Svečani poćetak radova na objektu male matice u Rumi

 

Motivacija i poticaj za još bolji rad

 

“Nakon 123 godina kontinuiranog rada, rumska udruga zaslužuje tako snažan vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu bren samo naše zajednice. Oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće sudjelovali u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić.

Svečanim polaganjem vremenske kapsule, simboličnim pokretanjem mlina i polaganjem kamena temeljca u HKPD-u Matija Gubec u Rumi, 13. ožujka službeno su započeli radovi na maloj matici. U pitanju je dio projekta Sagradi min gdje je voda koji financira Vlada Republike Hrvatske. Nakon kupnje kuće, male matice u Šidu, ovo je početak radova druge matice unutar navedenog projekta.

Zalog za budućnost

Svečanost je započela pozdravnim govorom domaćina, predsjednika rumske udruge Zdenka Lanca, predsjednice HNV-a Jasne Vojnić, zamjenika veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Ivana Zeke Pivača te predstavnika lokalne samouprave, zamjenika predsjednika Općine Ruma za kulturu Stevana Kovačevića. Zatim je nakon čitanja, uslijedilo svečano postavljanje vremenske kapsule najmlađih članova Društva te simbolično pokretanje mlina.  Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom sabora Jasna Vojnić je polaganjem kamena temeljca ozvaničila početak radova u Rumi. Tom prilikom istaknula je važnost malih matica i da su one motivacija za okupljanje većeg broja pripadnika i jačanje aktivnosti hrvatske zajednice u lokalnim sredinama.

“Ovo je početak radova na drugoj maloj matici i vrlo uskoro, već sljedeći mjesec, očekujemo početak radova u još dvije, i u mjesecu iza još dvije, tako da do kraja ovoga mandata završimo  treći veliki kapitalni projekt Vlade Republike Hrvatske Sagradi mlin gdje je voda. Radovi na ovoj matici bit će vrijednosti oko 250.000 eura, a trenutno su radovi vezani za dvorišni dio s 463 četvornog metra dvorišnog dijela i kuhinje. Svaki projekt ima tri dijela. Prvi dio je prikupljanje projektno tehničke dokumentacije koji je trajao godinu dana. Drugi dio započeo je svečanim početkom radova, a treći dio, možda i najvažniji, bit će nakon što  osiguramo sve preduvjete, da se ova matica napuni djecom, mladima, članovima udruge i da se njihovi sadržaji upotpune i utrostruče. Sigurna sam da će se to dogoditi jer svaka naša matica  bila je velika motivacija za narod u mjestima u kojima ih gradimo. Nakou 123 godine neprekidnog rada, rmska udruga zaslužuje tako snažan  vjetar u leđa. U Rumi ima veliki potencijal. Tamburaši iz Rume nisu samo brend naše zajednice, oni su brend Rume i Srbije. Sretna sam da smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće mogli sudjelovati u ovako jednom velikom i povijesnom trenutku”, kazala je Jasna Vojnić dodajući da je zadovoljna koordinacijom sa svih sedam matica čiji predstavnici vrijedno rade kako bi se matice izgradile i oživjele.

Uvjeti za još bolji rad

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Zdenko Lanc istaknuo je važnost potpore koji su dobili kroz projekt male matice.

“Uvijek je od izuzetnog značaja kada vidite da vas neko podržava, kad imate potporu i vjetar u leđa. Normalno je onda da se i sama zajednica više okuplja. Tamo gdje se gradi, postoji budućnost. Naš tamburaški orkestar dobro radi i na najbolji način predstavlja i naš grad i našu udrugu, kako u Srbiji, tako i u susjednim državama. Prepoznati smo po tamburi, a pokrenuli smo i folklor. Ljudi vole i cijene naš rad, podržavaju nas i vide da postoji budućnost za naš rad. Ako su naši preci održali ovo Društvo u123 godine i ostavili nam u amanet sve ovo, imamo obavezu biti pokretačka snaga, voda koja mlin okreće kako projekt kaže i ostaviti nešto našim pokolenjima”, kazao je Lanc.

 

Podrška institucija

Zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač podsjetio je okupljene kako je u pitanju izgradnja jedne od sedam malih matica koliko će se graditi u Srbiji za hrvatsku nacionalnu manjinu, a tu su još Sombor, Monoštor, Sonta, Petrovaradin, Šid i Opovo. Ukupna vrijednost ovog projekta, kako je rekao, nakon što se provedu javne nabave, bit će oko 3 i pol milijuna eura ili više.

