U Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi u subotu 27.05. 2023 biće održan redoviti godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ pod ravnanjem dirigenta Dragutina Škrobota.
Ovogodišnji koncert je ujedno i oproštajni za dosadašnjeg dirigenta Velikog tamburaškog orkestra Josipa Jurcu te dugogodišnjeg solistu orkestra Dušana Stupara te će stoga imati svečani karakter te prilagođen repertoar tim povodom.
Nikola Jurca
Ruma
Izrađene narodne nošnje i prsluci za Veliki tamburaški orkestar
Zahvaljujući odobrenim sredstvima po natječaju Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za članove Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ iz Rume izrađeno je 25 prsluka po mjeri. Pored toga za potrebe Društva je izrađeno i pet kompletnih muških narodnih nošnji
Nikola Jurca
Ruma
VII. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća održana u Rumi
Godina velikih planova i infrastrukturnih projekata
„ Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja, kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici“, istaknula je Jasna Vojnić.
Na VII. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća koja je održana 30. ožujka u prostorijama HKPD Matija Gubec u Rumi, jednoglasno su (sa 24 glasa), usvojena godišnja, financijska izvješća i završni računi HNV-a, ZKVH-a, godišnji i financijski plan rada Fondacije Cro-Fond za 2023. godinu, te izvješće o radu i poslovanju NIU Hrvatska riječ u 2022. godini, kao i plan rada u 2023. godini. Vijećnici su jednoglasno dali suglasnosti na financijski plan novinske ustanove. Najobimnija točka dnevnog reda odnosila se na plan rada Hrvatskog nacionalnog vijeća u 2023. godini. Ova godina će prema riječima predsjednice Jasne Vojnić, biti godina značajnih infrastrukturnih projekata. Planirano je svečano otvorenje njih Hrvatske kuće u Subotici, na dan obilježavanje hrvatske zajednice, 24. lipnja.
Znam tko sam – graditelj
Budući da je otvoreno čak 10 gradilišta, ovogodišnji moto HNV-a bit će Znam tko sam-graditelj. Od infrastrukturnih projekata predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svom izvješću istaknula Hrvatski školski centar u Subotici kako bi ušao u mrežu škola, pronalazak adekvatnog edukacijskog rekreativnog centra na primorju, završetak, opremanje i svečano otvaranje Hrvatske kuće u Subotici, nastavak obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, uređivanje prostora u Beogradu, završetak kuće monoštorske župe, dogradnja i opremanje kuće u Sonti, otkup placa za kuću u Vajskoj i izgradnja sportskog terena u Baču. Uz pomoć financijskih sredstava Vlade Republike Hrvatske planirana je izgradnja i obnova vrtića u Tavankutu, Aleksandrovu, Subotici i jaslica u Monoštoru.
„Kao prvi veliki ishod planiramo završiti i otvoriti Hrvatsku kuću koju financira Vlada Republike Hrvatske. Osim toga radit ćemo i na drugim institucionalnim projektima koje smo započeli. Od onoga što nismo započeli to će biti rekreacijsko edukacijski centar na primorju koji smo već prije korone dogovarili s ministrom mora i prometa. Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici treba da bude na dnevnom redu jer je to jednako političko pitanje kao i Hrvatski školski centar. Budući da nema pravni kontinuitet, to mora biti politička odluka“, istaknula je Vojnić.
Uključivanje lokalnih samouprava u financiranje
U prošloj godini HNV je od Republike Srbije dobio 12 milijuna 975 tisuća dinara, od Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine 4 milijuna 700 tisuća dinara, Grada Subotice 600.000 i Općine Šid 50.000 dinara. Sveukupno HNV na godišnjoj razini dobija 18 milijuna 367 tisuća dinara. Na početku godine HNV je bilo u minusu 10 milijuna dinara, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske osigurano je nesmetano funkcioniranje.
„Da nemamo pomoć Republike Hrvatske ne bi mogli raditi, ali za dobar projekt i za dobru ideju, novac će se uvijek naći. U ovoj godini planiramo u financiranje HNV-a uključiti sve jedinice lokalne samouprave gdje je u službenoj uporabi hrvatski jezik. Sada nas financiraju samo Grad Subotica i Općina Šid, a trebali bi i Grad Somor, Općina Apatin, Općina Inđija, Srijemska Mitrovica i ostali gradovi gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi. Ponovili smo zahtjeve prema jedinicama lokalne samouprave i inzistirat ćemo na tome. Također ići ćemo ka razvojnoj agenciji. Trebamo osobu koja će se profesionalno posvetiti pisanju projekata. Jedan od načina racionalizacije troškova je nabavka službenog vozila HNV-a jer sada plaćamo putne troškove za svoja vozila. Kada su u pitanju kadrovski uvjeti rada, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić dala je ostavku. U narednom razdoblju trebamo se posvetiti i izboru članova Upravnog odbora. U HNV-u potrebno je uposliti jednu osobu u obrazovanju, project menadžera i pr menadžera, za šta ćemo tražiti financijska sredstva. Bilo bi dobro da u Hrvatskoj matici iseljenika ponovo imamo jednu uposlenu osobu koja bi bila zadužena za naše studente i udruge“, kazala je Vojnić.
