Manifestacija Srijemci Srijemu održana u Rumi

Očuvanje srijemske baštine pjesmom, plesom i glazbom

“Iako su za svaku od ovih aktivnosti bili potrebni veliki napori da bi pomaci bili uopće vidljivi, svijesni smo i ne poričemo koliko toga je još pred nama. Ali i nama treba ruka, nama trebaju vaša srca otvorena i iskrena i vaša i onih s kojima živimo. Vjerujem da je to moguće”, istaknula je Jasna Vojnić.

Tradicionalna 12. zajednička manifestacija hrvatskih udruga iz Srijema Srijemci, Srijemu održana je 17. studenog u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi. Domaćin je bilo HKPD Matija Gubec iz Rume. Cilj ovog kulturnog događaja je da se kroz glazbu, ples i riječi oživi i podijeli bogatstvo kulturne baštine koju Hrvati iz Srijema ponosno njeguju i prenose budućim generacijama. U programu su se predstavili tamburaši, pjevački zborovi, folklorne skupine, recitatori i glazbenici HKPD-a Matija Gubec, HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina, HKPD-a Tomislav iz Golubinaca, HKC-a Srijem – Hrvatski dom, Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina, Zajednice Hrvata Zemuna Ilija Okrugić, Društva hrvatske mladeži Zemuna i HKD-a Šid iz Šida. Sve nazočne i sudionike pozdravila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.

“Što u ime krovne institucije reći o Srijemu? Srijemu koji katkada misli da ga drugi ne razumiju dovoljno, da ne osjećaju njegovu prošlost i ne suosjećaju dovoljno s njegovom današnjicom. Što reći o Srijemu koji se ponekad osjeća ostavljenim? Ništa mudro i veliko, nego samo jednostavno otvoriti srce i reći kako slične žuljeve u različitim cipelama svi mi među nama imamo. Vratimo li se deset godina unazad mogli bismo reći da smo puno toga postigli. Razvojnu krovnu instituciju uzdigli smo toliko da se umjesto nekadašnjih pitanja što je to HNV, danas naš glas čuje i u Hrvatskom saboru. Od 20.000 eura godišnje koliko je ukupno dolazilo za sve potrebe iz Republike Hrvatske prije deset godina, danas udruge mogu povući milijun i pol eura iz fondova prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom. Provodimo kapitalne projekte koje direktno financira Vlada Republike Hrvatske. U Srijemu će ako Bog da, izniknuti tri nove matice. Studentima smo konačno nakon poticaja u Hrvatskoj osigurali i stipendiju i u Srbiji. Broj izvannastavnih aktivnosti za djecu se kontinuirano povećava. Uprkos pritiscima, koje ne smijemo zanemariti, nakon jedanaest godina Srijemci Srijemu se i dalje održavaju. Iako su za svaku od ovih aktivnosti bili potrebni veliki napori da bi pomaci bili uopće vidljivi, svijesni smo i ne poričemo koliko toga je još pred nama. Ali i nama treba ruka, nama trebaju vaša srca otvorena i iskrena i vaša i onih s kojima živimo. Vjerujem da je to moguće”, istaknula je Vojnić te dodala da je zadaća HNV-a u budućnosti promišljati kako spojiti župe i udruge te pronaći ono što bi  bilo  motivirajuće za okupljanje mladih.

U ime domaćina,  sve nazočne pozdravio je predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc te izrazio zadovoljstvo što su Srijemci Srijemu postali tradicionalna manifestacija s ciljem očuvanja kulturne baštine hrvatske zajednice.

“Važnost ove manifestacije je i u tome što se okupljamo. Mi članovi srijemskih udruga, prezentiramo ono šta znamo, kako radimo i učimo jedni od drugih. Rad udruga je otežan i mnoge nemaju adekvatan prostor za rad i uglavnom one koriste prostorije župa.Mi u Rumi imamo svoje prostorije ali bez projekata prekogranične suradnje i bez HNV-a, ne bi ih mogli obnoviti i prilagoditi našim potrebama. Na osnovu onoga što smo vidjeli na sceni, mislim da se vide pomaci u radu udruga. Vidi se optimizam i da entuzijazam ne jenjava i mislim da srijemske udruge imaju budućnost”, kazao je Lanc.

