AKTUELNO – Page 4 – Matija Gubec

HKPD-Matija-Gubec-Ruma-Ogranak-matice-Hrvatske-u-Iloku-1-1152x1536

HKPD-Matija-Gubec-Ruma-Ogranak-matice-Hrvatske-u-Iloku-3-1024x768

HKPD-Matija-Gubec-Ruma-Ogranak-matice-Hrvatske-u-Iloku-4-1024x768

Povodom 20. Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u crkvi sv. Ivana Kapistrana u Iloku održan je Koncert tamburaškog orkestra HPKD Matija Gubec iz Rume.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec Ruma je kulturno društvo Hrvata iz Rume, AP Vojvodina, Srbija. Osnovano je 1903. godine. Priređuje predavanja iz poljoprivrede, koje održavaju eminentni Institut za ratarstvo i povrtlarstvo iz Novog Sada, Zemun-Polja. Društvo predstavlja književna djela, održava brojne manifestacije. Od regionalnog značaja su Igranka u povodu Sveta tri kralja – kraljci koja se održava prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, Maškare u subotu prije početka korizme u veljači, Godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra polovicom travnja, Malonogometni turnir povodu dana župne zajednice „Uzvišenja Svetog Križa“ u prvoj polovici rujna, Božićni koncert, Srijemci Srijemu koju u travnj održava skupa s drugim hrvatskim udrugama u Srijemu. Od lokalnog značaja su Igranka u povodu završetka žetvenih radova polovicom srpnja, Igranka povodu završetka berbe grožđa – grožđenbal u listopadu. Od općinskog značaja su Koncert Velikog tamburaškog orkestra u povodu godišnjice društva u studenome, sudjelovanje na manifestaciji „Kulturno ljeto“ u Rumi u srpnju i kolovozu.

Na koncertu su izvedene skladbe: “Sunčane ravni – Božo Potočnik”, “Divan je kićeni Srijem” , “Tamburaši moji svirajte mi vi” , “Zlatni dan”, “Moja poslednja i prva ljubavi”, “Sremačko kolo” , “Još i danas zamiriše trešnja”, “Once upon a time in december”, Glazbena tema iz filma: “Park iz doba Jure”, “Šumi, šumi, javore”, “Probudi se, Vojvodino”, ” Za moju Milicu”.

Događaju je ispred upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije prisustvovao Marko Vukolić.

20 Susreti KUD-ova “Matija Gubec” u Ilači

Manifestacija koja već dvadeset godina okuplja brojne ljubitelje tradicije i kulture, 20. Susreti kulturno-umjetničkih društava koji nose ime Matije Gupca, ponovno su oživjeli uspomenu na velikog hrvatskog seljaka i vođu seljačke bune.

Matija Gubec, ime koje je postalo sinonim za borbu za pravicu i slobodu, zasigurno nije mogao ni sanjati da će njegovo junaštvo nadahnjivati generacije koje dolaze stoljećima nakon njega. Ovaj hrabar seljak, koji je predvodio seljačku bunu 1573. godine, postao je simbol otpora protiv nepravde i nejednakosti. Danas, njegovo ime nose brojna kulturno-umjetnička društva koja čuvaju i njeguju bogatu hrvatsku tradiciju.

Ovogodišnji susreti u Ilači obilovali su zanimljivim sadržajem koji je privukao brojne posjetitelje. Program je započeo svečanom sadnjom klona Gupčeve lipe u centru mjesta, simboličnim činom koji će podsjećati buduće generacije na hrabrost i odlučnost hrvatskog čovjeka.

Nakon sadnje, održan je okrugli stol predstavnika društava, na kojem su se razmijenila iskustva i ideje o daljnjem razvoju i unapređenju kulturnog stvaralaštva. Središnji dio programa bio je bogati kulturno-umjetnički program održan u Hrvatskom domu, na kojem su se predstavila brojna kulturno-umjetnička društva koja nose ime Matije Gupca:

HKPD „Matija Gubec“ Tavankut (SRB)

HKPD „Matija Gubec“ Ruma (SRB)
FA „Matija Gubec“ Karlovac
KUD „Matija Gubec“ Gornja Stubica
KUD „Matija Gubec“ Donji Miholjac
KUD „Matija Gubec“ Slavonski Kobaš
KUD „Matija Gubec“ Sotin
KUD „Matija Gubec“ Ilača

Kroz pjesmu, ples i igru, sudionici su predstavili bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, oduševljavajući publiku svojom izvedbom.

