AKTUELNO – Matija Gubec

U Rumi održan koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec

Koncert zahvale i počasti

Članovi HKPD Matija Gubec iz Rume cjelovečernjim koncertom punim emocija, obilježili su 120. obljetnicu rada udruge. Koncert je održan 27. svibnja u Kulturnom centru u Rumi i on je ujedno bio i oproštaj od dugogodišnjih članova udruge Josipa Jurce dirigenta tamburaškog orkestra i Dušana Stupara, vokalnog solista. Uz prepoznatljive zvuke tamburica i vojvođanskih pjesama autora Josipa Jurce posvećenih rodnom gradu i Srijemu, članovi rumske udruge oprostili su se od svoja dva člana koji su dali veliki doprinos kulturi i uspješnom radu udruge. U prepunoj dvorani Kulturnog centra, koncert je tradicionalno započeo autorskom pjesmom Josipa Jurce Rumo ljepotice u izvedbi Dušana Stupara, a nastavio se skladbama tamburaškg orkestra i solista.

Ljubav prema glazbi od malih nogu

Jurca je veći dio svog života proveo s tamburom, a također veliki dio sebe uložio u rad s djecom i učenju sviranja na tamburi. Kao četvorogdišnji dječak počeo je svirati harmoniku. Kada je krenuo u četvrti razred osnovne škole roditelji su ga upisali na prve sate glazbe kod profesora Nikole i Tamare Krutikov gdje je dobio dobru osnovu za samoobrazovanje.Velika ljubav prema glazbi izrodila je u jesen 1964. godine kada su Stjepko Gut i on napravili orkestar i zajedno počeli svirati na igrankama. Pojavom električnih gitara i Betlesa počinje svirati gitaru. Skladatelj je brojnih autorskih kompozicija, a obradio je i više kompozicija i neke od popularnih pjesama.Objavio je knjige U srcu mi zvoni tambura u kojoj su predstavljene partiture za tamburaški orkestar, te knjigu Katoličke mise i božićne pjesme. Društvo je snimilo svoj prvi CD sa Jurcinim autorskim pjesmama 2005. godine. On je i dobitnik više prestižnih nagrada za doprinos kulturi.

„U Društvu sam formirao Veliki tamburaški orkestar 1997. godine. Od tada do danas, sudjelovali smo na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu gdje smo postizali dobre rezultate. Došao je trenutak da orkestar koji sam stvorio prije 26 godina predam u ruke mlađim, perspektivnim ljudima entuzijastima. Nije se lako oprostiti od orkestra nakon toliko godina. Prepun sam emotivnih dojmova s koncerta i drago mi je što je organiziran nama u čast. Poručio bih mojim dragim mladim prijateljima, članovima udruge, da budu vrijedni, da nastave istim tempom, da ne napuštaju orkestar, jer je teško u kratkom vremenu osposobiti tamburaša. Želim im sve najbolje u daljem radu“, istaknuo je Jurca.

Vrijeme je za mlade

Vokalni solist Dušan Stupar pjeva u orkestru od 1975. godine. Počeo je pjevati kad ga je pozvao u orkestar pokojni dirigent Žarko Škorić.

„Pjevao sam i pri Gradskom tamburaškom orkestru Branko Radičević te u gradskom zboru, ali sam od 1975. godine ostao vjeran ovom orkestru. Zajedno smo se predstavili u zemlji i u inozemstvu i nosim samo lijepe uspomene. Josip je u jednom tekstu napisao: „amater sam cijeli život“. I to sam ja. Nisam htio ići u profesionalne vode. Imao sam svoje zanimanje i angažman u udruzi mi je predstavljao veliko zadovoljstvo. Orkestar sada vodi mladi dirigent. Sviraju i mlađi tamburaši koji žele da uvedu neke novine. Uvek ću biti tu da im pomognem. Nadam se da će nastaviti njegovati starogradske pjesme, pjesme o Srijemu i Rumi koje je skladao Josip Jurca, kako se one ne bi zaboravile“, rekao je Stupar.

Publici se obratio Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec.

„ Josip Jurca je ostavio dubok trag u povijesti naše udruge. Od malih nogu sam bio član orkestra i sviranju me je učio Josip Jurca. On je uvijek pronalazio lakši put da nas nauči sviranju i zahvaljujući njemu smo uspješni svih proteklih 26 godina. Zahvalan sam mu što je učinio ne samo za naš grad i našu udrugu, nego za kulturu općenito. Dušan Stupar je s ljubavlju pjevao Jurcine kompozicije. One će se i dalje pjevati. Uvijek smo koncerte počinjali i završavali s Jurcinim pjesmama i tako će biti i u budućnosti“.

Veliki tamburaški orkestar sada vodi Dragutin Škrobot.

