”, poručila je Vojnić.

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Zdenko Lanc, izrazio je zadovoljstvo što su mogli biti domaćinom jednog tako značajnog događaja.

“Drago mi je što smo domaćini Zavodu  na obilježavanju njihovog rođendana i želim im još dugo godina uspješnog rada na očuvanju hrvatske kulture i baštine kojima se oni profesionalno bave. Istaknuo bih vrlo dobru suradnju s njima i nadam se da će se takva suradnja nastaviti i u budućnosti”, istaknuo je Lanc.

Priznanja najzaslužnijima

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata od prošle godine dodjeljuje godišnje priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi pojedincima koji su prepoznati po svom kreativnom i posvećenom radu na očuvanju, stvaranju i promicanju kulture. Ove godine prizanja su uručena: vizuelnoj umjetnici iz Zagreba, rodom iz Subotice Andreji Kulunčić, predsjednici Udruženja građana Urbani Šokci iz Sombora Mariji Šermešić, predsjedniku HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina Mirku Turšiću i srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini.

Andreja Kulunčić u svojim umjetničkim radovima detektira društvene nepravde i istražuje načine kako im se suprotstaviti.

“Drago mi je što netko iz mog zavičaja prati i vrednuje moj rad.Ova nagrada mi je iznimno važna baš iz razloga što mislim na svoj zavičaj, a zavičaj misli na mene. Nadam se da ćemo imati i neke druge kontakte i neke druge projekti i u budućnosti”.

Prema obrazloženju Zavoda, predsjednik HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina Mirko Turšić istaknuo se u 2025. godini kao jedan od pokretača i organizatora postojećih i novih kulturnih događanja među kojima se izdvajaju Vinkovo i organiziranje petrovaradinskog karnevala.

“Nagrada je jako bitan poticaj, motiv i zalog za budućnost. Kada dobijete nagradu, tu nije kraj. Nagrada je obaveza za neki novi početak i budućnost zajednice”, istaknuo je Turšić.

Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, bio je ključna osoba za obilježavanje 1100 obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Srijemskoj biskupiji.

“Ovu nagradu ne doživljavam osobno, nego kao instituciji, Srijemskoj biskupiji, kao svojevrsnoj čuvarici kulturne baštine i svega onoga što uz duhovno pripada i drugi segment. Zahvaljujem Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata na prepoznavanju i dodjeli ove nagrade. Nadam se da je to put prema zajedničkom hodu i rastu i Zavoda i Srijemske biskupije. Neka to bude na dobro svih katolika na ovom prostoru, a posebno hrvatske, unutar katoličke zajednice u Srijemu”, istaknuo je biskup Svalina.

Predsjednica Udruženja građana Urbani Šokci iz Sombora Mariji Šeremešić, priznanje je uručeno zbog organiziranja više važnih kulturnih aktivnosti u protekloj godini, kako u udruzi Urbani Šokci, tako i u HKD-u Vladimir Nazor u Somboru.

Skupu su pored predstavnika udruga iz Srijem nazočili i viši svjetnik Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Ivan Lozo, zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Srbiji Dubravka Velecki Čičak kao i vršiteljica dužnosti pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Nevena Baštovanović, voditelj vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenike Silvio Jergović, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku Emina Berbić Kolar, vršiteljica dužnosti Muzeja Vojvodine Čarna Milinković, ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i generalni vikar Srijemske biskupije i župnik u Rumi Josip Ivešić.

HKPD Matija Gubec iz Rume i ženska pjevačka skupina Prelje iz Subotice, uljepšali su program svojim nastupima.

S.D.