Susreti kulturno-umjetničkih društava Matije Gupca važan su događaj koji doprinosi očuvanju hrvatske tradicije i kulture. Okupljajući brojne entuzijaste, oni omogućuju razmjenu iskustava i znanja, te jačanje svijesti o važnosti očuvanja naše bogate baštine.

Održavanjem ovakvih manifestacija, ne samo da se održava sjećanje na Matiju Gupca i njegovu borbu, već se i jača osjećaj pripadnosti zajednici i potiče mlade generacije da se uključe u očuvanje tradicije.

Susreti kulturno-umjetničkih društava Matije Gupca bili su još jedan dokaz da je uspomena na ovog velikog hrvatskog seljaka i danas živa i aktualna. Kroz bogat program, sudionici su pokazali da tradicija nije samo prošlost, već i neiscrpno vrelo inspiracije za buduće generacije.

Sastanak hrvatskih udruga kulture u Surčinu

Koordinacijom do kvalitetnijeg rada

„Mnoge udruge nemaju svoj prostor. Prisutan je i problem manjeg broja članova jer podmladka nema. S druge strane, još uvijek postoji entuzijazam i želja da se očuva naslijeđe i želja da se široj javnosti kroz rad predstavi da Hrvati zaista žive na ovim prostorima“, kaže Katarina Čeliković.

U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog nacionalnog vijeća u ponedjeljak 23. rujna održan je sastanak hrvatskih udruga kulture u prostorijama Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu. Nakon Sombora, Vajske i Subotice, to je četvrti sastanak hrvatskih udruga, ovoga puta iz Srijema, Banata i Novog Sada. Na sastanku je bilo riječi o stanju i izazovima udruga, očuvanju nematerijalne kulturne baštine a predstavljen je plan i program obilježavanja značajnih godišnjica u 2025. godini. Radnom sastanku nazočili su predstavnici udruga iz Surčina (HČ Fischer), Zemuna (Zajednica Hrvata Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži), Rume (HKPD Matija Gubec), Hrtkovaca (Dr. Nikola Dogan), Petrovaradina (HKPD Jelačić), Novog Sada (HKC Novi Sad i HKPD Stanislav Preprek), te predstavnici Udruge banatskih Hrvata (Podružnice iz Starčeva i Opova).

Optimizam unatoč problemima

Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković ocijenila je susret udruga u Surčinu vrlo dobrim i istaknula da je susret pokazao da je udrugama potrebno još malo motivacije, više poticaja i redovitijeg financiranja, kako bi se nastavili započeti projekti.

„Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata ove godine je izuzetno važan direktan susret s udrugama. To je regionalni susret u kojem se možemo povezati upravo na prostoru u kojem živimo. Kroz ovakve susrete dobivamo širi informativno i kreativni uvid u no što se događa na terenu. Mnoge udruge nemaju svoj prostor. Prisutan je i problem članova jer podmladak ne postoji. Ali s druge strane, još uvijek postoji entuzijazam i želja da se očuva naslijeđe i želja da se široj javnosti kroz predstavi da Hrvati zaista žive na ovim prostorima. Dobro je što smo došli na teren i što smo se vidjeli. Uvijek je lakše argumentima potkrijepiti dezinformacije, kazati kako je stvarno na terenu i pokušati zajednički djelovati. Urezala mi se misao jednog od sudionika kako je jako važno međusobno podržavati jedni druge na prostoru na kojem živimo. Ako srijemske udruge budu jedne drugima dolazili na manifestacije, puno će bolje raditi i dobit će veću motivaciju za rad.Udruga iz Surčina dobro radi s lokalnom samoupravom. U dobrim vezama je s krovnim institucijama hrvatske zajednice. Imaju materijalnu podršku ali mnogo važnije, dobro razumijevanje među članstvom i sa sekcijama drugih udruga, ne samo hrvatske zajednice, nego i drugih nacionalnih zajednica“, izjavila je Čeliković i dodala da će 2025. godina biti u znaku velikana koji su najčešće rođeni ili su završili svoj život na prostoru Srijema te pozvala srijemske udruge da u svoje programe stave velikane kako bi se što veći auditorijum upoznao s njihovim djelovanjem i s onim što su ostavili budućim generacijama.