„Drago mi je što sam naslijedio Josipa Jurcu na mjestu dirigenta Velikog tamburaškog orkestra. Nastavit ćemo izvoditi njegove kompozicije i pjesme. Važno je mladima pokazati i nastaviti njegovati tradiciju tamnuraške glazbe“.

Podrška institucija

Predjednica HNV-a Jasna Vojnić čestitala je udruzi obljetnicu rada i izrazila zahvalnost istaknutim članovima udruge.

„Hrvatsko nacionalno vijeće je Josipu Jurci dodijelilo priznanje za kulturu koje je simbolično, ali zasluženo. Sigurna sam da nije bilo lako pokrenuti orkestar 1997. godine i u to vrijeme imati entuzijazma i volje za rad. Ali često je teže ustrajati nego započeti. Hvala vam što ste istrajali i što postojite i danas. Sigurna sam da Ruma može još više. Imate podršku HNV-a i od prošle godine imamo jednog elektora i vijećnicu iz Rume. Sigurna sam da ovdje možemo imati i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, jer ako mi nećemo, neće nitko. Ako volimo svoje, poštujemo i tuđe i to moramo prenijeti. Na nama je odgovornost“, poručila je Vojnić.

Katarina Čeliković se u ime ZKVH-a zahvalila kako je rekla, čuvarima tradicije Josipi Jurci i Dušanu Stuparu i tom prigodom im uručila darove u znak sjećanja na ono što su stvorili.

„Imati ovakve čuvare baštine kulture je znak da je prošlost danas ostavila duboke tragove i da imamo razloga vjerovati u svoju budućnost. Ovo što Ruma ima nalazi se na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji. Od 22 elementa, Ruma je prisutna na najmanje tri samostalno. Čestitam vam na tome“.

Predsjednik rumske udruge zaslužnim članovima uručio je prigodne darove, srebrnjake Bečke filharmonije u znak zahvalnosti za doprinos u radu udruge.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Ministarstva kulture Republike Srbije i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Osim predstavnika HNV-, ZKVH-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, koncertu su nazočili i Goran Kaurić zamjenik Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, vlč. Ivica Živković župnik u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu, predstavnici hrvatskih kulturnih udruga iz Srijema i Subotice.

S.D.

U Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi u subotu 27.05. 2023 biće održan redoviti godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ pod ravnanjem dirigenta Dragutina Škrobota.

Ovogodišnji koncert je ujedno i oproštajni za dosadašnjeg dirigenta Velikog tamburaškog orkestra Josipa Jurcu te dugogodišnjeg solistu orkestra Dušana Stupara te će stoga imati svečani karakter te prilagođen repertoar tim povodom.

Nikola Jurca

Ruma

Izrađene narodne nošnje i prsluci za Veliki tamburaški orkestar

Zahvaljujući odobrenim sredstvima po natječaju Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za članove Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ iz Rume izrađeno je 25 prsluka po mjeri. Pored toga za potrebe Društva je izrađeno i pet kompletnih muških narodnih nošnji

Nikola Jurca

Ruma

VII. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća održana u Rumi

Godina velikih planova i infrastrukturnih projekata

„ Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja, kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici“, istaknula je Jasna Vojnić.

Na VII. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća koja je održana 30. ožujka u prostorijama HKPD Matija Gubec u Rumi, jednoglasno su (sa 24 glasa), usvojena godišnja, financijska izvješća i završni računi HNV-a, ZKVH-a, godišnji i financijski plan rada Fondacije Cro-Fond za 2023. godinu, te izvješće o radu i poslovanju NIU Hrvatska riječ u 2022. godini, kao i plan rada u 2023. godini. Vijećnici su jednoglasno dali suglasnosti na financijski plan novinske ustanove. Najobimnija točka dnevnog reda odnosila se na plan rada Hrvatskog nacionalnog vijeća u 2023. godini. Ova godina će prema riječima predsjednice Jasne Vojnić, biti godina značajnih infrastrukturnih projekata. Planirano je svečano otvorenje njih Hrvatske kuće u Subotici, na dan obilježavanje hrvatske zajednice, 24. lipnja.

Znam tko sam – graditelj

Budući da je otvoreno čak 10 gradilišta, ovogodišnji moto HNV-a bit će Znam tko sam-graditelj. Od infrastrukturnih projekata predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svom izvješću istaknula Hrvatski školski centar u Subotici kako bi ušao u mrežu škola, pronalazak adekvatnog edukacijskog rekreativnog centra na primorju, završetak, opremanje i svečano otvaranje Hrvatske kuće u Subotici, nastavak obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, uređivanje prostora u Beogradu, završetak kuće monoštorske župe, dogradnja i opremanje kuće u Sonti, otkup placa za kuću u Vajskoj i izgradnja sportskog terena u Baču. Uz pomoć financijskih sredstava Vlade Republike Hrvatske planirana je izgradnja i obnova vrtića u Tavankutu, Aleksandrovu, Subotici i jaslica u Monoštoru.