Posjet izaslanstva Središnjeg državnog ureda “malih matica” u Srijemu

Pozitivne ocjene i nastavak financiranja

“Hrvati koji žive u Srbiji, čuvaju svoj identitet, prilagođavaju se vremenu u kojem žive i gledaju unaprijed. U svemu tome, Vlada Republike Hrvatske će ih podržati, onako kako oni misle da trebaju čuvati svoj identitet i kakve projekte žele provoditi”, kazao je Milan Bošnjak

Nakon posjeta Opovu, izaslanstvo Središnjeg državnog ureda na čelu s Milanom Bošnjakom, 20. ožujka obišlo je radove na izgradnji malih matica u Rumi i Šidu. Tom prilikom predsjednici hrvatskih udruga iz Srijema upoznali su ih s poviješću i djelovanjem udruga, kao i s radovima na izgradnji malih matica.

Snažna podrška i u budućnosti

Milan Bošnjak je izrazio zadovoljstvo što je tijekom posjeta maticama imao priliku vidjeti mnogo novoga i dobroga što se događa u hrvatskoj zajednici i što je izaslanstvo dobilo široku sliku raznolikosti i brojnih aktivnosti hrvatskih udruga.

“Oni su po mnogo čemu različiti. Lijepo je vidjeti kako neki više ulažu u aktivnosti na očuvanju kulturne baštine, kako se neki više bave tradicijskim zanatima, a neki su više usmjereni na mlade ili glazbu. Sve to skupa pokazuje jednu lijepu cjelinu snažne i razvijene hrvatske zajednice koja će siguran sam, u godinama koje su pred nama, biti sve snažnija i vidljivija u Srbiji i u Hrvatskoj. Hrvati u Srbiji su jako lojalni građani Republike Srbije. Spremni su doprinjeti kvalitetno i vrijedno svojoj zajednici i  nadamo se da će većinska zajednica u Srbiji za njih biti otvorenija. Sreli smo se s primjerima gdje i općinske vlasti i udruge većinskoga naroda jako lijepo surađuju s pojedinim hrvatskim udrugama i to nas veseli. Nažalost, još uvijek ima i onih drugih. Nadamo se da će i oni vremenom vidjeti da ti ljudi koji rade da su dobri, pozitivni i da oni čuvaju svoju kulturu i poštuju većinski narod i državu u kojoj žive. Hrvati koji žive u Srbiji, čuvaju svoj identitet,  prilagođavaju se vremenu u kojem žive i gledaju unaprijed. U svemu tome, Vlada Republike Hrvatske će ih podržati, onako kako  kako oni misle da trebaju čuvati svoj identitet i kakve projekte žele provoditi. Vjerujemo da će oni uz našu potporu uspjeti ostvariti to što žele i da će to biti na dobrobit i Republike Hrvatske i Republike Srbije”, kazao je Bošnjak dodajući da je zadovoljan radovima na izgradnji matica.

“Nakon pokretanja izgradnje velike matice u Subotici koju je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio u lipnju 2024. godine, vidjela se velika pozitivna promjena u Subotici. Osim što je hrvatska zajednica dobila adekvatan prostor za svoje aktivnosti i njihova vidljivost je postala veća i bolja. Razgovarali smo s Hrvatskim nacionalnim vijećem  na koji način bismo mogli pomoći Hrvatima i u drugim dijelovima Srbije. Hrvatsko nacionalno vijeće napravilo je lijep idejni projekt za sedam matica. Započet je rad na njihovoj izgradnji, vidi se dinamika i siguran sam da će kroz pola godine, godinu dana,  sve biti dovršene i da ćemo pored velike matice u Subotici, imati još sedam matica u Srbiji. Zadovoljni smo kako radovi napreduju, strpljivi smo jer znamo da se ništa ne događa preko noći. Vjerujemo da će te matice uskoro biti u punoj funkciji i da će, ono što je najvažnije, Hrvati koji žive u tim sredinama i njihovi prijatelji,  imati jedan novi i lijepi prostor gdje će ispunjavati društvene i kulturne potrebe”.

Važna uloga župa u katoličkoj zajednici

Tijekom posjeta Srijemu, delegacija je posjetila župne crkve, Uzvišenja svetog Križa u Rumi i crkvu Presvetog Srca Isusovog u Šidu.