Predsjednik Odbora HNV-a zadužen za kulturu Denis Lipozančić pozvao je udruge da što bolje popune upitnike koje je poslao HNV, čiji rezultati su iznimno važni za novu Strategiju kulture Hrvata u Srbiji kao i za budući model financiranja. Etnologinja i koordinatorica za nematerijalnu kulturnu baštinu Senka Davčik predstavila je projekt ZKVH-a – Registar nematerijlne kulturne baštine Hrvata u Srbiji te pozvala udruge da se priključe prikupljanju materijala.

Dojmovi predstavnika udruga

Kao najveće probleme predstavnici udruga istaknuli su manji broj članova, osobito mladih, nedostatak adekvatnog prostora za rad te potrebu veće vidljivosti, koordinaciju i bolju suradnju s drugim udrugama. Također, predstavili su svoje aktivnosti i planove u narednoj godini te istaknuli važnost sastanaka udruga kulture..

„Ovakvi sastanci su vrlo korisni za sve udruge i trebalo bi ih češće organizirati. Vidimo se, čujemo se, živa riječ puno znači. Važno je da se čuje naš glas do Subotice, među nama u Srijemu, u Bačkoj i Banatu. Udruga banatskih Hrvata, podružnica u Starčevu i u Opovu, osnovana je 2016. godine. Za proteklih sedam godina uradili smo u radili smo dosta toga u skladu s mogućnostima. S obzirom na članstvo, njihovu starosnu dob i još uvijek zatvorenost pripadnika hrvatske zajednice u Starčevu, zadovoljan sam. Prepoznati smo u široj zajednici, kao i u hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbiji. Radimo srazmerno mogućnostima i težimo da budemo živa zajednica i dajemo sve od sebe da tako nastavimo“, rekao je Nikola Pavlić predsjednik Udruge banatskih Hrvata, Podružnice u Starčevu i Opovu.

Tajnik rumske udruge Nikola Jurca također je istaknuo važnost održavanja sastanaka udruga kulture kao i potrebu veće podrške i povezivanja među udrugama.

„Sastanci predstavnika hrvatskih udruga su jako važni prvenstveno zbog međusobnog upoznavanja i povezivanja rada udruga. Svjedoci smo da se brojne udruge osnivaju a da široj javnosti nije poznato da postoje. Budući da smo svi na istom zadatku, očuvanju kulture i tradicije Hrvata na ovim prostorima, važno je da se udruge međusobno podupiru u svom radu, da posjećujemo manifestacije, organiziramo zajedničke programe i nastupe. Taj duh zajedništva bi doprineo da se više članova zajednice aktivira u radu udruga jer svi imamo isti problem, manjak članova, realno, manji broj pripadnika zajednice a puno udruga nema ni adekvatne uvjete za rad. Sada smo u situaciji kada financije nisu najveći problem, nego nedostatak ljudi i stručnog kadra koji bi vodio sekcije udruge. Sve bi to možda mogli riješiti međusobnim povezivanjem i dopunjavanjem rada. Primjerice, HKPD Matija Gubec iz Rume u suradnji sa surčinskom udrugom uspjelo je izraditi određeni broj narodnih nošnji. U Rumi nismo mogli pronaći nekoga tko bi to mogao raditi a u Surčinu su nam izašli u susret. To je jedan primjer dobre suradnje u praksi“, izjavio je Jurca.

Na sastanku je dogovoreno da će ovogodišnja manifestacija Srijemci Srijemu biti održana u Kulturnom centru u Rumi u studenom.

S.D.