„Kao prvi veliki ishod planiramo završiti i otvoriti Hrvatsku kuću koju financira Vlada Republike Hrvatske. Osim toga radit ćemo i na drugim institucionalnim projektima koje smo započeli. Od onoga što nismo započeli to će biti rekreacijsko edukacijski centar na primorju koji smo već prije korone dogovarili s ministrom mora i prometa. Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici treba da bude na dnevnom redu jer je to jednako političko pitanje kao i Hrvatski školski centar. Budući da nema pravni kontinuitet, to mora biti politička odluka“, istaknula je Vojnić.

Uključivanje lokalnih samouprava u financiranje

U prošloj godini HNV je od Republike Srbije dobio 12 milijuna 975 tisuća dinara, od Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine 4 milijuna 700 tisuća dinara, Grada Subotice 600.000 i Općine Šid 50.000 dinara. Sveukupno HNV na godišnjoj razini dobija 18 milijuna 367 tisuća dinara. Na početku godine HNV je bilo u minusu 10 milijuna dinara, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske osigurano je nesmetano funkcioniranje.

„Da nemamo pomoć Republike Hrvatske ne bi mogli raditi, ali za dobar projekt i za dobru ideju, novac će se uvijek naći. U ovoj godini planiramo u financiranje HNV-a uključiti sve jedinice lokalne samouprave gdje je u službenoj uporabi hrvatski jezik. Sada nas financiraju samo Grad Subotica i Općina Šid, a trebali bi i Grad Somor, Općina Apatin, Općina Inđija, Srijemska Mitrovica i ostali gradovi gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi. Ponovili smo zahtjeve prema jedinicama lokalne samouprave i inzistirat ćemo na tome. Također ići ćemo ka razvojnoj agenciji. Trebamo osobu koja će se profesionalno posvetiti pisanju projekata. Jedan od načina racionalizacije troškova je nabavka službenog vozila HNV-a jer sada plaćamo putne troškove za svoja vozila. Kada su u pitanju kadrovski uvjeti rada, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić dala je ostavku. U narednom razdoblju trebamo se posvetiti i izboru članova Upravnog odbora. U HNV-u potrebno je uposliti jednu osobu u obrazovanju, project menadžera i pr menadžera, za šta ćemo tražiti financijska sredstva. Bilo bi dobro da u Hrvatskoj matici iseljenika ponovo imamo jednu uposlenu osobu koja bi bila zadužena za naše studente i udruge“, kazala je Vojnić.

U planu HNV-a je i osnaživanje nakladničke djelatnosti, izrade brošura, izrada godišnjeg plana rada, financijskog izvješća o radu, financijskog plana, dizajna Hrvatske kuće, financijskog plana za manjine u okviru poglavlja 23, plan promocije za upis učenika, registar hrvatske akademske zajednice, strategija kulture, nagrađivanje učenika i nastavnika, strategija obrazovanja, plan izvannastavnih aktivnosti, strategija gospodarstva, registar potencijalnih kandidata za nagrade, plan povećanja vidljivosti zajednice, protokol za državljanstva, plan o uporabi jezika i pisma, projekat za muzej Hrvata u Srbiji, protokol o djelovanju prema institucijama Europske unije, registar stručnog kadra, zbirka znamenitih Hrvata, bilten tri institucije, registar socijalnih potreba, bilten o stanju u hrvatskim udrugama, bilten o najboljim učenicima, formiranje mreže savjeta roditelja, susret elektora sa potpisnicima, studijske ekskurzije elektora, studenata iz Srbije i Hrvatske, susreti uposlenih tri hrvatske institucije, koordinacija izabranih osoba u Autonomnoj Pokrajini Vojvodina i narodnih zastupnika, izrada baze članova savjeta za međunacionalne odnose u lokalnim samoupravama, te obilazak predsjednika općina i predsjednika mjesnih zajednica.Također, u planu je uspostavljanje veza sa srpskim i drugim manjinskim institucijama u Republici Srbiji. Što se tiče povrede prava, u planu je izrada protokola o postupanju u slučajevima povrede prava, završetak strategije gospodarstva i njena provedba, stručno usavršavanje kadra, promocija obrazovanja, te odlaska na stručno usavršavanje jedne osobe u Brisel na šest tjedana. Što se tiče kulture naglasak je na povezivanju sa Zaprešićem, otvaranje kulturne scene u Narodnom kazalištu u Novom Sadu, zaštita baštine od značaja, organiziranje četiri važne obljetnice, izrada i osnaživanje turističke rute. Kada je riječ o informiranju, u planu je izrada integrativnog portala, kako bi svi sadržaji iz hrvatske zajednice bili dostupni.