U planu HNV-a je i osnaživanje nakladničke djelatnosti, izrade brošura, izrada godišnjeg plana rada, financijskog izvješća o radu, financijskog plana, dizajna Hrvatske kuće, financijskog plana za manjine u okviru poglavlja 23, plan promocije za upis učenika, registar hrvatske akademske zajednice, strategija kulture, nagrađivanje učenika i nastavnika, strategija obrazovanja, plan izvannastavnih aktivnosti, strategija gospodarstva, registar potencijalnih kandidata za nagrade, plan povećanja vidljivosti zajednice, protokol za državljanstva, plan o uporabi jezika i pisma, projekat za muzej Hrvata u Srbiji, protokol o djelovanju prema institucijama Europske unije, registar stručnog kadra, zbirka znamenitih Hrvata, bilten tri institucije, registar socijalnih potreba, bilten o stanju u hrvatskim udrugama, bilten o najboljim učenicima, formiranje mreže savjeta roditelja, susret elektora sa potpisnicima, studijske ekskurzije elektora, studenata iz Srbije i Hrvatske, susreti uposlenih tri hrvatske institucije, koordinacija izabranih osoba u Autonomnoj Pokrajini Vojvodina i narodnih zastupnika, izrada baze članova savjeta za međunacionalne odnose u lokalnim samoupravama, te obilazak predsjednika općina i predsjednika mjesnih zajednica.Također, u planu je uspostavljanje veza sa srpskim i drugim manjinskim institucijama u Republici Srbiji. Što se tiče povrede prava, u planu je izrada protokola o postupanju u slučajevima povrede prava, završetak strategije gospodarstva i njena provedba, stručno usavršavanje kadra, promocija obrazovanja, te odlaska na stručno usavršavanje jedne osobe u Brisel na šest tjedana. Što se tiče kulture naglasak je na povezivanju sa Zaprešićem, otvaranje kulturne scene u Narodnom kazalištu u Novom Sadu, zaštita baštine od značaja, organiziranje četiri važne obljetnice, izrada i osnaživanje turističke rute. Kada je riječ o informiranju, u planu je izrada integrativnog portala, kako bi svi sadržaji iz hrvatske zajednice bili dostupni.
Uspješno realiziran plan rada
Većinom glasova usvojeno je izvješće o poslovanju, završni račun i financijsko izvješće ZKVH-a za 2022. godinu.
„Realizacija svih programa predviđena prošlogodišnjim planom, bila je vrlo uspješna. Znanstvena istraživanja koja provodimo u okviru Zavoda, djeluju suradnički. Uspjeli smo potpisati 10 značajnih sporazuma o suradnji s institucijama u Republici Hrvatskoj i završiti desetogodišnje znanstveno istraživanje, terensko-etnološko istraživanje Hrvata u Vojvodini koje je rezultiralo četvrtom knjigom monografijom o Hrvatima u Banatu. Organizirali smo i suorganizirali nekoliko znanstvenih skupova u Pečuhu, u Subotici a i sudjelovali smo na nekoliko. Nakladnička djelatnost kako u nakladi tako i u sunakladi, za znanstvena istraživanja broji 13, a bili smo sunakladnici 9 publikacija. Svake godine pa tako i prošle godine radili smo na arhiviranju arhivske građe, radio i televizijskih emisija, objava na našem you tube kanalu, a radili smo i na prikupljanju zavičajne knjižnice. Treće područje je nastavak institucionalizacije i povezivanje akademske likovne i glazbene umjetnosti, književne scene, produkcija izložaba, koncerata i nastavak izlaženja časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, te suradnja s drugim institucijama u Vojvodini, Hrvatskoj i Mađarskoj. Jedan od značajnijih iskoraka bio je koncert ansambala tradicijske glazbe nacionalnih zajednica Svijet raznolikosti u Novom Sadu, gdje smo sudjelovali u okviru koncerta s glazbom tamburaša iz bačkog, bunjevačkog, šokačkog i srijemskog prostora. Sudjelovali smo na više manifestacija ali oni koji su ostavili naročiti dojam je manifestacija Osijeku s potpisom Hrvati iz Vojvodine, gdje je nastupio najveći broj reprezentativnih udruga i pojedinaca. U međunarodnoj suradnji osim filmskih večeri do različitih znanstvenih skupova, a davali smo nagrade i potpornim inicijativama. Preko projekta koji smo imali zajedno sa sa HNV-om i Fondacijom Cro-Fond, podijelili smo tehničku opremu hrvatskim udrugama kulture“, istaknula je vd ravnateljica Zavoda Katarina Čeliković.
Što se tiče financijskog plana u 2022. godini Zavod je iskazao dobit koji se mjeri u nekoliko desetina tisuća dinara koji su preneseni u narednu godinu. Realizirani prihodi koji se dijele na osnovne, financijske i ostale, iznose 15 milijuna 364 tisuće 421 dinar. Najznačajniji osnovni prihodi su dotacija Pokrajine koja je u 2022. godini iznosila 10 milijuna i 500 tisuća dinara. Ostali dio dotacija je iz Ministarstva kulture, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ukupni rashodi iznose 15 milijuna 315 tisuća dinara.