U organizaciji HKD „Napredak“ Maglaj i Udruge mladih „Dom“ Žepče, sinoć (19.07.2024.) je u Novom Šeheru održan veličanstven koncert članova HKPD „Matija Gubec“ iz Rume (Srbija). Veliki tamburaški orkestar je svojim poznatim skladbama upriličio nezaboravnu večer za sve posjetitelje.

Prije koncerta, gosti su u Maglaju posjetili crkvu sv. Leopolda B. Mandića, Gradinu (stari grad) te crkvu u N. Šeheru kako bi se što više upoznali sa našim kulturno-vjerskim i povijesnim znamenitostima.

Sve ovo je lijepa uvertira za patron župe sv. Ilije Proroka i za početak nove prekogranične suradnje naših umjetnika i vojvođanskih Hrvata, a dodatni razlog dobre suradnje je i župnik iz Rume, vlč. Josip Ivešić, čiji su roditelji upravo iz naših krajeva.

Pokrovitelji koncerta su bili Ministarstvo za obrazovanje, znanost, kulturu i sort ZE-DO kantona i Središnja uprava HKD “Napredak“ Sarajevo, a svoju pomoć u organizaciji koncerta te prihvata i smještaja tridesetak gostiju iz Rume, pružili su i članovi HKUD „Gromovnik“ N. Šeher, Župa „Sv. Ilija Prorok“ te redoviti sponzor „Budo-Export“ Grabovica.

Godišnji koncert tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi

S osvježenim repertoarom do novih uspjeha

„Energija koja je poticala rad naših amatera proističe iz ljubavi prema tamburi i želje i potrebe za očuvanjem naše tradicije i kulturne nematerijalne baštine. Kako bismo i ubuduće mogli nastaviti s radom potrebno je stalno poticati djecu i mlade da se uključe u našu školu tambure“, istaknuo je Zdenko Lanc

Koncerte koje organizira HKPD Matija Gubec iz Rume uvijek posjećuje veliki broj ljubitelja tamburaške skladbe. Tako je bilo i ove godine na godišnjem koncertu tamburaškog orkestra rumske udruge koji je održan 15. lipnja u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi. Članovi tamburaškog orkestra i vokalni solisti rumske udruge predvođeni dirigentom Dragutinom Škrobotom, predstavili su publici novi osvježeni repertoar pjesama.

Poticaj mladima

Nazočne je pozdravio Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume. Zahvalio je svima što su došli podržati godišnji koncert i uživati u tamburaškoj glazbi.

„Od našeg zadnjeg predstavljanja nije prošlo ni pola godine. Velikim trudom i zalaganjem naših članova orkestra uspjeli smo stvoriti potpuno novi repertoar. Energija koja je poticala rad naših amatera proističe iz ljubavi prema tamburi i želje i potrebe za očuvanjem naše tradicije i kulturne nematerijalne baštine. Kako bismo i ubuduće mogli nastaviti s radom potrebno je stalno poticati djecu i mlade da se uključe u našu školu tambure“, istaknuo je Lanc.

Članovi tamburaškog orkestra i vokalni solisti predstavili su s 13 glazbi klasične glazbe, narodnih, starogradskih, zabavnih i romskih pjesama.

„Trudimo se napraviti novi repertoar ali i zadržati stara pjesme posebno rado slušane kompozicije Josipa Jurce koje su utkane u naše društvo“, kaže Dragutin Škrobot voditelj tamburaškog orkestar i dodaje:

„Članovi orkestra su redovni na probama i zainteresirani su za rad upravo iz razloga što radimo nove i teže kompozicije. Postoji i škola tambure za mlađe članove. Stalno nalazimo načine kako animirati djecu da nam se pridruže.Zadovoljan sam odazivom ali uvijek može bolje“.

Već idućeg mjeseca članovi HKPD Matija Gubec gostuju u Bosni i Hercegovini. Na poziv HKUD Gromovnik Novi Šeher predstavit će se cjelovečernjim koncertom. Predstavnici udruge iz Bosne su po prvi put prisustvovali koncertu u Rumi.