Uspješno realiziran plan rada

Većinom glasova usvojeno je izvješće o poslovanju, završni račun i financijsko izvješće ZKVH-a za 2022. godinu.

„Realizacija svih programa predviđena prošlogodišnjim planom, bila je vrlo uspješna. Znanstvena istraživanja koja provodimo u okviru Zavoda, djeluju suradnički. Uspjeli smo potpisati 10 značajnih sporazuma o suradnji s institucijama u Republici Hrvatskoj i završiti desetogodišnje znanstveno istraživanje, terensko-etnološko istraživanje Hrvata u Vojvodini koje je rezultiralo četvrtom knjigom monografijom o Hrvatima u Banatu. Organizirali smo i suorganizirali nekoliko znanstvenih skupova u Pečuhu, u Subotici a i sudjelovali smo na nekoliko. Nakladnička djelatnost kako u nakladi tako i u sunakladi, za znanstvena istraživanja broji 13, a bili smo sunakladnici 9 publikacija. Svake godine pa tako i prošle godine radili smo na arhiviranju arhivske građe, radio i televizijskih emisija, objava na našem you tube kanalu, a radili smo i na prikupljanju zavičajne knjižnice. Treće područje je nastavak institucionalizacije i povezivanje akademske likovne i glazbene umjetnosti, književne scene, produkcija izložaba, koncerata i nastavak izlaženja časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, te suradnja s drugim institucijama u Vojvodini, Hrvatskoj i Mađarskoj. Jedan od značajnijih iskoraka bio je koncert ansambala tradicijske glazbe nacionalnih zajednica Svijet raznolikosti u Novom Sadu, gdje smo sudjelovali u okviru koncerta s glazbom tamburaša iz bačkog, bunjevačkog, šokačkog i srijemskog prostora. Sudjelovali smo na više manifestacija ali oni koji su ostavili naročiti dojam je manifestacija Osijeku s potpisom Hrvati iz Vojvodine, gdje je nastupio najveći broj reprezentativnih udruga i pojedinaca. U međunarodnoj suradnji osim filmskih večeri do različitih znanstvenih skupova, a davali smo nagrade i potpornim inicijativama. Preko projekta koji smo imali zajedno sa sa HNV-om i Fondacijom Cro-Fond, podijelili smo tehničku opremu hrvatskim udrugama kulture“, istaknula je vd ravnateljica Zavoda Katarina Čeliković.

Što se tiče financijskog plana u 2022. godini Zavod je iskazao dobit koji se mjeri u nekoliko desetina tisuća dinara koji su preneseni u narednu godinu. Realizirani prihodi koji se dijele na osnovne, financijske i ostale, iznose 15 milijuna 364 tisuće 421 dinar. Najznačajniji osnovni prihodi su dotacija Pokrajine koja je u 2022. godini iznosila 10 milijuna i 500 tisuća dinara. Ostali dio dotacija je iz Ministarstva kulture, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ukupni rashodi iznose 15 milijuna 315 tisuća dinara.

Vidljivi rezultati

Vijećnici su jednoglasno usvojili godišnje izvješće o poslovanju Fondacije Cro-Fond u 2022. i izvješće godišnjeg i financijskog plana rada u 2023. godini.

„Osobitno nam je drago jer smo uspjeli postići značajne rezultate po nekoliko programa iz područja kulture. Radi se programu tehničke podrške udrugama gdje smo uspjeli s nekih 2 milujuna 200 tisuća dinara prikupljenih sredstava pomoći 30 udruga. Smatramo da je taj tehnički impuls značajan i da će većina udruga moći lakše raditi. Značajnim uspjehom u području kulture smatramo i prikupljanje dovoljno sredstava kako bi podržali organiziranje zbirnih manifestacija naše zajednice iz sve tri etničke skupine: Srijemce, Šokce i Bunjevce .U oblasti socijalnog programa koji je sve popularniji i prepoznatljiviji, imamo dvojsmeran uspjeh u smislu prikupljanja donacija, a rasporedba ide prema cijeloj zajednici. Završit ćemo strategiju gospodarstva i na osnovu toga okrenuti se ka realizaciji tih strateških ciljeva. Već za Uskrs nastavit ćemo davati socijalne programe. Pokušat ćemo prikupiti sredstva kroz humanitarne koncerte i humanitarne izložbe i na taj načim pomći ljudima i u drugim vrstama potreba. Radujemo se što će biti formirana dva povjerenstva jer mi se u svom radu oslanjamo na HNV, na župe, udruge i pojedince i mislimo da to daje vidljive rezultate i da CroFond polako zauizima vidljivu poziciju u svojoj zajednici“, izjavio je Lazar Cvijin.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na izvješće o radu i planu poslovanja NIU Hrvatska riječ u 2022. i 2023. godini, kao i na revidirani financijski plan poslovanja novinske kuće.