“Hrvati izvan Republike Hrvatske su za Vladu Republike Hrvatske jedan od prioriteta. Ovo je ozbiljan pokazatelj koliko Vlada ulaže u svoje sunarodnjake koji su nastanjeni izvan njenih državnih granica i koliko brine. Ovo nije jedini projekt koji se provodi. Tu su i ostali programi za naše sunarodnjake. To je snažna poruka koliko se obraća pozornost na Hrvate u Srbiji. Stvaranje ovih infrastrukturnih preduvjeta omogućit će se da se zajednica i dalje okuplja, da ima svoje aktivnosti, da na još višoj razini rade ono što je radila svih ovih godina pa i u onim vremenima koja su bila složena”, kazao je Pivač.

Pomoćnik predsjednika Općine Ruma zadužen za kulturu Stevan Kovačević je istaknuo kako današnji dan nosi višestruku poruku, prije svega poruku da HKPD Matije Gubec, kao jedan od simbola Rume, razmišlja o svojoj budućnosti.

“To je živo Društvo u vremenu koje nije naklonjeno kulturno-umjetničkom amaterizmu. Društvo pokazuje vitalnost i to nam je drago jer je ono jedno od najvažnijih kulturnih institucija našeg grada. Ovaj događaj šalje lijepu poruku o tome da će se  pozitivna energija nastaviti akumulirati i stvarati na ovim prostorima. Ovo je poruka da je Ruma okruženje u kojem je duh tolerancije, zajedništva i razmišljanja o budućnosti  nedeljiv i da ga dijele sve zajednice. Drago mi je da prisustvujem ovoj svečanosti jer se ne događa tako često da kulturno – prosvjetna društva dobijaju unapređene uvjete za svoj rad a benefite od toga imat će svi građani općine Ruma. Zahvaljujem se svima koji su osmisili i financirali ovaj projekt i koji su doprinjeli ne samo za izgradnji kulture već i izgradnju zajedništva na ovim prostorima” kazao je Kovačević.

Početak radova blagoslovio je generalni vikar Srijemske biskupije i rumski župnik vlč. Josip Ivešić, a svečanost su uveličali najmlađi članovi udruge i tamburaši iz Rume.

S.D.

 

 

U nedjelju 15.02.2026. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu „Maškara“. Održavanje „Maškara“ je tradicionalni pokladni običaj koji se drugi niz godina održava u Rumi i to po pravilu poslednjeg vikenda pred početak korizme odnosno prije čiste srijede-pepelnice.

Članovi udruge i njihovi gosti i stari i mladi odjeveni u raznovrsne kostime uz pjesmu i igru i ove godine obilježili su jedan lijep običaj ovdašnjeg lokalnog hrvatskog pučanstva. Po običaju i ove godine izabrane su najuspjelije maske ali su pobjednici i ovih maškara svi njihovi sudionici jer je cilj cijele manifestacije negovanje tradicije i druženje

 

NIKOLA JURCA

 

Blagdan svetog Vinka u Rumi

 

U čast svetog Vinka

 

Poštujući dugogodišnju tradiciju, članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume, okupili su se 22. siječnja u prostorijama Društva kako bi obilježili blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Nakon ispijanja kuhane rakije u prostorijama udruge, zajedno sa svećenikom u vinogradu su posvetili vinovu lozu. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinograd biti plodonosniji. Ovi običaji na blagdan svetog Vinka postali su tradicija u rumskoj udruzi.

Vjera u dobar plod

Sveti Vinko je zaštitinik vinogradara, vinograda i vina. U vinogradu se, kako običaj nalaže, na lozu okači kulen, slanina i kobasica kako bi grozdovi bili veliki kao kulen. Vinograd se posveti starim vinom, nakon čega ga svećenik posveti i blagoslovi.U Rumi se ovaj blagdan nekada slavio u velikom broju vinograda. Danas ih je u rumskom potezu Barunovac ostalo samo nekoliko, a tradicija odlaska u vinograd na ovaj blagdan i posvećenje vinove loze, prakticira se samo u jednom, u vlasništvu Miroslava Galara.