„Bila mi je čast biti na koncertu. Veliki broj ljudi koji je došao uživati u koncertu dovoljno govori o kvalitetu njihovog sviranja. Biće mi drago da ih ugostimo i da se svojim skladbama predstave i našoj publici u središnjoj Bosni“, ističe Marinko Kelavić predsjednik Skupštine HKUD Gromovnik

Podrška institucija

Davorka Velecki Čičak opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu i Senka Dovčik menadžerica ZKVH-a čestitala su rumskoj udruzi na kontinuranom i uspješnom radu. Dovčik je uručila rumskoj udruzi 50 glazbenih albuma u kojima se predstavlja tamburaška praksa i bećarac vojvođanskih Hrvata. Albumi su plod projekta ZKVH-a pod nazivom Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata.

„Kako je tamburaška glazba prisutna u svim dijelovima Vojvodine gdje žive Hrvati, a jednako tako i bećarac, na albumu se predstavljaju ova dva elementa bogate nematerijalne baštine kroz sviranje i pjevanje među Srijemcima, Šokcima i Bunjevcima kroz petnaest tradicijskih glazbi. Cilj producenta i izvođača je snimanjem i promocijom ovih skladbi zabilježiti ih u kvalitetnoj i autentičnoj izvedbi, sačuvati ih od zaborava i dalje promovirati na kulturnim događanjima u hrvatskoj zajednici“, izjavila je Dovčik.

Koncert je bio humanitarnog karaktera. Sva prikupljena sredstva bit će donirana za liječenje mladića iz Rume. Pokrovitelji koncerta su: Općina Ruma, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama i Hrvatsko nacionalno vijeće.

S.D.

Dana 10.02.2024 u prostorijama Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva “Matija Gubec” iz Rume održane su tradicionalne Maškare. Ove godine na veliko zadovoljstvo svih nas na Maškarama je bilo znatno više djece nego prošle godine. Najboljim maskama su pripale prigodne nagrade a svim sudionicima simbolični pokloni. Za sve vreme trajanja Maškara djecu i sve nazočne je zabavljao mali tamburaški sastav Društva

Nikola Jurca

Blagdan svetog Vinka u Rumi

I ove godine 22. siječnja u prostorijama udruge okupili su se članovi sekcije Sveti Vinko koja

djeluje u sklopu HKPD Matija Gubec iz Rume, kako bi obilježili blagdan zaštitnika vinograda i

vinogradara. Nakon kuhane rakije i doručka, uputili su se zajedno sa svećenikom u vinograd

Miroslava Galara, na posvetu vinove loze. Po tradicionalnom običaju, na vinovu lozu su vješali

kulen i kobasicu i vinograd posvetili starim vinom, vjerujući da će rod biti kvalitetniji i

plodonosniji. Simbolično je orezan jedan trs vinove loze koji je rumski župnik Josip Ivešić

posvetio, kako bi vino bilo kvalitetno i lijepo. Iako je vinogradara sve manje u rumskoj općini,

ovaj se običaj tradicionalno obilježava u rumskoj udruzi godinama. O njegovoj važnosti govori i

činjenica da je uvršten u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

S.D

viber_image_2023-12-16_16-12-57-277-770x578

zdenko-lanc-na-urucenju-poslednjeg-priznanja

Trajanje za poštovanje- 120 godina HKPD „Matija Gubec“ Ruma

decembar 2023. godine

Ruma-Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ Ruma može da se pohvali izuzetno značajnom godišnjicom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je činjenica koja služi kao primer uspešnog udruživanja i opstanka u periodu dužem od jednog veka, za šta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Ovih dana Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji na svečanosti u održanoj u Subotici Rumljanima je dodelilo Priznanje „Dr.Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2023.godinu. Tamburaši iz Velikog orkestra ovog društva u svom gradu jubilej su simbolično obeležili velikim godišnjim koncertom, održanim u Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ u Rumi.