„Novinska kuća Hrvatska riječ tijekom 2022. godine se suočavala s poteškoćama vezano za povijećanje cijene papira što je naš i najosnovniji element u funkcioniranju, kao i s povećanjem cijene energenata. To je bila najveća poteškoća u funkcioniranju i razlog zašto smo imali smanjen obim nakladničke djelatnosti po pitanju naših izdanja. Što se tiče našeg tjednika Hrvatska riječ, podlistaka Hrcko i Kužiš, to je i dalje bilo na razini kako je bilo i prijašnjih godina. Međutim, zahvaljujući subvencioniranim sredstvima od strane Autonomne Pokrajine Vojvodine prevazišli smo sve te poteškoće i mogli planirati iduću godinu u istom obimu. Sagledavajući i sredstva koja smo dobivali po natječajima koje smo dobijali tijekom 2022. godine, mogli smo bolje i kvalitetnije planirati i našu nakladničku djelatnost“, izjavio je Ladislav Suknović ravnatelj NIU Hrvatska riječ.

Pod točkom razno, Jasna Vojnić je predočila vijećnicima da prate natječaje prekograničnih projekata za župe i udruge u svojim mjestima. Sredstva prekograničnih projekata će iznositi 530.000 tisuća eura. Odlučeno je da će u okviru socijalnog programa za Uskrs, svaki vijećnik preuzeti po jedan bon u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će dalje distribuirati ljudima u potrebi u svojim mjestima. Vijećnicima je podijeljena Promemorija saziva HNV-a i ukazano im je da ga pročitaju i analizariju, o čemu će biti riječi na idućoj sjednici HNV-a koja se planira održati u Baču.

S.D.

ANTRFILE 1:

Na sjednici su donete odluke o izboru članova odbora za kulturu, odbora za obrazovanje, odbora za informiranje, odbora za službenu uporabu jezika i pisma, zatim odluke o imenovanju članova povjerenstava za gospodarstvo, socijalnu skrb, za sport i mladež i povjerenstva za dodjelu priznanja HNV-a.

„Napravili smo jednu malu promjenu u povejerenstvima i odborima ovoj godini u odnosu na prethodne sazive. Prvo je da u odborima nisu članovi vijeća. Razdvojili smo na neki način zakonodavnu i izvršnu vlast i samim tim smo dobili otvoreni prostor da tim više uključimo i elektore ali i one članove i stručnjake iz zajednice koji nisu među elektorima, ali koji mogu dosta doprinjeti u radu odbora i povjerenstava. Na neki način smo reorganizirali povjerenstva. Nekada je bilo sedam povjerenstava. Budući da u prošlim sazivima neki od njih nisu bili funkcionalni i nisu bili od neke prioritetne važnosti, kao što su sad povjerenstva za rodnu ravnpravnost ili praćenje propisa i žalbe, u ovom mandatu smo ih reorganizirali i sada imamo samo četiri dodatna povjerenstva. To su one oblasti koje pokrivaju izvan ova četiri područja za koja imamo zakonom dređene oblasti, a to su gospodarstvo, socijalna skrb, sport i mladež i povjerenstvo za dodjelu nagrada“, kazala je Vojnić.

ANTRFILE 2:

Prije početka sjednice vijećnike su pozdravili i upoznali sa radom udruge predsjednik Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec u i Kristina Štimac vijećnica HNV-a iz Rume. Sjednici je nazočio i župnik u Rumi vlč. Josip Ivešić.

„Smatram da je važno da HNV održava sjednice i u Rumi, napose zato što nas je relativno malo na ovim prostorima u Srijemu. Važna je svaka podrška i naše zajedništvo koje želimo posvjedočiti pa tako i ovom sjednicom“, istaknuo je vlč. Ivešič.

U subotu 18.02.2023. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi održana je tradicinalna igranka povodu „Maškara“. Sve nazočne goste zabavljao je mali tamburaški sastav Društva za tu prigodu takođe prigodno maskiran.

Kao i svake godine za najbolje maske su i ove godine odlukom žirija podjeljeni prigodni darovi.