“Tradicionalno kao i svake godine,  okupili smo se kako bismo proslavili blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Prvo, okupimo se u prostorijama naše udruge, popijemo kuhanu rakiju i  dolazimo u vinograd sa svećenikom. Svećenik posveti vinograd kako bi godina bila plodna. Ostajemo da se družimo u vinogradu, jedemo sremačke delicije i pijemo vino. Nakon toga druženje nastavljamo u prostorijama Društva”, kazao je Galar dodajući da je prošla godina bila plodna i da je bilo kvalitenog vina.

“Zasad su vremenski uvjeti dobri za vinograd i očekujem dobar rod.Vino uglavnom proizvodim za vlastite potrebe. Vinograd obrađujem isključivo iz hobija i zbog druženja na blagdan svetog Vinka, ali i drugim danima, kada orezujemo vinograd. Tada se okupimo, kuhamo paprikaš i družimo se”.

Vjeruje se da je molitva na blagdan svetog Vinka iznimno važna.

“Crkva više puta godišnje nastoji potaknuti ljude i na molitvu i na zahvalnost. Svijesni smo da naš rad i trud nije dovoljan nego je Bog onaj koji daje da raste. Bog je onaj koji daje i korisnu kišu i potrebno sunce i sve drugo. U tom smislu spomendan na svetog Vinka, kada se blagoslivljaju vinogradi, prigoda je da se Gospodinu zahvalimo za sva dobročinstva, molimo njegov zagovor i blagoslov svetog Vinka. Nažalost, komercijalizacija i moderno vrijeme čini svoje i sve je manji broj vinogradara i vinara, onih koji žive od tog rada. U tom smislu važno je sačuvati ovu tradiciju u Rumi kako bi spomendan na svetog Vinka ostao”, kazao je vlč. Josip Ivešić.

 

A uz druženje, pjesma je neizostavna. Za to je kao i svake godine bio zadužen Zdenko Uzunović iz Rume.

“Ovo je jedan od rijetkih običaja u Srijemu, kojemu se  radujemo. Svake godine punog srca na ovaj dan dolazimo u vinograd, da ga blagoslovimo i družimo se uz dobro vino i pjesmu.  Našem zaslužnom članu Društva Galaru želimo da mu sveti Vinko i dragi Bog pomognu da njegov vinograd urodi kvalitetnim plodom. Srijemci vole vino i veselimo se isprobavanju sljedeće godine”, kazao je Uzunović.

 

S.D.

 

Kraljci u Rumi

 

Običaj za ponos zajednice

 

“Kao zajednica doprinosimo onome što su započeli naši preci i običaj prenosimo na mlade. I osobno mi ovaj običaj puno znači”, kazao je Zdenko Lanc.

 

U prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi, 17. siječnja, neoženjeni muškarci, kraljci, organizirali su plesnu zabavu. Tradicionalnoj igranci prethodio je ophod kraljaca, običaj koji se u Rumi prakticira više od jednog stoljeća, od dana osnutka Društva 1903. godine. Rumska udruga u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata ovaj običaj uvrstio je na listu nematerijalne kulturne baštine, a običaj kraljaca opisan je i u knjizi Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine.

Doprinos očuvanju običaja

Običaj je da na blagdan Sveta tri kralja, kraljci (neoženjeni muškarci), ukrašeni božićnim ukrasima na svojim šeširima, zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici. Nakon pjevanja pjesme obiteljima Narodi nam se kralj nebeski, domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem. Od prikupljenih darova kraljci organiziraju igranku u prostorijama Društva. Ova igranka najposjećenija je od svih igranki koje organizira rumska udruga i okuplja veliki broj mladih.Pred sam početak igranke ugase se svijetla te kraljci unose veliku drvenu bačvu s vinom oko koje se okupe. Svi tada otpjevaju pjesmu Narodi nam se kralj nebeski i time se smatra da je igranka otvorena.