-Mislim da smo jedno od najdugotrajnijih društava u Vojvodini koje postoji i radi u kontinuitetu, a u Sremu smo sigurno najstarije društvo koje nosi naziv hrvatsko. Poznati smo po tamburici i Veliki tamburaški orkestar je poslednjih godina okosnica našeg rada, ali osim toga radi i naša škola tambure, koju trenutno vodi i naš dirigent Dragutin Škrobot. Nekada je naše društvo imalo dramsku i folklornu sekciju koja je trajala do sredine sedamdesetih godina prošlog veka, rekao je Zdenko Lanc, predsednik HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Zanimljivo je da u poslednjih nekoliko godina ovo društvo imalo i svoju fudbalsku sekciju, pa u društvu vole da naglase i tradiciju da su se upravo fudbaleri okupljali na Veliki petak u mečevima u kojima su se nadmetali oženjeni protiv neoženjenih. Ipak, tambura je ta koja ih drži na okupu i putem tamburaške muzike ovo društvo predstavljalo je Rumu daleko van svog mesta.

-Ono čemu težimo i čemu ćemo težiti je ne samo da se predstavimo i predstavljamo Rumu, već da negujemo tamburašku muziku. To smo prikazali i na našem koncertu u decembru kada smo obeležili dan društva, a takođe i na redovnim godišnjim koncertima koje održavamo početkom leta. Dva koncerta godišnje dajemo Rumi. Zanimljivo je da smo redovni učesnici susreta svih društava iz bivše Jugoslavije koja nose naziv „Matija Gubec“. U Vojvodini i Srbiji smo to mi i Tavaknkut, a ima ih u BiH i u Hrvatskoj, pa je tako i Ruma dva puta bila domaćin, dodaje Zdenko Lanc.

Danas društvo „Matija Gubec“ ima skoro 400 članova, s tim da je četrdesetak aktivnih, dok u Velikom tamburaškom orkestru svira 22 člana svih starosnih dobi, od tinejdžera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svirače.

-Naše probe su posećene i to nas raduje. To nam pokazuje da se tambura i dalje voli, posebno što je ovde kod nas sve dobrovoljno, dok je plaćen samo dirigent. Sama pomisao da smo deo nečega što traje 120 godina nas tera da budemo tu i da preguramo i ovo teško vreme. A teško vreme za nas kao i za sve druge KUD-ove karakteriše nedostatak podmlatka. Posebno nam problem, kao i svima, predstavlja odlazak mladih na studije koji se više ne vraćaju. Mi se borimo na razne načine da privučemo decu da ovde vežbaju i dobrodošli su svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, što se može primetiti kod nas, govori Zdenko Lanc.

Svi muzičari iz orkestra su prošli školu tambure, a stvoriti tamburaša je dugotrajan proces. Škola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmlađe koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog društva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, između ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.

-Najveću težinu i nama najdraže priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uručio tadašnji predsednik Ivo Josipović, za naš rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije među hrvatskim društvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vijeća takođe dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, kaže Lanc.

U planu je i dalje negovanje tamburaške muzike, ali i etapno uređenje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljujući dobrovoljnom radu članova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se održavaju probe, koncerti, ali i završnica Festivala tamburaških orkestara Vojvodine.

-Nade za nastavak ovoga što radimo ima, ali sve zavisi i od podrške sistema. Tu je Opština Ruma, ali i podrška države Hrvatske. Deo poslova na uređenju prostora smo odradili, očekuje nas još posla. Najznačajnije je da održimo naš rad, da privučemo mlade i da se tamburica još dugo čuje, zaključuje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Ruma.

53 godine muzicira bez prekida

van Horvatić je najstariji član Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Uskoro će napuniti sedamdesetu, a društvu se priključio 1970.godine i tako je do danas. Muzika je ta koja ga je održala u društvu do danas, kao i bas prim koji svira. -Tu je nas trojica najstarijih koji smo ovde dugo. Nekad kada nije bilo televizora u svakoj kući, još manje kompjutera i telefona, logično je bilo da se na ovakvim mestima okupljamo, pa je nekad bilo i daleko više članova. Tada smo bili slobodni da se bavimo sportom ili muzikom, ja sam odabrao muziku. Uvek kažem da ću svirati dokle god mogu, a mogu reći da sam možda i najredovniji. Tambura je divan instrument i retki su oni koji u ovm našim krajevima mogu da kažu da je ne vole. Srem i Vojvodina su po tamburi čuveni i bez nje ne mogu. Žao mi je samo što nemamo više dece. A koliko meni znači govori činjenica da sam pune 53 godine ovde, rekao je Ivan Horvatić, najstariji član tamburaškog orkestra „Matija Gubec“ Ruma.