Nikola Jurca

U jednom od rijetkih preostalih vinograda u Rumi na Bregu 22.siječnja obilježen je dan Svetog Vinka zaštitnika vinara i vinogradara. Proslava Vincencija ili Vinkova je običaj koji se njeguje u okviru HKPD „Matija Gubec“ iz Rume. Tada se članovi okupe u uprostorijama udruge, te nakon doručka odlaze u vinograd sa svećenikom. Na trsove obese kobasice, slaninu i kulen,a nakon toga župnik blagoslovi vinograd. Na kraju obreda gazda vinograda oreže koji trs i zalije ga vinom. Ono što smo mogli čuti je da su mali obiteljski vinogradi polako nestali. Jedan koji je preostao u potesu nazvanom Barunovac obrađuje Miroslav Galar i kaže da u njemu ima stare srijemske sorte poput slankamenke i dr. Isitče kako je prošla godina bila dobra, da su visoke temperature i puno sunčanih dana pogodovali proizvodnji vina. Na Vinkovo počinje nova vinogradarska godina, no Galar kaže da zbog blage zime sa rezidbom neće žuriti.

Kao i prethodnih godina članovi udruge su se družili uz vino i pečene kobasice i slaninu u vinogradu, ali je sve završilo u prostorijama „Gubca“. Ono na čega su posebno ponosni je da se ovaj običaj našao na popisu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

Kraljci u HKPD Matije Gubec u Rumi

Ponosni čuvari svoga običaja

Kad sam prije deset godina išao pjevati s kraljcima, bilo nas je 17,18. Sada je taj broj nažalost puno manji uglavnom zbog općeg odljeva stanovništva, ali je važno da se običaj kontinuirano provodi, da ga mladi prihvataju i da kraljce obitelji s radošću dočekuju”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.

I ove godine 14. siječnja, u prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi, neoženjeni muškarci, kraljci, organizirali su plesnu zabavu. Tradicionalnoj igranci prethodio je ophod kraljaca, običaj koji se u Rumi prakticira više od jednog stoljeća i po kome su župljani ovoga mjesta specifični. Običaj je da se na blagdan Sveta tri kralja okupe kraljci (neoženjeni muškarci), ukrašeni novogodišnjim ukrasima i zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici, pjevajući pjesmu Narodi nam se kralj nebeski, javljajući radosnu vijest o rođenju Isusa Krista. Nakon pjevanja pjesme, domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem. Od prikupljenih darova kraljci organiziraju igranku u prostorijama Društva.

Kontinuitet unatoč manjem broju

Kao specifičan običaj za ovo podneblje Srijema, koji se prakticira više od jednog stoljeća u kontinuitetu, kraljci su uvršćeni kao dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji.

“Drago nam je što su kraljci uvršteni u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji, kao jedinstven tradicionalni običaj koji se prakticira uoči blagdana Sveta tri kralja. Običaj kraljaca u Rumi postoji od davnina. Naši djedovi su nam pričali o tom običaju, prenosili su svoja iskustva s koljena na koljeno i on se nikada nije prekidao, pa čak ni u vrijeme pandemije korona virusa. Kad sam prije deset godina išao pjevati s kraljcima, bilo nas je 17,18. Sada je taj broj nažalost puno manji uglavnom zbog općeg odljeva stanovništva, ali je važno da se običaj kontinuirano provodi, da ga mladi prihvataju i da kraljce obitelji s radošću dočekuju”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.

Isto kao prije

Bernardo Lanc je jedan od starijih članova rumske udruge koji je išao pjevati s kraljcima kao dječak.

“Običaji se nisu bitno mijenjali u odnosu na vrijeme kada sam ja bio kraljac, ali nas je bilo puno više, 20 a nekad i 30. Bilo je i puno više katoličkih obitelji u Rumi. Pripremali smo se 5,6 dana ranije i 5. siječnja smo odlazili pjevati. Polazili smo iz crkve, što je i danas običaj, a onda smo nastavili obilaziti obitelji. Podijelili bi se u dvije skupine. Jedna skupina je odlazila u desnu stranu, a druga u lijevu stranu ulice. Obitelji su nas darovale sa parom kobasica i sa nešto novca. Nakon obilaska obitelji, prebrojali bi novac i kobasice. Poslije toga bi slavili i družili se, a nakon 5,6 dana bi častili naše cure na igranci. U tome je jedina razlika u odnosu na današnje vrijeme, kada kraljci organiziraju igranku i časte sve članove udruge”, istaknuo je Lanc i dodao da mu je drago što se taj običaj održao sve ove godine i što se tradicija kraljaca nikada nije prekidala.

Iskustva kraljaca

“Već šesnaest godina idem s kraljcima“, kaže kraljac Ivan Buzaš i dodaje:

„Počeo sam kao dijete sa starijima i svidjelo mi se. Složna smo družina i imamo lijepa iskustva u posjeti obitelji. Župljani su nas i ove godine lijepo ugostili. Kad dođemo u kuću, dočekaju nas otvorenih vrata. Tu otpjevamo pjesmu domaćini nas posluže, daju nam kobasicu ili novac. Taj običaj mi puno znači prvenstveno zbog očuvanja jedne lijepe tradicije i druženja. Kada sam počeo ići s kraljcima bilo nas je oko 30, a ove godine samo nas 5. Nadam se da će nas idućih godina biti puno više kraljaca“.