“Katolička crkva je čuvar hrvatskog identiteta ne samo u Srijemu, Vojvodini, Srbiji, nego širom svijeta, a tako i u Hrvatskoj. Imamo izvrsnu komunikaciju s katoličkom crkvom. Mnoge hrvatske udruge i danas rade u prostorima župa. Posjetili smo prelijepu crkvu Uzvišenja svetog Križa u Rumi koja se obnavlja. Sa župnikom Josipom Ivešićem smo razgovorali o tome kako on vidi projekciju daljnjega rada. I on i biskup Fabijan Svalina, i ostale njihove kolege, su izuzetno važni za društveni život hrvatske zajednice, ne samo vjerske. Oni ulažu puno napora, imaju puno entuzijazma i pomažu da naša zajednica bude strukturiranija, da bude više aktivnosti i da se još kvaliteniji projekti mogu ostvarivati”, kazao je Bošnjak poručujući hrvatskoj zajednici u Srbiji da će hrvatska Vlada i druge institucije u Hrvatskoj, i u budućnosti biti snažna potpora Hrvatima u Srbiji.

Važnost podrške

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume  Zdenko Lanc izrazio je zadovoljstvo što su mogli ugostiti delegaciju Središnjeg državnog ureda a Hrvate izvan Republike Hrvatske.

“Posjet visokih dužnosnika nam je izuzetno važan.. Mi kao kulturna udruga sudjelujemo na brojnim natječajima koje raspisuje Središnji državni ured i važno nam je da oni osobno dođu k nam i upoznaju se s aktivnosima naše udruge i radovima na izgradnji naše matice”, istaknuo je Lanc.

“Posjet četvoročlanog izaslanstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske nam puno znači prvenstveno da se na licu mjesta upoznaju s radom naše udruge i investicijom Vlade Republike Hrvatske, odnosno kupljenom kućo”, kazao je predsjednik šidske udruge Josip Pavlović dodajući:

“ U tijeku je natječaj za obnovu objekta koji traje do 7. travnja. Vjerujemo da će se naći izvođači koji zadovoljavaju zakonske uvjete i da će se u predviđenom roku radovi realizirati. Nadam se da ćemo potpunim završetkom radova na objektu dobiti idealne uvjete za rad”.

Posjeti u Srijemu sudjelovali su i predstavnici HNV-a, Marinko Katić i Marica Stantić.

S.D.

Blagdan Svetog Josipa proslavljen je 19.03.2026. godine u pastoralnom centru „Leopold Mandić“ pri župi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Blagdansko slavlje je predvodio rumski župnik vlč- Josip Ivešić.

Sveti Josip je odlukom Hrvatskog sabora još davne 1687 godine proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda itadašnjeg hrvatskog kraljevstva da bi Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća iz 2005. godine blagdan Svetog Josipa proglašen za jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji te je ove godine Ruma bila jedno od devet mjesta u Vojvodini u kojima je blagdan Svetog Josipa obilježen i proslavljen kroz pokroviteljstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća.

„Sveti Josip je važna figura u životu čitave Katoličke crkve budući da je bio čuvar Svete obitelji, a danas je čuvar kršćanske obitelji. Radujem se što je svetkovina sv. Josipa proslavljena i u našoj Rumi koja ima stoljetnu tradiciju i zbog svih koji ponosno čuvaju kršćanstvo i svoj nacionalni identitet“ kazao je vlč- Ivešić.

Proslavi sv. Josipa nazočio je i zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Zeko-Pivač.

„Iskreno i od srca čestitam blagdan sv. Josipa pripadnicima naše zajednice u Srbiji. Također želio bih im poručiti da nisu sami i da imaju veliku potporu Republike Hrvatske o čemu svjedoče djela“ poručio je Zeko Pivač

Tom prilikom zajedno sa župnikom Ivešićem obišao je crkvu Uzvišenja Svetog Križa gdje su u toku radovi na njenoj obnovi.