Vidljivi rezultati
Vijećnici su jednoglasno usvojili godišnje izvješće o poslovanju Fondacije Cro-Fond u 2022. i izvješće godišnjeg i financijskog plana rada u 2023. godini.
„Osobitno nam je drago jer smo uspjeli postići značajne rezultate po nekoliko programa iz područja kulture. Radi se programu tehničke podrške udrugama gdje smo uspjeli s nekih 2 milujuna 200 tisuća dinara prikupljenih sredstava pomoći 30 udruga. Smatramo da je taj tehnički impuls značajan i da će većina udruga moći lakše raditi. Značajnim uspjehom u području kulture smatramo i prikupljanje dovoljno sredstava kako bi podržali organiziranje zbirnih manifestacija naše zajednice iz sve tri etničke skupine: Srijemce, Šokce i Bunjevce .U oblasti socijalnog programa koji je sve popularniji i prepoznatljiviji, imamo dvojsmeran uspjeh u smislu prikupljanja donacija, a rasporedba ide prema cijeloj zajednici. Završit ćemo strategiju gospodarstva i na osnovu toga okrenuti se ka realizaciji tih strateških ciljeva. Već za Uskrs nastavit ćemo davati socijalne programe. Pokušat ćemo prikupiti sredstva kroz humanitarne koncerte i humanitarne izložbe i na taj načim pomći ljudima i u drugim vrstama potreba. Radujemo se što će biti formirana dva povjerenstva jer mi se u svom radu oslanjamo na HNV, na župe, udruge i pojedince i mislimo da to daje vidljive rezultate i da CroFond polako zauizima vidljivu poziciju u svojoj zajednici“, izjavio je Lazar Cvijin.
Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na izvješće o radu i planu poslovanja NIU Hrvatska riječ u 2022. i 2023. godini, kao i na revidirani financijski plan poslovanja novinske kuće.
„Novinska kuća Hrvatska riječ tijekom 2022. godine se suočavala s poteškoćama vezano za povijećanje cijene papira što je naš i najosnovniji element u funkcioniranju, kao i s povećanjem cijene energenata. To je bila najveća poteškoća u funkcioniranju i razlog zašto smo imali smanjen obim nakladničke djelatnosti po pitanju naših izdanja. Što se tiče našeg tjednika Hrvatska riječ, podlistaka Hrcko i Kužiš, to je i dalje bilo na razini kako je bilo i prijašnjih godina. Međutim, zahvaljujući subvencioniranim sredstvima od strane Autonomne Pokrajine Vojvodine prevazišli smo sve te poteškoće i mogli planirati iduću godinu u istom obimu. Sagledavajući i sredstva koja smo dobivali po natječajima koje smo dobijali tijekom 2022. godine, mogli smo bolje i kvalitetnije planirati i našu nakladničku djelatnost“, izjavio je Ladislav Suknović ravnatelj NIU Hrvatska riječ.
Pod točkom razno, Jasna Vojnić je predočila vijećnicima da prate natječaje prekograničnih projekata za župe i udruge u svojim mjestima. Sredstva prekograničnih projekata će iznositi 530.000 tisuća eura. Odlučeno je da će u okviru socijalnog programa za Uskrs, svaki vijećnik preuzeti po jedan bon u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će dalje distribuirati ljudima u potrebi u svojim mjestima. Vijećnicima je podijeljena Promemorija saziva HNV-a i ukazano im je da ga pročitaju i analizariju, o čemu će biti riječi na idućoj sjednici HNV-a koja se planira održati u Baču.
S.D.
ANTRFILE 1:
Na sjednici su donete odluke o izboru članova odbora za kulturu, odbora za obrazovanje, odbora za informiranje, odbora za službenu uporabu jezika i pisma, zatim odluke o imenovanju članova povjerenstava za gospodarstvo, socijalnu skrb, za sport i mladež i povjerenstva za dodjelu priznanja HNV-a.
„Napravili smo jednu malu promjenu u povejerenstvima i odborima ovoj godini u odnosu na prethodne sazive. Prvo je da u odborima nisu članovi vijeća. Razdvojili smo na neki način zakonodavnu i izvršnu vlast i samim tim smo dobili otvoreni prostor da tim više uključimo i elektore ali i one članove i stručnjake iz zajednice koji nisu među elektorima, ali koji mogu dosta doprinjeti u radu odbora i povjerenstava. Na neki način smo reorganizirali povjerenstva. Nekada je bilo sedam povjerenstava. Budući da u prošlim sazivima neki od njih nisu bili funkcionalni i nisu bili od neke prioritetne važnosti, kao što su sad povjerenstva za rodnu ravnpravnost ili praćenje propisa i žalbe, u ovom mandatu smo ih reorganizirali i sada imamo samo četiri dodatna povjerenstva. To su one oblasti koje pokrivaju izvan ova četiri područja za koja imamo zakonom dređene oblasti, a to su gospodarstvo, socijalna skrb, sport i mladež i povjerenstvo za dodjelu nagrada“, kazala je Vojnić.