Viktor Kolarić je ove godine bio najmlađi kraljac.

“Bilo mi je lijepo i drago mi je što sam ove godine išao pjevati s kraljcima. Svi u mojoj obitelji su bili kraljci. Slušajući njihova iskustva i ja sam izrazio želju nastaviti tu lijepu tradiciju. Bilo mi je veoma zanimljivo. To je za mene jedno novo iskustvo, prilika za druženje i očuvanja našeg lijepog običaja“.

Nakon blagoslova prostorija Društva rumskog župnika mons. Josipa Ivešića, uslijedila je zabava uz tamburaški orkestar Ladan špricer iz Golubinaca i posluženje, domaće kobasice koje su kraljci prikupili prilikom posjete obiteljima i neizostavno domaće vino.

S.D.

Novogodišnji koktel u Rumi

U prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi u četvrtak 29.12.2022. održan je tradicionalan novogodišnji koktel za sve aktivne članove Društva. Tom prigodom sve nazočne je pozdravio predsjednik Društva Zdenko Lanc i u svog govoru je sumirao rad i učinak Društva u godini na izmaku kada je ponovno, nakon perioda smanjenih aktivnosti zbog pandemije korona virusa, došlo do oživljavanja rada i povećanog obima aktivnosti: održana su dva cijelovečernja koncerta, učestvovalo se na Susretima Društava „Matija Gubec“ u Donjem Miholjcu, manifestaciji „Srijemci Srijemu“ u Šidu, održan je koncert u Požegi itd.

Nakon toga su polaznici Škole tambure pod ravnanjem Dragutina Škrobota su se predstavili sa kraćim programom tijekom kojeg su izveli pet skladbi i to: Vetrenjača iz kompjuterske igrice „Legenda o Zeldi“; romska pjesma Paroš Mande; Bunjevačko koli-Keleruj; Vodopad iz kompjuterske igrice „Andertejl“ i za kraj glazba iz filma Montevideo, Bog te video

Za najmlađe članove Društva su potom podeljeni novogodišnji paketići a za sve nazočne je organizirana prigodna zakuska i druženje.

Nikola Jurca

Ruma

Festival tamburaških orkestara Vojvodine

U ponedjeljak 12.12.2022. sati u Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi održan je 27. Festival tamburaških orkestara Vojvodine. Organizatori ovogodišnjeg Festivala su Savez tamburaških društava Vojvodine i Kulturni centar u Rumi dok je pokrovitelj opština Ruma.

Festival je svečano otvorio Bojan Trenkić, predsjednik Saveza tamburaških drruštava Vojvodine a ove godine na Festivalu je nastupilo četiri tamburaška orkestra i to: Tamburaški orkestar „Srem“ iz Sremske Mitrovice, Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, Tamburaški orkestar „Tamburatorijum“ iz Pančeva i Gradski tamburaški orkestar „Branko Radičević“ iz Rume.

Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, pod ravnanjem novog dirigenta Dragutina Škrobota se predstavio sa četiri skladbe i to: „Nevjestin ples“ Antoni Lorenc, „Pizzicato polka“ Johana i Jozefa Štrausa u aranžmanu Isidora Hladnađeva, pjesma „Feeling good“ glazba Entoni Nuli i tekst Lesli Brikuz, u aranžmanu Dragutina Škrobota koju je otpjevala Marija Ratančić i za kraj „Sremačko kolo“ Save Vukosavljeva.

Ovogodišnji festival je bio revijalnog karaktera a članovi stručnog žirija su bili prof.dr. Dragana Jovanović iz Beograda i dipl. ing. Stipan Jaramazović iz Subotice.

Nikola Jurca

Ruma

Koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume

S osvježenim i novim repertaoarom u novu godinu

U povodu obilježavanja Dana društva i 119. obljetnice postojanja udruge, u rimokatoličkoj crkvi Uzvišenje Svetog Križa, 10. prosinca održan je godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume. Pod dirigentskom palicom novog dirigenta Velikog tamburaškog orkestra Dragutina Škrobota, članovi orkestra izveli su stare skladbe kao i novi osvježeni repertoar pjesama, a rumskoj publici predstavili su pored starih i novi solisti. Ponosni na višestoljetno postojanje, hrvatska udruga iz Rume najavila je ambiciozne planove s novim članovima u daljnjem radu.

S puno entuzijazma za rad

Predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc, pozdravio je sve prisutne i istaknuo da je ponosan na kontinuirani rad udruge kao i na trud i marljiv rad članova orkestra.