Proslava povodom ovog velikog blagdana, koji je ujedno i imendan našeg rumskog župnika je potom nastavljena prigodnim domjenkom u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume

Svečani poćetak radova na objektu male matice u Rumi

Motivacija i poticaj za još bolji rad

“Nakon 123 godina kontinuiranog rada, rumska udruga zaslužuje tako snažan vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu bren samo naše zajednice. Oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće sudjelovali u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić.

Svečanim polaganjem vremenske kapsule, simboličnim pokretanjem mlina i polaganjem kamena temeljca u HKPD-u Matija Gubec u Rumi, 13. ožujka službeno su započeli radovi na maloj matici. U pitanju je dio projekta Sagradi min gdje je voda koji financira Vlada Republike Hrvatske. Nakon kupnje kuće, male matice u Šidu, ovo je početak radova druge matice unutar navedenog projekta.

Zalog za budućnost

Svečanost je započela pozdravnim govorom domaćina, predsjednika rumske udruge Zdenka Lanca, predsjednice HNV-a Jasne Vojnić, zamjenika veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Ivana Zeke Pivača te predstavnika lokalne samouprave, zamjenika predsjednika Općine Ruma za kulturu Stevana Kovačevića. Zatim je nakon čitanja, uslijedilo svečano postavljanje vremenske kapsule najmlađih članova Društva te simbolično pokretanje mlina.  Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom sabora Jasna Vojnić je polaganjem kamena temeljca ozvaničila početak radova u Rumi. Tom prilikom istaknula je važnost malih matica i da su one motivacija za okupljanje većeg broja pripadnika i jačanje aktivnosti hrvatske zajednice u lokalnim sredinama.

“Ovo je početak radova na drugoj maloj matici i vrlo uskoro, već sljedeći mjesec, očekujemo početak radova u još dvije, i u mjesecu iza još dvije, tako da do kraja ovoga mandata završimo  treći veliki kapitalni projekt Vlade Republike Hrvatske Sagradi mlin gdje je voda. Radovi na ovoj matici bit će vrijednosti oko 250.000 eura, a trenutno su radovi vezani za dvorišni dio s 463 četvornog metra dvorišnog dijela i kuhinje. Svaki projekt ima tri dijela. Prvi dio je prikupljanje projektno tehničke dokumentacije koji je trajao godinu dana. Drugi dio započeo je svečanim početkom radova, a treći dio, možda i najvažniji, bit će nakon što  osiguramo sve preduvjete, da se ova matica napuni djecom, mladima, članovima udruge i da se njihovi sadržaji upotpune i utrostruče. Sigurna sam da će se to dogoditi jer svaka naša matica  bila je velika motivacija za narod u mjestima u kojima ih gradimo. Nakou 123 godine neprekidnog rada, rmska udruga zaslužuje tako snažan  vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu samo brend naše zajednice, oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće mogli sudjelovati u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić dodajući da je zadovoljna koordinacijom sa svih sedam matica čiji predstavnici vrijedno rade kako bi se matice izgradile i oživjele.

Uvjeti za još bolji rad

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Zdenko Lanc istaknuo je važnost potpore koji su dobili kroz projekt male matice.

“Uvijek je od izuzetnog značaja kada vidite da vas neko podržava, kad imate potporu i vjetar u leđa. Normalno je onda da se i sama zajednica više okuplja. Tamo gdje se gradi, postoji budućnost. Naš tamburaški orkestar dobro radi i na najbolji način predstavlja i naš grad i našu udrugu, kako u Srbiji, tako i u susjednim državama. Prepoznati smo po tamburi, a pokrenuli smo i folklor. Ljudi vole i cijene naš rad, podržavaju nas i vide da postoji budućnost za naš rad. Ako su naši preci održali ovo Društvo u123 godine i ostavili nam u amanet sve ovo, imamo obavezu biti pokretačka snaga, voda koja mlin okreće kako projekt kaže i ostaviti nešto našim pokolenjima”, kazao je Lanc.

