VII. sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća održana u Rumi

 

Godina velikih planova i infrastrukturnih projekata

 

„ Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja, kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici“, istaknula je Jasna Vojnić.

Na VII. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća koja je održana 30. ožujka u prostorijama HKPD Matija Gubec u Rumi, jednoglasno su (sa 24 glasa), usvojena godišnja, financijska izvješća i završni računi HNV-a, ZKVH-a, godišnji i financijski plan rada Fondacije Cro-Fond za 2023. godinu, te izvješće o radu i poslovanju NIU Hrvatska riječ u 2022. godini, kao i plan rada u 2023. godini. Vijećnici su jednoglasno dali suglasnosti na financijski plan novinske ustanove. Najobimnija točka dnevnog reda odnosila se na plan rada Hrvatskog nacionalnog vijeća u 2023. godini. Ova godina će prema riječima predsjednice Jasne Vojnić, biti godina značajnih infrastrukturnih projekata. Planirano je svečano otvorenje njih Hrvatske kuće u Subotici, na dan obilježavanje hrvatske zajednice, 24. lipnja.

Znam tko sam – graditelj

Budući da je otvoreno čak 10 gradilišta, ovogodišnji moto HNV-a bit će Znam tko sam-graditelj. Od infrastrukturnih projekata predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svom izvješću istaknula  Hrvatski školski centar u Subotici kako bi  ušao u mrežu škola, pronalazak adekvatnog edukacijskog rekreativnog centra na primorju, završetak, opremanje i svečano otvaranje Hrvatske kuće u Subotici, nastavak obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, uređivanje prostora u Beogradu, završetak kuće monoštorske župe, dogradnja i opremanje kuće u Sonti, otkup placa za kuću u Vajskoj i izgradnja sportskog terena u Baču. Uz pomoć financijskih sredstava Vlade Republike Hrvatske planirana je izgradnja i obnova vrtića u Tavankutu, Aleksandrovu, Subotici i jaslica u Monoštoru.

„Kao prvi veliki ishod planiramo završiti i otvoriti Hrvatsku kuću koju financira Vlada Republike Hrvatske. Osim toga radit ćemo i na drugim institucionalnim projektima koje smo započeli. Od onoga što nismo započeli to će biti rekreacijsko edukacijski centar na primorju koji smo već prije korone dogovarili s ministrom mora i prometa. Budući da imamo drugačiju političku situaciju u Republici Srbiji s imenovanjem ministra u Vladi, bazirat ćemo se i na odnose s Republikom Srbijom u smislu uspostavljanja veza s ministarstvima i institucijama u Republici Srbiji i s rješavanjem nekih dugo neriješenih političkih pitanja kao što su osnivanje Hrvatskog školskog centra i povrat Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici treba da bude na dnevnom redu jer je to jednako političko pitanje kao i Hrvatski školski centar. Budući da nema pravni kontinuitet, to mora biti politička odluka“, istaknula je Vojnić.

 

Uključivanje lokalnih samouprava u financiranje

U prošloj godini HNV je od Republike Srbije dobio 12 milijuna 975 tisuća dinara, od Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine 4 milijuna 700 tisuća dinara, Grada Subotice 600.000 i Općine Šid 50.000 dinara. Sveukupno HNV na godišnjoj razini dobija 18 milijuna 367 tisuća dinara. Na početku godine HNV je bilo u minusu 10 milijuna dinara, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske osigurano je nesmetano funkcioniranje.