Dojmovi sudionika

“Značaj ove manifestacije je u tome što se mi Hrvati iz Srijema okupljamo i održavamo tradiciju na način kako koje Društvo ume ili ima interesovanja. Nije isto biti Hrvat u malom mjestu ili u mjestu blizu Novog Sada ili u Novom Sadu. U Novom Sadu je mnogo teže okupiti Hrvate na jednom mjestu, dok je u Petrovaradinu ova tradicija duga sto godina”, istaknuo je predsjednik petrovaradinske udruge Mirko Turšić i dodao:

“Mislim da bi u budućnosti trebali  napraviti mrežu profesionalnih koordinatora manifestacija, ljude koji se stalno bave s tim,  koji bi prikupljali i razmjenjivali podatke i tražili najbolja rješenja te privući mlade. Tako bi mogli obnoviti i vlastite resurse, planirati i učvrstiti ih. Također, mislim da je dobro sagledati što je to što mi činimo, što možemo učiniti kako bi pomogli Hrvatima u cijeloj Srbiji, da održimo našu zajednicu.

“ Važno je da na ovom događaju prezentiramo jedni drugima šta radimo, a ne samo da tradiciju srijemskih Hrvata predstavljamo drugima izvan Srijema nego da je i međusobno podijelimo. Manifestacija je uhodanija i svi smo navikli na nju. Računamo da će se održati svake godine i lakše je organizirati se i pripremiti se. U programu je vidljivo da se usavršavamo”, kazao je predsjednik srijemskomitrovačke udruge Krunoslav Đaković.

Osim predsjednice i članova HNV-a na događaju su bili i v.d. pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama za sektor suvremenog stvaralaštva Nevena Baštovanović, generalni vikar Srijemske biskupije i rumski župnik mons. Josip Ivešić, pomoćnik predsjednika Općine Ruma za kulturu Stevan Kovačević, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, v.d. ravnateljica NIU Hrvatska riječ Mirjana Trkulja, član vijeća DSHV-a i predsjednik mjesnog odbora DSHV-a u Beočinu Darko Baštovanović, vijećnici i elektori HNV-a, upravitelji i članovi upravnih odbora Fondacije Spomen doma ban Josip Jelačić i Antun Gustav Matoš, svećenici Srijemske biskupije te predstavnici hrvatskih udruga kulture.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom HNV-a, Fondacije za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji Cro-Fond, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

S.D.

Trajanje za poštovanje- 120 godina HKPD „Matija Gubec“ Ruma

31. decembar 2023. godine

Ruma-Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ Ruma može da se pohvali izuzetno značajnom godišnjicom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je činjenica koja služi kao primer uspešnog udruživanja i opstanka u periodu dužem od jednog veka, za šta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Ovih dana Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji na svečanosti u održanoj u Subotici Rumljanima je dodelilo Priznanje „Dr.Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2023.godinu. Tamburaši iz Velikog orkestra ovog društva u svom gradu jubilej su simbolično obeležili velikim godišnjim koncertom, održanim u Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ u Rumi.

-Mislim da smo jedno od najdugotrajnijih društava u Vojvodini koje postoji i radi u kontinuitetu, a u Sremu smo sigurno najstarije društvo koje nosi naziv hrvatsko. Poznati smo po tamburici i Veliki tamburaški orkestar je poslednjih godina okosnica našeg rada, ali osim toga radi i naša škola tambure, koju trenutno vodi i naš dirigent Dragutin Škrobot. Nekada je naše društvo imalo dramsku i folklornu sekciju koja je trajala do sredine sedamdesetih godina prošlog veka, rekao je Zdenko Lanc, predsednik HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Zanimljivo je da u poslednjih nekoliko godina ovo društvo imalo i svoju fudbalsku sekciju, pa u društvu vole da naglase i tradiciju da su se upravo fudbaleri okupljali na Veliki petak u mečevima u kojima su se nadmetali oženjeni protiv neoženjenih. Ipak, tambura je ta koja ih drži na okupu i putem tamburaške muzike ovo društvo predstavljalo je Rumu daleko van svog mesta.