OBELEŽENA SVETA TRI KRALJA

U subotu 13.01.2024. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu blagdana Sveta Tri Kralja. Po tradiciji prije početka igranke prostorije Društva je osvetio župnik crkve Uzvišenja Svetog Križa iz Rume Josip Ivešić. Nakon toga igranka je svečano otvorena tako što su kraljci okupljeni oko bačve vina otpjevali pjesmu „Narodi nam se kralj nebeski“.

Predjednik Društva Zdenko Lanc je pozdravio sve okupljene i istaknuo da se održavanjem ove igranke nastavlja jedna duga tradicija obilježavanja blagdana Sveta Tri Kralja koji je ušao i u registar nematerijalne baštine Hrvata u Republici Srbiji koji je objasvio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. „Ove godine kraljaca je, u odnosu na prethodne godine, bilo malo no nadamo se da će naredne godine biti bolje“ istaknuo je predjednik Društva, te se ujedno zahvalio kraljcima na organiziranju još jedne igranke.

NIKOLA JURCA

Optimistično ka višoj razini izučavanja

„Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolkim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko na ovim prostorima“, kaže Bojan Trenkić direktor Saveza muzičkih društava Vojvodine.

U okviru petog Međunarodnog festivala tamburaških društava Vojvodine koji je 3. prosinca održan u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi, predstavilo se šest tamburaških orkestara: Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice, tamburaški ansambl Brač iz Studenke iz Republike Češke, tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva, Veliki tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec iz Rume i Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević također iz Rume. Svojim nastupima potvrdili su da tambura ima budućnost te da će se zahvaljujući entuzijazmu ljubitelja tamburaške skladbe nastaviti razvijati.

Prepoznatljivost tradicijskog zvuka

Ruma je domaćin festivala tamburaških društava Vojvodine još od 1960. godine. S obzirom na dugu tradiciju održavanja, Ruma je danas poznata kao festivalski grad. Festival je tijekom proteklih godina mijenjao ime, datum održavanja, ali ono što nije mijenjao, to je taj kvalitet vrhunskog tamburaškog zvuka. To je prilikom otvaranja festivala potvrdio i Bojan Trenkić direktor Saveza tamburaških društava Vojvodine.

„S obzirom da sam prvi put nastupio na ovom festivalu 1995. godine kao član tamburaškog orkestra Doma mladih iz Šida, za ovaj me festival vežu jako lijepe uspomene. S druge strane, to me obvezuje da i dalje budem dio ovog festivala, bez obzira na puno obveza koje imam. Prvenstveno iz poštovanja prema tamburaškom pokretu i poštovanja prema svim onim ljudima koji su nam ostavili u amanet njegovanje tambure kao dio ovoga podneblja, dio kulturnog identiteta i srpskog i svih ostalih naroda, koji su uz pomoć tambura stoljećima dijelili i dobro i zlo“, istaknuo je Trenkić i dodao da je siguran da tambura ima budućnost.

„Tambura je dio identiteta i prepoznatljivosti. Kako za lijepu djevojku, tako se i za tamburu otimaju svi narodi koji žive na ovim prostorima. Tambura je nešto najbolje što spaja sve narode koji žive u Panoniji. Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolskim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko na ovim prostorima. Naša tambura je nešto po čemu se možemo ponositi i prepoznati ne samo u Srbiji već i u svim zemljama bivše Jugoslavije, Europe i svijeta“.

Opstanak usprkos velikom izboru

Jedan od svojih prvih nastupa Subotički tamburaški orkestar imao je na festivalu u Rumi prije 47 godina. Ove godine predstavili su se najmlađi, dječji tamburaški orkestar koji je na festivalu u Rumi osvojio prvo mjesto.