Podrška institucija

Zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač podsjetio je okupljene kako je u pitanju izgradnja jedne od sedam malih matica koliko će se graditi u Srbiji za hrvatsku nacionalnu manjinu, a tu su još Sombor, Monoštor, Sonta, Petrovaradin, Šid i Opovo. Ukupna vrijednost ovog projekta, kako je rekao, nakon što se provedu javne nabave, bit će oko 3 i pol milijuna eura ili više.

“Hrvati izvan Republike Hrvatske su za Vladu Republike Hrvatske jedan od prioriteta. Ovo je ozbiljan pokazatelj koliko Vlada ulaže u svoje sunarodnjake koji su nastanjeni izvan njenih državnih granica i koliko brine. Ovo nije jedini projekt koji se provodi. Tu su i ostali programi za naše sunarodnjake. To je snažna poruka koliko se obraća pozornost na Hrvate u Srbiji. Stvaranje ovih infrastrukturnih preduvjeta omogućit će se da se zajednica i dalje okuplja, da ima svoje aktivnosti, da na još višoj razini rade ono što je radila svih ovih godina pa i u onim vremenima koja su bila složena”, kazao je Pivač.

Pomoćnik predsjednika Općine Ruma zadužen za kulturu Stevan Kovačević je istaknuo kako današnji dan nosi višestruku poruku, prije svega poruku da HKPD Matije Gubec, kao jedan od simbola Rume, razmišlja o svojoj budućnosti.

“To je živo Društvo u vremenu koje nije naklonjeno kulturno-umjetničkom amaterizmu. Društvo pokazuje vitalnost i to nam je drago jer je ono jedno od najvažnijih kulturnih institucija našeg grada. Ovaj događaj šalje lijepu poruku o tome da će se  pozitivna energija nastaviti akumulirati i stvarati na ovim prostorima. Ovo je poruka da je Ruma okruženje u kojem je duh tolerancije, zajedništva i razmišljanja o budućnosti  nedeljiv i da ga dijele sve zajednice. Drago mi je da prisustvujem ovoj svečanosti jer se ne događa tako često da kulturno – prosvjetna društva dobijaju unapređene uvjete za svoj rad a benefite od toga imat će svi građani općine Ruma. Zahvaljujem se svima koji su osmisili i financirali ovaj projekt i koji su doprinjeli ne samo za izgradnji kulture već i izgradnju zajedništva na ovim prostorima” kazao je Kovačević.

Početak radova blagoslovio je generalni vikar Srijemske biskupije i rumski župnik vlč. Josip Ivešić, a svečanost su uveličali najmlađi članovi udruge i tamburaši iz Rume.

S.D.

U nedjelju 15.02.2026. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu „Maškara“. Održavanje „Maškara“ je tradicionalni pokladni običaj koji se drugi niz godina održava u Rumi i to po pravilu poslednjeg vikenda pred početak korizme odnosno prije čiste srijede-pepelnice.

Članovi udruge i njihovi gosti i stari i mladi odjeveni u raznovrsne kostime uz pjesmu i igru i ove godine obilježili su jedan lijep običaj ovdašnjeg lokalnog hrvatskog pučanstva. Po običaju i ove godine izabrane su najuspjelije maske ali su pobjednici i ovih maškara svi njihovi sudionici jer je cilj cijele manifestacije negovanje tradicije i druženje

NIKOLA JURCA

Blagdan svetog Vinka u Rumi

U čast svetog Vinka

Poštujući dugogodišnju tradiciju, članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume, okupili su se 22. siječnja u prostorijama Društva kako bi obilježili blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Nakon ispijanja kuhane rakije u prostorijama udruge, zajedno sa svećenikom u vinogradu su posvetili vinovu lozu. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinograd biti plodonosniji. Ovi običaji na blagdan svetog Vinka postali su tradicija u rumskoj udruzi.