„Da nemamo pomoć Republike Hrvatske ne bi mogli raditi, ali za dobar projekt i za dobru ideju, novac će se uvijek naći. U ovoj godini planiramo u financiranje HNV-a uključiti sve jedinice lokalne samouprave gdje je u službenoj uporabi hrvatski jezik. Sada nas financiraju samo Grad Subotica i Općina Šid, a trebali bi i Grad Somor, Općina Apatin, Općina Inđija, Srijemska Mitrovica i ostali gradovi gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi. Ponovili smo zahtjeve prema jedinicama lokalne samouprave i inzistirat ćemo na tome. Također ići ćemo ka razvojnoj agenciji. Trebamo osobu koja će se profesionalno posvetiti pisanju projekata. Jedan od načina racionalizacije troškova je nabavka službenog vozila HNV-a jer sada plaćamo putne troškove za svoja vozila. Kada su u pitanju kadrovski uvjeti rada, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić  dala je ostavku. U narednom razdoblju trebamo se posvetiti i izboru članova Upravnog odbora. U HNV-u  potrebno je uposliti jednu osobu u obrazovanju, project menadžera i pr menadžera, za šta ćemo tražiti financijska sredstva. Bilo bi dobro da u Hrvatskoj matici iseljenika ponovo imamo jednu uposlenu osobu koja bi bila zadužena za naše studente i udruge“, kazala je Vojnić.

U planu HNV-a je i osnaživanje  nakladničke djelatnosti, izrade brošura, izrada godišnjeg plana rada, financijskog izvješća o radu, financijskog plana, dizajna Hrvatske kuće, financijskog plana za manjine u okviru poglavlja 23, plan promocije za upis učenika, registar hrvatske akademske zajednice, strategija kulture, nagrađivanje učenika i nastavnika, strategija obrazovanja, plan izvannastavnih aktivnosti, strategija gospodarstva, registar potencijalnih kandidata za nagrade, plan povećanja vidljivosti zajednice, protokol za državljanstva, plan o uporabi jezika i pisma, projekat za muzej Hrvata u Srbiji, protokol o djelovanju prema institucijama Europske unije, registar stručnog kadra, zbirka znamenitih Hrvata, bilten tri institucije, registar socijalnih potreba, bilten o stanju u hrvatskim udrugama, bilten o najboljim učenicima, formiranje mreže savjeta roditelja, susret elektora sa potpisnicima, studijske ekskurzije elektora, studenata iz Srbije i Hrvatske, susreti uposlenih tri hrvatske institucije, koordinacija izabranih osoba u Autonomnoj Pokrajini Vojvodina i narodnih zastupnika, izrada baze članova savjeta za međunacionalne odnose u lokalnim samoupravama, te obilazak predsjednika općina  i predsjednika mjesnih zajednica.Također, u planu je uspostavljanje veza sa srpskim i drugim manjinskim institucijama u Republici Srbiji. Što se tiče povrede prava, u planu je izrada protokola o postupanju u slučajevima povrede prava, završetak strategije gospodarstva i njena provedba, stručno usavršavanje kadra, promocija obrazovanja, te odlaska na stručno usavršavanje jedne osobe u Brisel na šest tjedana. Što se tiče kulture naglasak je na povezivanju sa Zaprešićem, otvaranje kulturne scene u Narodnom kazalištu u Novom Sadu, zaštita baštine od značaja, organiziranje četiri važne obljetnice,  izrada i osnaživanje turističke rute. Kada je riječ o informiranju, u planu je izrada integrativnog portala, kako bi svi sadržaji iz hrvatske zajednice bili dostupni.

 

Uspješno realiziran plan rada

Većinom glasova usvojeno je izvješće o poslovanju, završni račun i financijsko izvješće ZKVH-a za 2022. godinu.