“Održavanje ovog običaja je od velike važnosti za hrvatsku zajednicu koja živi na ovim prostorima. Drago mi je što ima mladih ljudi koji žele obilaziti kućanstva i nagovještavati rođenje Isusa Krista. Kraljci su jedan od rijetkih običaja u Vojvodini. Mnoga sela u Srijemu  prakticiraju betlemaše kao običaj, a Ruma je prepoznatljiva po kraljcima. Taj običaj je uvršten u nematerijalnu kulturnu baštinu vojvođanskih Hrvata i veoma smo ponosni zbog toga. Nastavak te tradicije je izuzetno važan.  Kao zajednica doprinosimo očuvanju onoga što su započeli naši preci i običaj prenosimo na mlade. I osobno mi ovaj običaj puno znači. Kraljac je bio moj djed, otac i ja, a nadam se da će uskoro biti i moj sin”, kazao je predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc.

Nakon ophoda kraljaca uslijedio je župnikov blagoslov prostorija Društva i molitva.

“Nisam znao za običaj kraljaca dok nisam došao u Rumu kao župnik. Ovo je jedna specifična tradicija koju treba sačuvati. Budući da je taj običaj vezan uz svetkovinu Kristovog rođenja i da kraljci idu čestitati Božić ljudima i pjevati Narodi nam se Kralj nebeski, to je i s duhovne i kulturne strane nešto dobro i pozitivno. Crkva je uvijek podržavala kulturne događaje kroz povijest, a tako i sada. Nastojimo zajedno djelovati, i crkva i kulturno-umjetnička društva, svi skupa na dobrobit svih”, istaknuo je rumski župnik vlš. Josip Ivešić.

Dojmovi kraljaca

Mihailo Bakula iz Rume prvi put je bio kraljac ove godine.

“ Drago mi je što mogu sudjelovati u očuvanju tradicije i kulture Hrvata u Rumi. Također, znači mi i zbog druženja. Ove godine posjetili smo puno kućanstava u Rumi i Vognju i ljudi su nas s radošću primili i ugostili. Imam dobra iskustva i sudjelovat će i sljedeće godine”.

Od prošle godine neudane djevojke pridružile su se običaju kraljaca.

“Do sada je bio običaj da idu neoženjeni muškarci pjevati, ali  presedan je prošle godine  napravio tadašnji najstariji kraljac Darko Matešić. Odlučio je da i nas neudane djevojke uključi u ovu prelijepu tradiciju. Ponosni smo se što je ovaj običaj specifičan samo za Rumu. Drago nam je da i dalje ima mladih ljudi koji žele održavati ovu tradiciju zbog ljudi koji su nekada bili kraljci, da žive kroz nas, a nadam se i kroz buduće generacije”, kazala je Katarina Žagar.

S.D.

 

 

Povodom završetka još jedne uspješnje i bogate godine u prostorijama HKPD “Matija Gubec” za sve aktivne članove Društva, u subotu 27.12.2025. godine, priređen je prigodan koktel. Predsjednik Društva Zdenko Lanc je u svom prigodnom obraćanju sumirao aktivnosti Društva u godini na izmaku. Godinu je obilježio veliki broj nastupa kako Velikog tamburaškog orkestra ( četiri nastupa samo u Rumi) tako i novoosnovane folklorne sekcije Društva. Društvo je preko projekta “Sedam matica” ove godine započelo i ozbiljne infrastrukturne radove koji se financiraju sredstvima Vlade Republike Hrvatske a posredstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Za djecu aktivnih članova Društva kao i za najmlađe aktivne članove Društva podeljeni su i prigodni novogodišnji paketići

 

Nikola Jurca

 

 

Koncert HKPD-a Matija Gubec iz Rume povodom Dana društva

 

Ambiciozni planovi u daljnjem radu

 

“Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju rada Društva. Ova godina je bila jedna od najintenzivnijih što se tiče rada udruge. Tijekom zime smo obnovili i započeli rad folklornog odjela. Drago mi je što je trud urodio plodom i što smo kroz ples u prilici predstaviti publici i taj dio naših običaja”, kazao je Zdenko Lanc.

 

 

Cjelovečernjim koncertom u dvorani rumskog Kulturnog centra Brana Crnčević, HKPD Matija Gubec iz Rume obilježilo je Dan društva 15. studenog. Ove godine rumska udruga obilježava 122. obljetnicu kontinuiranog rada. Tradicija duža od stoljeća svrstava je među najstarije udruge u Vojvodini. Osim Velikog tamburaškog orkestra i škole tambure, koja je godinama bila okosnica rada Društva, s ponosom ističu da su ove godine obnovili rad folklornog odjela, starijih i mlađih članova, te najavljuju ambiciozniji rad u budućnosti.