ANTRFILE 2:
Prije početka sjednice vijećnike su pozdravili i upoznali sa radom udruge predsjednik Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec u i Kristina Štimac vijećnica HNV-a iz Rume. Sjednici je nazočio i župnik u Rumi vlč. Josip Ivešić.
„Smatram da je važno da HNV održava sjednice i u Rumi, napose zato što nas je relativno malo na ovim prostorima u Srijemu. Važna je svaka podrška i naše zajedništvo koje želimo posvjedočiti pa tako i ovom sjednicom“, istaknuo je vlč. Ivešič.
U subotu 18.02.2023. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi održana je tradicinalna igranka povodu „Maškara“. Sve nazočne goste zabavljao je mali tamburaški sastav Društva za tu prigodu takođe prigodno maskiran.
Kao i svake godine za najbolje maske su i ove godine odlukom žirija podjeljeni prigodni darovi.
Nikola Jurca
U jednom od rijetkih preostalih vinograda u Rumi na Bregu 22.siječnja obilježen je dan Svetog Vinka zaštitnika vinara i vinogradara. Proslava Vincencija ili Vinkova je običaj koji se njeguje u okviru HKPD „Matija Gubec“ iz Rume. Tada se članovi okupe u uprostorijama udruge, te nakon doručka odlaze u vinograd sa svećenikom. Na trsove obese kobasice, slaninu i kulen,a nakon toga župnik blagoslovi vinograd. Na kraju obreda gazda vinograda oreže koji trs i zalije ga vinom. Ono što smo mogli čuti je da su mali obiteljski vinogradi polako nestali. Jedan koji je preostao u potesu nazvanom Barunovac obrađuje Miroslav Galar i kaže da u njemu ima stare srijemske sorte poput slankamenke i dr. Isitče kako je prošla godina bila dobra, da su visoke temperature i puno sunčanih dana pogodovali proizvodnji vina. Na Vinkovo počinje nova vinogradarska godina, no Galar kaže da zbog blage zime sa rezidbom neće žuriti.
Kao i prethodnih godina članovi udruge su se družili uz vino i pečene kobasice i slaninu u vinogradu, ali je sve završilo u prostorijama „Gubca“. Ono na čega su posebno ponosni je da se ovaj običaj našao na popisu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
Kraljci u HKPD Matije Gubec u Rumi
Ponosni čuvari svoga običaja
Kad sam prije deset godina išao pjevati s kraljcima, bilo nas je 17,18. Sada je taj broj nažalost puno manji uglavnom zbog općeg odljeva stanovništva, ali je važno da se običaj kontinuirano provodi, da ga mladi prihvataju i da kraljce obitelji s radošću dočekuju”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.
I ove godine 14. siječnja, u prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi, neoženjeni muškarci, kraljci, organizirali su plesnu zabavu. Tradicionalnoj igranci prethodio je ophod kraljaca, običaj koji se u Rumi prakticira više od jednog stoljeća i po kome su župljani ovoga mjesta specifični. Običaj je da se na blagdan Sveta tri kralja okupe kraljci (neoženjeni muškarci), ukrašeni novogodišnjim ukrasima i zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici, pjevajući pjesmu Narodi nam se kralj nebeski, javljajući radosnu vijest o rođenju Isusa Krista. Nakon pjevanja pjesme, domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem. Od prikupljenih darova kraljci organiziraju igranku u prostorijama Društva.
Kontinuitet unatoč manjem broju
Kao specifičan običaj za ovo podneblje Srijema, koji se prakticira više od jednog stoljeća u kontinuitetu, kraljci su uvršćeni kao dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji.
“Drago nam je što su kraljci uvršteni u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji, kao jedinstven tradicionalni običaj koji se prakticira uoči blagdana Sveta tri kralja. Običaj kraljaca u Rumi postoji od davnina. Naši djedovi su nam pričali o tom običaju, prenosili su svoja iskustva s koljena na koljeno i on se nikada nije prekidao, pa čak ni u vrijeme pandemije korona virusa. Kad sam prije deset godina išao pjevati s kraljcima, bilo nas je 17,18. Sada je taj broj nažalost puno manji uglavnom zbog općeg odljeva stanovništva, ali je važno da se običaj kontinuirano provodi, da ga mladi prihvataju i da kraljce obitelji s radošću dočekuju”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.
Isto kao prije
Bernardo Lanc je jedan od starijih članova rumske udruge koji je išao pjevati s kraljcima kao dječak.