„Realizacija svih programa predviđena prošlogodišnjim planom, bila je vrlo uspješna. Znanstvena istraživanja koja provodimo u okviru Zavoda, djeluju suradnički. Uspjeli smo potpisati 10 značajnih sporazuma o suradnji s institucijama u Republici Hrvatskoj i završiti desetogodišnje znanstveno istraživanje, terensko-etnološko istraživanje Hrvata u Vojvodini koje je rezultiralo četvrtom knjigom monografijom o Hrvatima u Banatu. Organizirali smo i suorganizirali nekoliko znanstvenih skupova u Pečuhu, u Subotici a i sudjelovali smo na nekoliko. Nakladnička djelatnost kako u nakladi tako i u sunakladi,  za znanstvena istraživanja broji 13, a bili smo sunakladnici 9 publikacija. Svake godine pa tako i prošle godine radili smo na arhiviranju arhivske građe, radio i televizijskih emisija, objava na našem you tube kanalu, a radili smo i na prikupljanju zavičajne knjižnice. Treće područje je nastavak institucionalizacije i povezivanje akademske likovne i glazbene umjetnosti, književne scene, produkcija izložaba, koncerata i nastavak izlaženja časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, te suradnja s drugim institucijama u Vojvodini, Hrvatskoj i Mađarskoj. Jedan od značajnijih iskoraka bio je koncert ansambala tradicijske glazbe nacionalnih zajednica Svijet raznolikosti u Novom Sadu, gdje smo sudjelovali u okviru koncerta s glazbom tamburaša iz bačkog, bunjevačkog, šokačkog i srijemskog prostora. Sudjelovali smo na više manifestacija ali oni koji su ostavili naročiti dojam je manifestacija Osijeku s potpisom Hrvati iz Vojvodine, gdje je nastupio najveći broj reprezentativnih udruga i pojedinaca. U međunarodnoj suradnji osim filmskih večeri do različitih znanstvenih skupova, a davali smo nagrade i potpornim inicijativama. Preko projekta koji smo imali zajedno sa sa HNV-om i Fondacijom Cro-Fond,  podijelili smo tehničku opremu hrvatskim udrugama kulture“, istaknula je vd ravnateljica Zavoda Katarina Čeliković.

Što se tiče financijskog plana u 2022. godini Zavod je iskazao dobit koji se mjeri u nekoliko desetina tisuća dinara koji su preneseni u narednu godinu. Realizirani prihodi koji se dijele na osnovne, financijske i ostale, iznose 15 milijuna 364 tisuće 421 dinar. Najznačajniji osnovni prihodi su dotacija Pokrajine koja je u 2022. godini iznosila 10 milijuna i 500 tisuća dinara. Ostali dio dotacija je iz Ministarstva kulture, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ukupni rashodi iznose 15 milijuna 315 tisuća dinara.

Vidljivi rezultati

Vijećnici su jednoglasno usvojili godišnje izvješće o poslovanju Fondacije Cro-Fond u 2022.  i izvješće godišnjeg i financijskog plana rada u 2023. godini.

„Osobitno nam je drago jer smo uspjeli postići značajne rezultate po nekoliko programa iz područja kulture. Radi se  programu tehničke podrške udrugama gdje smo uspjeli s nekih 2 milujuna 200 tisuća dinara prikupljenih sredstava pomoći 30 udruga. Smatramo da je taj tehnički impuls značajan i da će većina udruga moći lakše raditi. Značajnim uspjehom u području kulture smatramo i prikupljanje dovoljno sredstava kako bi podržali organiziranje zbirnih manifestacija naše zajednice iz sve tri etničke skupine: Srijemce, Šokce i Bunjevce .U oblasti socijalnog programa koji je sve popularniji i prepoznatljiviji, imamo dvojsmeran uspjeh u smislu  prikupljanja donacija, a rasporedba ide prema cijeloj zajednici. Završit ćemo strategiju gospodarstva i na osnovu toga okrenuti se ka realizaciji tih strateških ciljeva. Već za Uskrs nastavit ćemo davati socijalne programe. Pokušat ćemo prikupiti sredstva  kroz humanitarne koncerte i humanitarne izložbe i na taj načim pomći ljudima i u drugim vrstama potreba. Radujemo se što će biti formirana dva povjerenstva jer mi se u svom radu oslanjamo na HNV, na župe, udruge i pojedince i mislimo da to daje vidljive rezultate i da CroFond polako zauizima vidljivu poziciju u svojoj zajednici“, izjavio je Lazar Cvijin.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na izvješće o radu i planu poslovanja NIU Hrvatska riječ u 2022. i 2023. godini, kao i na revidirani financijski plan poslovanja novinske kuće.