„Danas je lijepo raditi s mladim tamburašima ali moram reći da ih je veoma teško animirati da se odluče za tamburu, bez obzira što je u Subotici duga tradicija tamburaške skladbe i našeg orkestra. Danas postoji širok izbor sportova i vannastavnih aktivnosti pa su se u moru tih ponuda našli i tambura i orkestar. Veoma je teško izboriti se za mlade ali mi i dalje imamo dječji orkestar i imamo djece koja idu i u muzičku školu.Nadam se da će tambura ponovo doći u prvi plan i da će se odsjek tambure izučavati na Muzičkim akademijama kao što je trenutno to slučaj u Kragujevcu“, ističe Marijana Marki dirigentica Subotičkog tamburaškog orkestra.

Ljubiša Pavković muzičar i dugogodišnji umjetnički rukovodilac Narodnog orkestra Radio televizije Srbije bio je jedan od članova stručnog žirija na festivalu.

„Od kako znam za sebe, volio sam tamburu.To je muzika koja meni miluje dušu. Tamburaška muzika je vrlo napredovala. To više nije glazba koja služi samo za raspoloženje. Tamburaši su ljudi koji imaju entuzijazma i koji gaje ljubav prema tamburi. Siguran sam da tambura ide uzlaznom linijom i da ona već sada može koncertno djelovati te da će biti biti veoma slušan i veoma popularan instrument u budućnosti“.

Slično mišljenje dijeli i Dragutin Škrobot dirigent Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume.

„Novi osvježeni repertoar pjesama bio je jedan od načina privlačenja mladih tamburaša. Međutim i članovi orkestra su htjeli unijeti nešto novo. Mi nismo klasična muzička škola. Djeca koja pohađaju muzičku školu imaju bolju osnovu za nastavak daljnjeg školovanja. Mi radimo slično u školi tambure, ali na manjoj razini. Možda bi mogli uvesti djecu u neki daljnji razvoj, ali to ovisi o njima, njihovim željama za daljnjim usavršavanjem“.

Tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva trenutno ima oko 20 članova.

„Rad tamburaških orkestara je zahtjevan, ali opstajemo trudeći se i radeći. Mladih tamburaša ima dovoljno ali se trudimo povećati broj članova. Imamo školu tambure u Pančevu i Crepaji. I u jednoj i drugoj školi ima polaznika od osnovnedoi srednje škole. Puno bi značilo da se tambura uči na glazbenim akademijama. Ove godine sekcija tambure je otvorena u Kragujevcu gdje je primljen jedan student. Mislim da je trebalo prvo otvoriti tamburaški odsjek na glazbenoj akademiji u Novom Sadu. Tamo ne postoji ni srednja škola za tamburu, iako je to grad najveće tamburaške kulture. Interes mladih tamburaša postoji i nadam se da će se stvoriti uvjeti za otvaranje odsjeka u više gradova. To je iznimno važno za našu kulturu i daljnji razvoj tamburaške skladbe“, navodi Relja Kovački iz Pančeva.

Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice je prema ocjeni stručnog žirija imao najbolji nastup na ovogodišnjem festivalu u Rumi. Drugo mjesto osvojio je Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević iz Rume, dok je brončana plaketa uručena HKPD Matija Gubec iz Rume. Peti međunarodni festival tamburaških orkestara Vojvodine organizirali su Kulturni centar Brana Crnčević iz Rume i Savez tamburaških orkestara Vojvodine pod pokroviteljstvom Općine Ruma i Pokrajinskog tajništva za kulturu javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

S.D.

Newer Posts

Older Posts

Dan Matice hrvatske u Iloku

20 Susreti KUD-ova “Matija Gubec” u Ilači

Sastanak predstavnika hrvatskih udruga iz Srijema

Gostovanje u Novom Šeheru 19.07.2024

Godišnji koncert 15.06.2024

Maškare 2024

Vinkovo 2024

Nagrada Josip Andrić 2023

Sveta Tri Kralja 2024

5 međunarodni festival tamburaških orkestara