“Običaji se nisu bitno mijenjali u odnosu na vrijeme kada sam ja bio kraljac, ali nas je bilo puno više, 20 a nekad i 30. Bilo je i puno više katoličkih obitelji u Rumi. Pripremali smo se 5,6 dana ranije i 5. siječnja smo odlazili pjevati. Polazili smo iz crkve, što je i danas običaj, a onda smo nastavili obilaziti obitelji. Podijelili bi se u dvije skupine. Jedna skupina je odlazila u desnu stranu, a druga u lijevu stranu ulice. Obitelji su nas darovale sa parom kobasica i sa nešto novca. Nakon obilaska obitelji, prebrojali bi novac i kobasice. Poslije toga bi slavili i družili se, a nakon 5,6 dana bi častili naše cure na igranci. U tome je jedina razlika u odnosu na današnje vrijeme, kada kraljci organiziraju igranku i časte sve članove udruge”, istaknuo je Lanc i dodao da mu je drago što se taj običaj održao sve ove godine i što se tradicija kraljaca nikada nije prekidala.
Iskustva kraljaca
“Već šesnaest godina idem s kraljcima“, kaže kraljac Ivan Buzaš i dodaje:
„Počeo sam kao dijete sa starijima i svidjelo mi se. Složna smo družina i imamo lijepa iskustva u posjeti obitelji. Župljani su nas i ove godine lijepo ugostili. Kad dođemo u kuću, dočekaju nas otvorenih vrata. Tu otpjevamo pjesmu domaćini nas posluže, daju nam kobasicu ili novac. Taj običaj mi puno znači prvenstveno zbog očuvanja jedne lijepe tradicije i druženja. Kada sam počeo ići s kraljcima bilo nas je oko 30, a ove godine samo nas 5. Nadam se da će nas idućih godina biti puno više kraljaca“.
Viktor Kolarić je ove godine bio najmlađi kraljac.
“Bilo mi je lijepo i drago mi je što sam ove godine išao pjevati s kraljcima. Svi u mojoj obitelji su bili kraljci. Slušajući njihova iskustva i ja sam izrazio želju nastaviti tu lijepu tradiciju. Bilo mi je veoma zanimljivo. To je za mene jedno novo iskustvo, prilika za druženje i očuvanja našeg lijepog običaja“.
Nakon blagoslova prostorija Društva rumskog župnika mons. Josipa Ivešića, uslijedila je zabava uz tamburaški orkestar Ladan špricer iz Golubinaca i posluženje, domaće kobasice koje su kraljci prikupili prilikom posjete obiteljima i neizostavno domaće vino.
S.D.
Novogodišnji koktel u Rumi
U prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi u četvrtak 29.12.2022. održan je tradicionalan novogodišnji koktel za sve aktivne članove Društva. Tom prigodom sve nazočne je pozdravio predsjednik Društva Zdenko Lanc i u svog govoru je sumirao rad i učinak Društva u godini na izmaku kada je ponovno, nakon perioda smanjenih aktivnosti zbog pandemije korona virusa, došlo do oživljavanja rada i povećanog obima aktivnosti: održana su dva cijelovečernja koncerta, učestvovalo se na Susretima Društava „Matija Gubec“ u Donjem Miholjcu, manifestaciji „Srijemci Srijemu“ u Šidu, održan je koncert u Požegi itd.
Nakon toga su polaznici Škole tambure pod ravnanjem Dragutina Škrobota su se predstavili sa kraćim programom tijekom kojeg su izveli pet skladbi i to: Vetrenjača iz kompjuterske igrice „Legenda o Zeldi“; romska pjesma Paroš Mande; Bunjevačko koli-Keleruj; Vodopad iz kompjuterske igrice „Andertejl“ i za kraj glazba iz filma Montevideo, Bog te video
Za najmlađe članove Društva su potom podeljeni novogodišnji paketići a za sve nazočne je organizirana prigodna zakuska i druženje.
Nikola Jurca
Ruma
U ponedjeljak 12.12.2022. sati u Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi održan je 27. Festival tamburaških orkestara Vojvodine. Organizatori ovogodišnjeg Festivala su Savez tamburaških društava Vojvodine i Kulturni centar u Rumi dok je pokrovitelj opština Ruma.
Festival je svečano otvorio Bojan Trenkić, predsjednik Saveza tamburaških drruštava Vojvodine a ove godine na Festivalu je nastupilo četiri tamburaška orkestra i to: Tamburaški orkestar „Srem“ iz Sremske Mitrovice, Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, Tamburaški orkestar „Tamburatorijum“ iz Pančeva i Gradski tamburaški orkestar „Branko Radičević“ iz Rume.
Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, pod ravnanjem novog dirigenta Dragutina Škrobota se predstavio sa četiri skladbe i to: „Nevjestin ples“ Antoni Lorenc, „Pizzicato polka“ Johana i Jozefa Štrausa u aranžmanu Isidora Hladnađeva, pjesma „Feeling good“ glazba Entoni Nuli i tekst Lesli Brikuz, u aranžmanu Dragutina Škrobota koju je otpjevala Marija Ratančić i za kraj „Sremačko kolo“ Save Vukosavljeva.
Ovogodišnji festival je bio revijalnog karaktera a članovi stručnog žirija su bili prof.dr. Dragana Jovanović iz Beograda i dipl. ing. Stipan Jaramazović iz Subotice.