„Novinska kuća Hrvatska riječ tijekom 2022. godine se suočavala s poteškoćama vezano za povijećanje cijene papira što je naš i najosnovniji element u funkcioniranju, kao i s povećanjem cijene energenata. To je bila najveća poteškoća u funkcioniranju i  razlog zašto smo imali smanjen obim nakladničke djelatnosti po pitanju naših izdanja. Što se tiče našeg tjednika Hrvatska riječ, podlistaka Hrcko i Kužiš, to je i dalje bilo na razini kako je bilo i prijašnjih godina. Međutim, zahvaljujući subvencioniranim sredstvima od strane Autonomne Pokrajine Vojvodine  prevazišli smo sve te poteškoće i mogli planirati iduću godinu u istom obimu. Sagledavajući i sredstva koja smo dobivali po natječajima koje smo dobijali tijekom 2022. godine, mogli smo bolje i kvalitetnije planirati i našu nakladničku djelatnost“, izjavio je Ladislav Suknović ravnatelj NIU Hrvatska riječ.

 

Pod točkom razno, Jasna Vojnić je predočila vijećnicima da prate natječaje prekograničnih projekata za župe i udruge u svojim mjestima. Sredstva prekograničnih projekata će iznositi 530.000 tisuća eura. Odlučeno je da će  u okviru socijalnog programa za Uskrs, svaki vijećnik preuzeti po jedan bon u vrijednosti od 5.000 dinara, koji će dalje distribuirati ljudima u potrebi u svojim mjestima. Vijećnicima je podijeljena Promemorija saziva HNV-a i ukazano im je da ga pročitaju i analizariju, o čemu će biti riječi na idućoj sjednici HNV-a koja se planira održati u Baču.

S.D.

 

 

ANTRFILE 1:

Na sjednici su donete odluke o izboru članova odbora za kulturu, odbora za obrazovanje, odbora za informiranje, odbora za službenu uporabu jezika i pisma, zatim odluke o imenovanju članova povjerenstava za gospodarstvo, socijalnu skrb, za sport i mladež i povjerenstva za dodjelu priznanja HNV-a.

„Napravili smo jednu malu promjenu u povejerenstvima i odborima ovoj godini u odnosu na prethodne sazive. Prvo je da u odborima nisu članovi vijeća. Razdvojili smo na neki način zakonodavnu i izvršnu vlast i samim tim smo dobili otvoreni prostor da tim više uključimo i elektore ali i one članove i stručnjake iz zajednice koji nisu među elektorima, ali koji mogu dosta doprinjeti u radu odbora i povjerenstava. Na  neki način smo reorganizirali povjerenstva. Nekada je bilo sedam povjerenstava. Budući da u prošlim sazivima neki od njih nisu bili funkcionalni i nisu bili od neke prioritetne važnosti, kao što su sad povjerenstva za rodnu ravnpravnost ili praćenje propisa i žalbe,  u ovom mandatu smo ih reorganizirali i sada imamo samo četiri dodatna povjerenstva. To su one oblasti koje pokrivaju izvan ova četiri područja za koja imamo zakonom dređene oblasti, a to su gospodarstvo, socijalna skrb, sport i mladež i povjerenstvo za dodjelu nagrada“, kazala je Vojnić.

 

ANTRFILE 2:

 

Prije početka sjednice vijećnike su pozdravili i upoznali sa radom udruge predsjednik Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec u i Kristina Štimac vijećnica HNV-a iz Rume. Sjednici je nazočio i župnik u Rumi vlč. Josip Ivešić.

„Smatram da je važno da HNV održava sjednice i u Rumi, napose zato što nas je relativno malo na ovim prostorima u Srijemu. Važna je svaka podrška i naše zajedništvo koje želimo posvjedočiti pa tako i ovom sjednicom“, istaknuo je vlč. Ivešič.