 

Nastavak rada i nabava nošnji

 

Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata, 11. svibnja 1903. godine osnovana je Hrvatska ratarska čitaonica. Hrvati na Bregu osnivaju hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo 20. svibnja 1919. godine. Obe udruge na Bregu rade uz pomoć Hrvatske seljačke zadruge. Čitaonica je počela s radom 1. lipnja 1919. godine u sobi Ivana Petrića na Novom vašarištu. U poslijeratnom razdoblju tamburaški orkestar Društva u gradu je svirao povodom različitih humanitarnih akcija, prigodnih svečanosti po kolektivima te povodom državnih praznika. Cjeneći dugogodišnju tradiciju amaterskog muziciranja u Rumi, Savez muzičkih društava Vojvodine odlučio je da mjesto održavanja budućih festivala muzičkih društava Vojvodine bude Ruma. Tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec aktivno je sudjelovao na svim do sada održanim festivalima, a u svojoj dugoj povijesti imao je brojne nastupe u Srbiji i inozemstvu.

 

 

“Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju rada Društva. Ova godina je bila jedna od najintenzivnijih što se tiče rada udruge. Tijekom zime smo obnovili smo i započeli rad folklornog odjela. Drago mi je što je taj dtrud urodio plodom i što smo kroz ples u prilici predstaviti publici i taj dio naši običaja.Folklorni odjel je prije postojao u udruzi ali je prestao s radom krajem 80-ih godina, Nažalost, u to ratno vrijeme mnogi su napustili Rumu i sa sobom odnijeli nošnje. Ostao je samo mali dio. Bio nam je veliki izazov pokrenuti folklorni odjel ali hvala Bogu uz veliki trud, volju i rad folklorni odjel je počeo raditi. Probe se redovito održavaju. Osigurali smo dio nošnji a za nastupe HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice posuđuje nam nošnje i zahvaljujemo im na tome”, kazao je predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc i dodao:

 

“Veliki tamburaški orkestar je nastavio sa svojim radom. Bio je veliki izazov pripremiti tri koncerta. Pored redovnog godišnjeg koncerta kojeg smo održali proletos, ove godine imali smo  koncert na rumskom kulturnom letu te redovan koncert povodom Dana društva. Trebalo je pripremiti repertoar za tri nastupa u Rumi, opravdati povjerenje publike, jer su naviklo čuti  nešto novo. Zahvaljujući dirigentu Predragu Pavloviću koji je napisao divne aranžmane ali i tamburašima koji su redovito čak tri puta nedjeljno dolazili na probe, uspjeli smo se dobro pripremiti. Nije bilo lako jer su pjesme pisane kao aranžmani kompozicija, ali radom i trudom smo uspjei. Radili smo i promociju za školu tambure i folklora. I dalje ćemo raditi na tome i poticati roditelje da dovodu svoju djecu u Društvo i uključe ih u rad sekcija. Sve je besplatno zahvaljujući pokroviteljima, Općini Ruma, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, HNV-u te pokrajinskim tajništvima. Uz njihovu pomoć uspijevamo održati rad i kvalitet.Sudjelovali smo na natječaju Središnjeg državnog ureda, od HNV-a također očekujemo određena sredstva koja će nam dobro doći za kupovinu nošnji. Već smo kontaktirali određene ljude koji izrađuju nošnje i očekujem ovih dana da počnu da ih izrađuju kako bi ih kompletirali u idućoj godini”.

 

Gosti iz Hrvatske

 

Rumska udruga uspješno surađuje s drugim udrugama diljem Srbije, kao i s udrugama iz susjednih zemalja. Ove godine su pozvali prijatelje KUD-a Vesela šokadija iz Gundinaca u Hrvatskoj na koncert povodom Dana društva. Ovo Društvo ima dugu i bogatu tradiciju. Muška pjevačka grupa Zuce predstavila je izvorne pjesme publici u Rumi.

 

 

“Prošle godine smo organizirali natjecanje u proizvodnji domaće rakije. Gosti su nam tada bili naši prijatelji iz HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Tada smo započeli suradnju i dogovorili se da doći kod njih u goste. Sretni smo i drago nam je što smo ovdje. Volimo se družiti. Ovdje smo uspostavili kontakte i upoznali se i s članovima drugih udruga s ovog podneblja. Očekujemo proširivanje suradnje i s njima. Iduće godine u šestom mjesecu imamo manifestaciju pod nazivom Šokački susreti. Tijekom tri večeri sudjeluje desetak udruga i bit će nam drago da nam članovi rumske udruge ali i drugih udruga, dođu u goste”, kazao je predsjednik KUD-a Vesela šokadija Drago Knežević.