Nikola Jurca
Ruma
Koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume
S osvježenim i novim repertaoarom u novu godinu
U povodu obilježavanja Dana društva i 119. obljetnice postojanja udruge, u rimokatoličkoj crkvi Uzvišenje Svetog Križa, 10. prosinca održan je godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume. Pod dirigentskom palicom novog dirigenta Velikog tamburaškog orkestra Dragutina Škrobota, članovi orkestra izveli su stare skladbe kao i novi osvježeni repertoar pjesama, a rumskoj publici predstavili su pored starih i novi solisti. Ponosni na višestoljetno postojanje, hrvatska udruga iz Rume najavila je ambiciozne planove s novim članovima u daljnjem radu.
S puno entuzijazma za rad
Predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc, pozdravio je sve prisutne i istaknuo da je ponosan na kontinuirani rad udruge kao i na trud i marljiv rad članova orkestra.
„Ova godina je za našu udrugu bila dosta uspješna i to mjerimo po broju nastupa. Održali smo redovni godišnji koncert u našim prostorijama, imali smo dva gostovanja u Hrvatskoj, sudjelovali smo na manifestaciji Srijemci Srijemu i sada redovan godišnji koncert povodom Dana društva. Ponosni smo na 119 godina postojanja udruge kao i što smo za ovaj koncert uspjeli pripremiti novi program. Zadovoljstvo mi je što mogu reći da smo za samo dva mjeseca rada, zajedno s novim dirigentom, uspjeli obnoviti cijeli repertoar. Uz puno entuzijazma, marljivog rada i truda nas amatera, bio je to rad na visokoj razini. Pokušat ćemo u budućnosti obogatiti repertoar novim pjesmama usmjerenim na Vojvodinu“, izjavio je Lanc i dodao da je koncert ujedno i dobrodošlica novom župniku u Rumi mons. Josipu Ivešiću. Ujedno je istaknuo Veliku potporu koju radu Društva, posebice prilikom organiziranja koncerata kao i radu Škole tambure pružaju institucije poput Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao i lokalna samouprava te Pokrajinsko tajništvo za kulturu i odnose sa vjerskim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i odnose sa nacionalnim zajednicama te Ministarstvo kulture Republike Srbije.
Nove generacije, nove nade
Josip Jurca dugogodišnji voditelj i dirigent Velikog tamburaškog orkestra, prepustio je rad novom dirigentu dugogodišnjem članu orkestra Dragutinu Škrobotu koji je i voditelj škole tambure u udruzi.
„Zadovoljan sam brojem članova orkestra i važno mi je da redovito dolaze na probe što nam omogućava kvalitetan rad. Također, uspješno radi i škola tambure. Imamo 7 polaznika, planiramo animirati djecu i povećati taj broj, a drago mi je što su neki od njih počeli svirati u velikom orkestru. Proces privikavanja tamburaša na novog dirigenta je dobro prošao a i oni su s radošću prihvatili novi repertoar pjesama. Već od siječnja planiramo bogatiji repertoar.Imamo planove, projekte i koncerte koje ćemo održati sljedeće godine“, kaže Dragutin Škrobot dirigent Velikog tamburaškog orkestra i voditelj škole tambure.
Marija Ratančić je dugogodišnji član Velikog tamburaškog orkestra.
„Bilo je interesantno raditi s novim dirigentom i sa starim orkestrom spremati novi repertoar“, kaže solistica Marija Ratančić i dodaje:
Drago mi je što je publika dobro reagirala na naš nastup. Muzika je za mene život i ne mogu sebe zamisliti da ne pjevam. To je jedan dar od Boga koji ako samo čuvamo za sebe, negdje nestaje.Kada taj dar dijelimo s drugima on se umnožava i time što dijelim nešto što mislim da je dobro kod mene, dobijam i od drugih nešto što mene obogaćuje“.
Suradnja crkve i kulture
Pored velikog broja gledateljstva iz Rume i drugih udruga iz Srijema, predstavnika lokalne vlasti, koncertu je nazočio i novi srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina.
„Radujem se da mogu sudjelovati u glazbenom spektaklu u našoj župnoj crkvi u Rumi koje će nas obogatiti u predbožićno vrijeme i pripremiti za radostan događaj koji je pred nama. Radost Božića je nešto što pokreće svakog čovjeka, jednoga zavičaja, a isto tako i čitavog jednog naroda. Kao dio jedne zajednice u kojoj živimo, želimo doprinijeti ovome području. Zahvalio bih se orkestru i glazbenim izvođačima koji su dali svoj doprinos kako bi naša radost bila priprema za najradosniji događaj Isusovog rođenja, koji želi biti najdublja i najiskrenija radost svakog čovjeka i svakog kršćanina“, istaknuo je mons. Svalina i dodao da je višestoljetno postojanje rumske udruge jamstvo da je kultura nešto oko čega se ljudi vrlo rado okupljaju i žele posvjedočiti, a isto tako podijeliti i s drugima svoje bogatstvo koje su naslijedili od svojih predaka..