-Ono čemu težimo i čemu ćemo težiti je ne samo da se predstavimo i predstavljamo Rumu, već da negujemo tamburašku muziku. To smo prikazali i na našem koncertu u decembru kada smo obeležili dan društva, a takođe i na redovnim godišnjim koncertima koje održavamo početkom leta. Dva koncerta godišnje dajemo Rumi. Zanimljivo je da smo redovni učesnici susreta svih društava iz bivše Jugoslavije koja nose naziv „Matija Gubec“. U Vojvodini i Srbiji smo to mi i Tavaknkut, a ima ih u BiH i u Hrvatskoj, pa je tako i Ruma dva puta bila domaćin, dodaje Zdenko Lanc.

Danas društvo „Matija Gubec“ ima skoro 400 članova, s tim da je četrdesetak aktivnih, dok u Velikom tamburaškom orkestru svira 22 člana svih starosnih dobi, od tinejdžera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svirače.

-Naše probe su posećene i to nas raduje. To nam pokazuje da se tambura i dalje voli, posebno što je ovde kod nas sve dobrovoljno, dok je plaćen samo dirigent. Sama pomisao da smo deo nečega što traje 120 godina nas tera da budemo tu i da preguramo i ovo teško vreme. A teško vreme za nas kao i za sve druge KUD-ove karakteriše nedostatak podmlatka. Posebno nam problem, kao i svima, predstavlja odlazak mladih na studije koji se više ne vraćaju. Mi se borimo na razne načine da privučemo decu da ovde vežbaju i dobrodošli su svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, što se može primetiti kod nas, govori Zdenko Lanc.

Svi muzičari iz orkestra su prošli školu tambure, a stvoriti tamburaša je dugotrajan proces. Škola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmlađe koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog društva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, između ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.

-Najveću težinu i nama najdraže priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uručio tadašnji predsednik Ivo Josipović, za naš rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije među hrvatskim društvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vijeća takođe dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, kaže Lanc.

U planu je i dalje negovanje tamburaške muzike, ali i etapno uređenje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljujući dobrovoljnom radu članova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se održavaju probe, koncerti, ali i završnica Festivala tamburaških orkestara Vojvodine.

-Nade za nastavak ovoga što radimo ima, ali sve zavisi i od podrške sistema. Tu je Opština Ruma, ali i podrška države Hrvatske. Deo poslova na uređenju prostora smo odradili, očekuje nas još posla. Najznačajnije je da održimo naš rad, da privučemo mlade i da se tamburica još dugo čuje, zaključuje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Ruma.

53 godine muzicira bez prekida

van Horvatić je najstariji član Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Uskoro će napuniti sedamdesetu, a društvu se priključio 1970.godine i tako je do danas. Muzika je ta koja ga je održala u društvu do danas, kao i bas prim koji svira. -Tu je nas trojica najstarijih koji smo ovde dugo. Nekad kada nije bilo televizora u svakoj kući, još manje kompjutera i telefona, logično je bilo da se na ovakvim mestima okupljamo, pa je nekad bilo i daleko više članova. Tada smo bili slobodni da se bavimo sportom ili muzikom, ja sam odabrao muziku. Uvek kažem da ću svirati dokle god mogu, a mogu reći da sam možda i najredovniji. Tambura je divan instrument i retki su oni koji u ovm našim krajevima mogu da kažu da je ne vole. Srem i Vojvodina su po tamburi čuveni i bez nje ne mogu. Žao mi je samo što nemamo više dece. A koliko meni znači govori činjenica da sam pune 53 godine ovde, rekao je Ivan Horvatić, najstariji član tamburaškog orkestra „Matija Gubec“ Ruma.

OBELEŽENA SVETA TRI KRALJA

U subotu 13.01.2024. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu blagdana Sveta Tri Kralja. Po tradiciji prije početka igranke prostorije Društva je osvetio župnik crkve Uzvišenja Svetog Križa iz Rume Josip Ivešić. Nakon toga igranka je svečano otvorena tako što su kraljci okupljeni oko bačve vina otpjevali pjesmu „Narodi nam se kralj nebeski“.

Predjednik Društva Zdenko Lanc je pozdravio sve okupljene i istaknuo da se održavanjem ove igranke nastavlja jedna duga tradicija obilježavanja blagdana Sveta Tri Kralja koji je ušao i u registar nematerijalne baštine Hrvata u Republici Srbiji koji je objasvio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. „Ove godine kraljaca je, u odnosu na prethodne godine, bilo malo no nadamo se da će naredne godine biti bolje“ istaknuo je predjednik Društva, te se ujedno zahvalio kraljcima na organiziranju još jedne igranke.

NIKOLA JURCA