 

Podrška institucija

 

Na koncertu je bio i v.d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako. Tom prilikom čestitao je udruzi 122. obljetnicu i poželio im uspješan rad u budućnosti.

 

“ Ovo je Društvo s dugom tradicijom i rekao bih jedan stožer kulturnog života među Hrvatima u Srijemu. Ne samo što je udruga stara, ona je vrlo živa i jedan dobar primjer redovitog rada i funkcioniranja budući da članovi imaju svakodnevne aktivnosti u svojim prostorijama. Nažalost, mali je broj udruga koje imaju redovite aktivnosti. Mi znamo prepoznati i cijeniti rad udruga i zbog toga sam ovdje kako bi ih podržao. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ima dugogodišnju suradnju s vodstvom rumske udruge. Sudjelovali su na glazbenom albumu koji smo izdali pod nazivom Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata na kojem je predstavljena bogata nematerijalna kulturna baština kroz sviranje i pjesmu među Srijemcima, Šokcima i Bunjevcima kroz petnaest tradicijskih skladbi. Trudimo se održavati suradnju redovito a tako će biti i u budućnosti”, istaknuo je Bako.

 

Koncertu su nazočili i predstavnici lokalne samouprave Općine Ruma. Sudionicima i gostima se obratio Stevan Kovačević zamjenik predsednika Općine Ruma zadužen za kulturu. Čestitajući rumskoj udruzi značajnu obljetnicu,istaknuo je da je HKPD Matija Gubec nezamjenjiv kulturni dragulj kojim se Općina Ruma ponosi.

 

U kulturno-umjetničkom programu predstavili su se Veliki tamburaški orkestar i solisti Katarina i Milica Atanacković, Marija Benčić, Darko Matešić i Albin Ljikaj, mlađa i starija folklorna skupina te gosti iz Gundinaca u Hrvatskoj. Koncert je završen tradicionalno zajedničkom izvedbom pjesme Moj kićeni Srem, autora Josipa Jurce.

 

S.D.

 

 

U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća i uz prisustvo brojnih uzvanika, u Petrovaradinu u crkvi sv. Jurja je svečano obilježen Dan rođenja bana Josipa Jelačića – jedan od četiri nacionalna praznika Hrvata u Srbiji. Svetu misu služio je srijemski biskup Fabijan Svalina.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić istaknula je da je ban Josip Jelačić jedna od najvećih povijesnih ličnosti Hrvata, koji je ujedno i točka povezivanja između Srbije i Hrvatske.

»Danas obilježavamo 224. rođendan bana Josipa Jelačića i izuzetno smo ponosni jer ono što je veličina bana jest da su se pod njegovom zastavom borili i Srbi i Hrvati. On je ličnost koja može povezati naše dvije zemlje. Mi smo kuću bana Jelačića dobili na dar od Srbije, a evo sada će i Republika Hrvatska pomoći da kuću obnovimo. Drago nam je što su danas s nama predstavnici vlasti Republike Srbije i Republike Hrvatske, i to je točka na kojoj možemo slati afirmativne poruke našim narodima«.

Vojnić se posebno zahvalila Republici Hrvatskoj na potpori koju pruža hrvatskoj zajednici u Srbiji:

»Hvala Hrvatskoj što je čvrsto stala uz nas. Hvala što nas je u presudnim trenucima potaknula da se ne umorimo, da se ne predamo. Hvala što nas je Saborom osnažila i što vjeruje da kuća bana nije nedovršena zbog naše neodgovornosti, nego zbog vremena koje traži nove načine da se narod ojača, ujedini i vrati na put koji je i naš ban morao proći — da bi stigao ne samo do trga glavnog grada, nego do ispunjenja svoje zadaće na zemlji«.

Na kraju, predsjednica HNV-a istaknula je da lik bana Josipa Jelačića treba ostati trajna inspiracija:

»Neka nam njegov lik bude uvijek pred očima — kao nadahnuće, kao obveza i kao poziv da budemo dostojni njegova imena«.

Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske uputio je poruku podrške i suradnje, te pohvalio rad Jasne Vojnić i njenog tima.

»Poručujem vam da će Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i druge institucije iz Hrvatske, i dalje čvrsto biti uz vas. Nastavit ćemo komunicirati, slušati jedni druge i biti svjesni da samo zajedno možemo očuvati našu hrvatsku vatru živom. Samo zajedno možemo baštiniti ono što imamo i graditi ono što je pred nama, pritom, naravno, uvijek pružajući ruku suradnje svima koji žive u istom prostoru s nama.Hrvatski narod nikada nikome nije učinio ništa loše. Hrvatski narod samo želi živjeti u miru sa svojim susjedima – kako ovdje u Srijemu, gdje je autohton, tako i u Bačkoj, Banatu i drugim dijelovima Srbije, kao i posvuda. Poruka koju Hrvatska šalje jest da smo voljni unapređivati naše odnose sa Srbijom – na dobrobit kako srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, tako i hrvatske manjine u Srbiji. Pružamo otvorenu ruku, želimo da se naša suradnja poboljša i da manjine ostvare sve svoje potencijale. Uvijek je lako rušiti, ali je teško graditi. Rušimo jednim potezom, ali graditi znači ulagati trud – jer ne gradimo projekt ili predmet, već gradimo sebe, svoj karakter i svoj život.«

Čestitajući Dan zajednice, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada Aleksandar Petrović poželio je HNV-u da zajednički gradimo suživot i mostove prijateljstva, što, kako je istaknuo, možemo jedino u miru, slozi i zajedništvu.

»Mi smo tu da bratski proslavimo ovaj datum, 16. listopada. Ovakvi događaji povezuju ne samo srpski i hrvatski narod, koji je imao — htjeli priznati ili ne — dosta neusuglašenosti. Prisustvo i moje na ovom događaju i svakog Srbina je jedan most koji doprinosi revitalizaciji odnosa, da zaboravimo prošlost i da se okrenemo svi zajedno budućnosti, te da zajedno gradimo suživot pod novosadskim i vojvođanskim nebom«, poručio je Petrović.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su pored pjevačkog zbora i tamburaškog orkestra domaćina i članovi Velikog tamburaškog orkestra HKPD “Matija Gubec” iz Rume koji su se sa svojom vokalnom solisticom Katarinom Atanacković i pod ravnanjem dirigenta Predraga Pavlovića predstavili sa sledećim programom:

-Petar Iljič Čajkovski-Labudovo jezero

-Tereza Kesovija-Moja poslednja i prva ljubavi

-Jasenko Houra-Uzalud Vam trud svirači

-Predrag Pavlović-Borkovac valc

-Snežana Berić- Ljubim te pesmama

-Predrag Pavlović- Brežansko kolo

 

(preuzeto sa sajta “Hrvatske Riječi)

Zajednička manifestacija hrvatskih udruga iz Srijema pod nazivom Srijemci Srijemu održana je u nedjelju, 5. listopada 2025. u Kazališnoj dvorani Centra za kulturu u Staroj Pazovi, s početkom u 17 sati. Udruga domaćin je HKUPD Tomislav iz Golubinaca.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice, Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji Crofond, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i medijsko pokroviteljstvo NIU Hrvatska riječ.

U bogatom kulturno-umjetničkom programu predstavilo se deset hrvatskih udruga iz Srijema: dvije iz Zemuna – Društvo hrvatske mladeži Zemuna i Zajednica Hrvata Zemuna „Ilija Okrugic“, HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, Hrvatska čitaonica „Fischer“ iz Surčina, HKC „Srijem“ – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKD „Šid“ iz Šida, HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, HKD „Dr. Nikola Dogan“ iz Hrtkovaca i HKPD „Stjepan Radić“ iz Novog Slankamena.

Hrvatsko kuturno-prosvjetno društvo “Matija Gubec” iz Rume se na ovogodišnjoj manifestaciji po prvi puta predstavilo sa svojom novoobnovljenom folklornom sekcijom. Nastupila su dječija sekcija sa igrama iz Srijema i starija folklorna skupina sa igrama iz Slavonije. Ovo je bio treći zvanični nastup naše folklorne sekcije.

 

NIKOLA JURCA