Pored ambicioznih planova i novog repertaora pjesama, na proljeće je planiran koncert koji će biti posvećen dugogodišnjem dirigentu orkestra Josipu Jurci i solisti Dušanu Stuparu, u znak zahvale za njihov dugogodišnji uspješan rad u rumskoj udruzi.
S.D.
U Šidu održana manifestacija Srijemci Srijemu
Volimo svoje i poštujmo tuđe
„Pozivam vas, ne da bude više Hrvata, nego da bude više onih koji vole svoje, koji čuvaju i njeguju svoje i koji samim tim više poštuju tuđe i poštuju Republiku Srbiju u kojoj žive. Hvala svima koji su dali potpis za Hrvatsko nacionalno vijeće, da imamo krovnu instituciju naredne četiri godine i hvala svima koji još uvijek možete to učiniti. Dakle i popis i potpis. Popisivač će vam reći da niste dužni u rubriku se izjasniti o svojim nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku. Nismo obavezni ali smo obavezni prema našim djedovima, prema našim ocima, unucima i prema istini koju svi mi ovdje vjerujem, živimo“, istaknula je Jasna Vojnić predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Susret kulturnih udruga iz Srijema, manifestacija Srijemci Srijemu održana je 1. listopada u Kulturno obrazovnom centru u Šidu. Kroz pjesmu, ples, tamburašku glazbu, literarni i kreativni rad, svoje umijeće predstavilo je osam hrvatskih udruga koje djeluju na području Srijema.: HKPD Matija Gubec iz Rume, Zajednica Hrvata Zemuna Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži Zemuna, HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKPD Jelačić iz Petrovaradina, HKPD Tomislav iz Golubinaca i domaćini HKD Šid iz Šida. Bogatim kulturno umjetničkim programom, izvedbom plesova, glazbe i pjesama, članovi hrvatskih udruga iz Srijema još su jednom dokazali svoju spremnost i želju za očuvanjem kulturne baštine i nacionalnog identiteta.
Ponosni na svoje porijeklo
Ovo je deseta godina kako Hrvatsko nacionalno vijeće organizira Srijemci Srijemci manifestaciju koja se svake godine organizira u drugom mjestu u Srijemu gdje postoje i aktivno rade hrvatske udruge. Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo je manifestaciju Srijemci Srijemu manifestacijom od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji.
„Ova manifestacija je jako važna za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Osim nje imamo još dvije manifestacije, Šokci i baština i Bunjevci bez granica. Na tim manifestacijama sve udruge pokazuju čitavo naše bogatstvo. Važno nam je da ih održavamo jer svaki sudionik i oni koji ih gledaju, mogu vidjeti da je ponos biti Hrvat, što nam je i kampanja u ovom popisu. Svakako da je veliki značaj da na njima prisustvuju i predstavnici lokalnih samouprava kao što su sa nama na ovogodišnjoj manifestaciji bili predstavnici Općine Šid. Nadam se da će se suradnja s njima nastaviti i u budućnosti.Također, iznimno nam je drago što je Radio televizija Vojvodine prenosila događaj kako bi Hrvati u Republici Srbiji bili vidljiviji i u pozitivnom svijetlu, a ne u nekoj negativnoj medijskoj konotaciji što je često slučaj“, izjavila je Jasna Vojnić predsjednica krovne institucije hrvatske zajednice u Republici Srbiji i prilikom obraćanja prisutnima je poručila:
„Hvala vam što ste organizirali ovaj značajan događaj za hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji i hvala vam što ste ga očuvali. Netko je jednom rekao da je lakše sagraditi i srušiti nego očuvati. Hvala vam što čuvate i što ćete čuvati. Ne mogu ne govoriti o popisu koji je zvanično počeo u Republici Srbiji i sve vas toplo pozivam da se zaista izjasnimo našim pravim imenom. Poruka za predstojeći popis jeste i zajednička poruka koju i Republika Srbija šalje svim nacionalnim manjinama a to je, da su nacionalne manjine bogatstvo Srbije, da se svako ima pravo da slobodno izjasniti i da posebno iskaže svoju nacionalnu i vjersku pripadnost i jezik kojim se služi. Na prošlom popisu u Srbiji je bilo 57.900 Hrvata i više od 300.000 onih koji su se izjasnili subetničkim imenima i teritorijalno: Srijemci, Šokci, Bunjevci.Čula sam da je nedavno bila jedna anketa koja kaže da će u Srbiji na ovom popisu biti manje pripadnika države Srbije ali će biti više Hrvata. Pozivam vas, ne da bude više Hrvata, nego da bude više onih koji vole svoje, koji čuvaju njeguju svoje i koji samim tim više poštuju tuđe i poštuju Republiku Srbiju u kojoj žive. Hvala svima koji su dali potpis za Hrvatsko nacionalno vijeće da imamo krovnu instituciju naredne četiri godine i hvala svima koji to još žele učiniti. Dakle i popis i potpis. Popisivač će vam reći da niste dužni u rubrici se izjasniti o svojim nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku. Nismo obavezni ali smo obavezni prema našim djedovima, prema našim ocima, unucima i prema istini koju svi mi ovdje vjerujem, živimo“.