„Ova godina je za našu udrugu bila dosta uspješna i to mjerimo po broju nastupa. Održali smo redovni godišnji koncert u našim prostorijama, imali smo dva gostovanja u Hrvatskoj, sudjelovali smo na manifestaciji Srijemci Srijemu i sada redovan godišnji koncert povodom Dana društva. Ponosni smo na 119 godina postojanja udruge kao i što smo za ovaj koncert uspjeli pripremiti novi program. Zadovoljstvo mi je što mogu reći da smo za samo dva mjeseca rada, zajedno s novim dirigentom, uspjeli obnoviti cijeli repertoar. Uz puno entuzijazma, marljivog rada i truda nas amatera, bio je to rad na visokoj razini. Pokušat ćemo u budućnosti obogatiti repertoar novim pjesmama usmjerenim na Vojvodinu“, izjavio je Lanc i dodao da je koncert ujedno i dobrodošlica novom župniku u Rumi mons. Josipu Ivešiću. Ujedno je istaknuo Veliku potporu koju radu Društva, posebice prilikom organiziranja koncerata kao i radu Škole tambure pružaju institucije poput Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao i lokalna samouprava te Pokrajinsko tajništvo za kulturu i odnose sa vjerskim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i odnose sa nacionalnim zajednicama te Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Nove generacije, nove nade

Josip Jurca dugogodišnji voditelj i dirigent Velikog tamburaškog orkestra, prepustio je rad novom dirigentu dugogodišnjem članu orkestra Dragutinu Škrobotu koji je i voditelj škole tambure u udruzi.

„Zadovoljan sam brojem članova orkestra i važno mi je da redovito dolaze na probe što nam omogućava kvalitetan rad. Također, uspješno radi i škola tambure. Imamo 7 polaznika, planiramo animirati djecu i povećati taj broj, a drago mi je što su neki od njih počeli svirati u velikom orkestru. Proces privikavanja tamburaša na novog dirigenta je dobro prošao a i oni su s radošću prihvatili novi repertoar pjesama. Već od siječnja planiramo bogatiji repertoar.Imamo planove, projekte i koncerte koje ćemo održati sljedeće godine“, kaže Dragutin Škrobot dirigent Velikog tamburaškog orkestra i voditelj škole tambure.

Marija Ratančić je dugogodišnji član Velikog tamburaškog orkestra.

„Bilo je interesantno raditi s novim dirigentom i sa starim orkestrom spremati novi repertoar“, kaže solistica Marija Ratančić i dodaje:

Drago mi je što je publika dobro reagirala na naš nastup. Muzika je za mene život i ne mogu sebe zamisliti da ne pjevam. To je jedan dar od Boga koji ako samo čuvamo za sebe, negdje nestaje.Kada taj dar dijelimo s drugima on se umnožava i time što dijelim nešto što mislim da je dobro kod mene, dobijam i od drugih nešto što mene obogaćuje“.

Suradnja crkve i kulture

Pored velikog broja gledateljstva iz Rume i drugih udruga iz Srijema, predstavnika lokalne vlasti, koncertu je nazočio i novi srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina.

„Radujem se da mogu sudjelovati u glazbenom spektaklu u našoj župnoj crkvi u Rumi koje će nas obogatiti u predbožićno vrijeme i pripremiti za radostan događaj koji je pred nama. Radost Božića je nešto što pokreće svakog čovjeka, jednoga zavičaja, a isto tako i čitavog jednog naroda. Kao dio jedne zajednice u kojoj živimo, želimo doprinijeti ovome području. Zahvalio bih se orkestru i glazbenim izvođačima koji su dali svoj doprinos kako bi naša radost bila priprema za najradosniji događaj Isusovog rođenja, koji želi biti najdublja i najiskrenija radost svakog čovjeka i svakog kršćanina“, istaknuo je mons. Svalina i dodao da je višestoljetno postojanje rumske udruge jamstvo da je kultura nešto oko čega se ljudi vrlo rado okupljaju i žele posvjedočiti, a isto tako podijeliti i s drugima svoje bogatstvo koje su naslijedili od svojih predaka..

Pored ambicioznih planova i novog repertaora pjesama, na proljeće je planiran koncert koji će biti posvećen dugogodišnjem dirigentu orkestra Josipu Jurci i solisti Dušanu Stuparu, u znak zahvale za njihov dugogodišnji uspješan rad u rumskoj udruzi.

S.D.

Older Posts

Koncert zahvale i počasti

NAJAVA ZA KONCERT 27.05.2023. GODINE

Izrađene narodne nošnje i prsluci za Veliki tamburaški orkestar

Sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Rumi

Maškare u Rumi 2023

Vinkovo u Rumi 2023

Kraljci u Rumi 2023

Novogodišnji koktel

Festival 2022

Koncert povodom Dana Društva 10.12.2022