Vjera u dobar plod

Sveti Vinko je zaštitinik vinogradara, vinograda i vina. U vinogradu se, kako običaj nalaže, na lozu okači kulen, slanina i kobasica kako bi grozdovi bili veliki kao kulen. Vinograd se posveti starim vinom, nakon čega ga svećenik posveti i blagoslovi.U Rumi se ovaj blagdan nekada slavio u velikom broju vinograda. Danas ih je u rumskom potezu Barunovac ostalo samo nekoliko, a tradicija odlaska u vinograd na ovaj blagdan i posvećenje vinove loze, prakticira se samo u jednom, u vlasništvu Miroslava Galara.

“Tradicionalno kao i svake godine,  okupili smo se kako bismo proslavili blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Prvo, okupimo se u prostorijama naše udruge, popijemo kuhanu rakiju i  dolazimo u vinograd sa svećenikom. Svećenik posveti vinograd kako bi godina bila plodna. Ostajemo da se družimo u vinogradu, jedemo sremačke delicije i pijemo vino. Nakon toga druženje nastavljamo u prostorijama Društva”, kazao je Galar dodajući da je prošla godina bila plodna i da je bilo kvalitenog vina.

“Zasad su vremenski uvjeti dobri za vinograd i očekujem dobar rod.Vino uglavnom proizvodim za vlastite potrebe. Vinograd obrađujem isključivo iz hobija i zbog druženja na blagdan svetog Vinka, ali i drugim danima, kada orezujemo vinograd. Tada se okupimo, kuhamo paprikaš i družimo se”.

Vjeruje se da je molitva na blagdan svetog Vinka iznimno važna.

“Crkva više puta godišnje nastoji potaknuti ljude i na molitvu i na zahvalnost. Svijesni smo da naš rad i trud nije dovoljan nego je Bog onaj koji daje da raste. Bog je onaj koji daje i korisnu kišu i potrebno sunce i sve drugo. U tom smislu spomendan na svetog Vinka, kada se blagoslivljaju vinogradi, prigoda je da se Gospodinu zahvalimo za sva dobročinstva, molimo njegov zagovor i blagoslov svetog Vinka. Nažalost, komercijalizacija i moderno vrijeme čini svoje i sve je manji broj vinogradara i vinara, onih koji žive od tog rada. U tom smislu važno je sačuvati ovu tradiciju u Rumi kako bi spomendan na svetog Vinka ostao”, kazao je vlč. Josip Ivešić.

A uz druženje, pjesma je neizostavna. Za to je kao i svake godine bio zadužen Zdenko Uzunović iz Rume.

“Ovo je jedan od rijetkih običaja u Srijemu, kojemu se  radujemo. Svake godine punog srca na ovaj dan dolazimo u vinograd, da ga blagoslovimo i družimo se uz dobro vino i pjesmu.  Našem zaslužnom članu Društva Galaru želimo da mu sveti Vinko i dragi Bog pomognu da njegov vinograd urodi kvalitetnim plodom. Srijemci vole vino i veselimo se isprobavanju sljedeće godine”, kazao je Uzunović.

S.D.

Kraljci u Rumi

Običaj za ponos zajednice

“Kao zajednica doprinosimo onome što su započeli naši preci i običaj prenosimo na mlade. I osobno mi ovaj običaj puno znači”, kazao je Zdenko Lanc.

U prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi, 17. siječnja, neoženjeni muškarci, kraljci, organizirali su plesnu zabavu. Tradicionalnoj igranci prethodio je ophod kraljaca, običaj koji se u Rumi prakticira više od jednog stoljeća, od dana osnutka Društva 1903. godine. Rumska udruga u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata ovaj običaj uvrstio je na listu nematerijalne kulturne baštine, a običaj kraljaca opisan je i u knjizi Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine.

Doprinos očuvanju običaja

Običaj je da na blagdan Sveta tri kralja, kraljci (neoženjeni muškarci), ukrašeni božićnim ukrasima na svojim šeširima, zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici. Nakon pjevanja pjesme obiteljima Narodi nam se kralj nebeski, domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem. Od prikupljenih darova kraljci organiziraju igranku u prostorijama Društva. Ova igranka najposjećenija je od svih igranki koje organizira rumska udruga i okuplja veliki broj mladih.Pred sam početak igranke ugase se svijetla te kraljci unose veliku drvenu bačvu s vinom oko koje se okupe. Svi tada otpjevaju pjesmu Narodi nam se kralj nebeski i time se smatra da je igranka otvorena.