Gradimo budućnost kroz zajedništvo
Srijemci Srijemu su prvi puta održani prije deset godina u Srijemskoj Mitrovici.Jedan od organizatora manifestacije je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
„Prije deset godina je započela jedna manifestacija koja ne samo da treba imati budućnost, nego bi trebala biti osnova našeg rada. Bilo je to traženje kako susret pretvoriti u pokazivanje i prikazivanje svog godišnjeg rada. Činilo se da bi se moglo na tu temu kazati nešto što mi radimo, kako živimo i kako djelujemo. Onda smo shvatili da je najvažniji susret, zajedništvo, motivacija jedni drugih. Da pokažemo ono što volimo, kako volimo i kako radimo. Bilo je godina kada to nije bilo jednostavno i lako, ali ipak su se svake godine okupljale udruge. Sada mogu reći da su neke udruge pasivne, neke udruge su nove, ali opet imamo jedan prosjek udruga koje svake godine pokažu djecu, mlade, pa i one najstarije. Rekla bih da kada gradiš na prošlosti, kada si u sadašnjosti svoj na svome, onda to tek u budućnost ima svoju jačinu. Moramo gledati u budućnost. Gledali smo djecu, mlade koji su svirali i plesali i možemo reći da hrvatska zajednica ipak ima budućnosti i u Srijemu. Zajedništvo nam je na pozornici i nakon toga. To nam je prioritet u današnjem vremenu jer amaterske udruge rade u vrlo teškim uvjetima i tu se često sve zasniva na ljubavi i na entuzijzmu“, kazala je Katarina Čeliković.
Poticaj intenzivnijem radu udruga
Zorica Šafarik predsjednica HKD Šid izrazila je zadovoljstvo što su ove godine bili domaćini manifestacije.
„Posebno nam je veliko nam zadovoljstvo što se manifestacija održava u vrijeme popisa stanovništva i pred izbore novog saziva Hrvatskog vijeća. Nadamo se da ćemo i mi imati naše predstavnike u našoj krovnoj instituciji. Drago nam je što se odazvao veliki broj gostiju i što smo poslije pauze od dvije godine, ponovo imali priliku družiti se, pjevati i plesati. Bio nam je veliki izazov organizirati ovaj kulturni događaj ali smo sretni što zajedničkim snagama sa organizatorom u tome uspjeli. Drago mi je što smo okupili stare i nove članove Društva i što uspjeli pripremiti se i predstaviti u pravom svijetlu. Nakon ove manifestacije HKD Šid će intezivirati svoj rad, posebno rad folklorne i tamburaške sekcije i pripremati se za nova druženja“.
Program je započeo tamburaškom glazbom Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume, Društva koje je 2013. godine dobilo i vrijedno priznanje, povelju predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, dok je dirigent Velikog tamburaškog orkestra Josip Jurca dobitnik nagrade Josip Andrić 2105. godine za doprinos razvoju hrvatske kulture koje dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće.
„Bilo je važno pronaći snagu i iznjedriti pozitivan duh, skupiti snagu i volju i doći u Šid da se konačno vidimo poslije dužeg vremena. Mislim da je sama manifestacija potakla kulturno umjetnička društva da se pokrenu i krenu intenzivnijim radom. To će svima dobro doći kako samim udrugama, tako i na kulturnom planu i drago nam je da se i u Srijemu nešto pozitivno i lijepo dešava. Mislim da je ova manifestacija bila uspješna i nadam se da će se tako nastaviti i u budućnosti“, istaknuo je Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume.
Program je nastavljen izvedbom skladbi mješovitog pjevačkog zbora Odjek koji djeluje u okviru Zajednice Hrvata Ilija Okrugić i Zemuna recitacijom Posveta Zemuna koju je izvodio Petar Dujić ispred Hrvatske mladeži Zemuna. Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina predstavila su članovi literarnog odjela Irena Obradović, Marija Brzić i Stjepan Volarić, tamburaška sekcija i kreativna sekcija. Hrvatski kulturni centar Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice predstavio se tamburaškim skladbama i izvedbom koreografije Banatsko nadigravanje, dok se HKPD Jelačić iz Petrovaradina predstavio izvedbom pjesama mješovitog pjevačkog zbora. Na kraju programa posjetitelji su imali priliku vidjeti Can Can igračice, karnevalsku grupu udruge HKPD Tomislav iz Golubinaca te domaćine HKD Šid folklornu skupinu, koja je uz tamburaše izvela koreografiju Čija kola.
Manifestaciji su nazočili predstavnici hrvatske diplomacije u Republici Srbiji, Zdravko Vincelj konzul prvog razreda Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Tihomir Stamenković predsjednik SO Šid, predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Vojislav Temunović član IO odbora HNv-a zadužen za kulturu, Zlata Vasiljević glavna i odgovorna urednica NIU Hrvatska riječ, te župnici Katoličkih crkava u Srijemu. Organizator manifestacije je fondacija Cro-Fond i HKD Šid uz suorganizaciju Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, župe Presvetog Srca Isusova u Šidu, župe svete Katarine u Sotu, a pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
S.D.