“Održavanje ovog običaja je od velike važnosti za hrvatsku zajednicu koja živi na ovim prostorima. Drago mi je što ima mladih ljudi koji žele obilaziti kućanstva i nagovještavati rođenje Isusa Krista. Kraljci su jedan od rijetkih običaja u Vojvodini. Mnoga sela u Srijemu  prakticiraju betlemaše kao običaj, a Ruma je prepoznatljiva po kraljcima. Taj običaj je uvršten u nematerijalnu kulturnu baštinu vojvođanskih Hrvata i veoma smo ponosni zbog toga. Nastavak te tradicije je izuzetno važan.  Kao zajednica doprinosimo očuvanju onoga što su započeli naši preci i običaj prenosimo na mlade. I osobno mi ovaj običaj puno znači. Kraljac je bio moj djed, otac i ja, a nadam se da će uskoro biti i moj sin”, kazao je predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc.

Nakon ophoda kraljaca uslijedio je župnikov blagoslov prostorija Društva i molitva.

“Nisam znao za običaj kraljaca dok nisam došao u Rumu kao župnik. Ovo je jedna specifična tradicija koju treba sačuvati. Budući da je taj običaj vezan uz svetkovinu Kristovog rođenja i da kraljci idu čestitati Božić ljudima i pjevati Narodi nam se Kralj nebeski, to je i s duhovne i kulturne strane nešto dobro i pozitivno. Crkva je uvijek podržavala kulturne događaje kroz povijest, a tako i sada. Nastojimo zajedno djelovati, i crkva i kulturno-umjetnička društva, svi skupa na dobrobit svih”, istaknuo je rumski župnik vlš. Josip Ivešić.

Dojmovi kraljaca

Mihailo Bakula iz Rume prvi put je bio kraljac ove godine.

“ Drago mi je što mogu sudjelovati u očuvanju tradicije i kulture Hrvata u Rumi. Također, znači mi i zbog druženja. Ove godine posjetili smo puno kućanstava u Rumi i Vognju i ljudi su nas s radošću primili i ugostili. Imam dobra iskustva i sudjelovat će i sljedeće godine”.

Od prošle godine neudane djevojke pridružile su se običaju kraljaca.

“Do sada je bio običaj da idu neoženjeni muškarci pjevati, ali  presedan je prošle godine  napravio tadašnji najstariji kraljac Darko Matešić. Odlučio je da i nas neudane djevojke uključi u ovu prelijepu tradiciju. Ponosni smo se što je ovaj običaj specifičan samo za Rumu. Drago nam je da i dalje ima mladih ljudi koji žele održavati ovu tradiciju zbog ljudi koji su nekada bili kraljci, da žive kroz nas, a nadam se i kroz buduće generacije”, kazala je Katarina Žagar.

S.D.

Povodom završetka još jedne uspješnje i bogate godine u prostorijama HKPD “Matija Gubec” za sve aktivne članove Društva, u subotu 27.12.2025. godine, priređen je prigodan koktel. Predsjednik Društva Zdenko Lanc je u svom prigodnom obraćanju sumirao aktivnosti Društva u godini na izmaku. Godinu je obilježio veliki broj nastupa kako Velikog tamburaškog orkestra ( četiri nastupa samo u Rumi) tako i novoosnovane folklorne sekcije Društva. Društvo je preko projekta “Sedam matica” ove godine započelo i ozbiljne infrastrukturne radove koji se financiraju sredstvima Vlade Republike Hrvatske a posredstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Za djecu aktivnih članova Društva kao i za najmlađe aktivne članove Društva podeljeni su i prigodni novogodišnji paketići

Nikola Jurca