Vinogradi mjesto truda i radosti

“Žalosno je jedino što vinograda u Rumi više nema. Pomrli vinogradari, izumrli i vinogradi. Mladi ljudi danas nemaju vremena za vinograd, jer on zahtjeva puno rada i odricanja”, kaže Marko Mijić.

Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (ataru između Rume i Iriga), gajili brojni plodonosni vinogradi. Danas ih ima samo nekoliko, a među njima i vinograd pokojnog člana HKPD “Matija Gubec” Ruma Đure Kuna. Unatoč tome što je mali broj vinograda, ostali su lijepi običaji koje članovi hrvatske udruge iz Rume, svake godine prakticiraju na dan blagdana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina koji se obilježava 22. siječnja. A običaj je da se tog dana vinogradari, članovi sekcije sveti Vinko, okupe u vinogradu, obijese kulen, kobasicu, švargl na lozu i vinograde posvijete starim vinom. Uz vinogradare pođe i svećenik koji molitvom posvjećuje vinovu lozu.Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod bolji i kvalitetniji.

Specifičnost običaja

Uz pomoć Vaše angažiranosti na pisanju brojnih projekata udruga je dobila i značajna sredstva za rad. Koliko je važna stručnost i znanje da bi oni bili uspješno realizirani?

“Već 15 godina mi se ovako okupljamo u vinogradu i proslavljamo svetog Vinka. Proslava ovog blagdana karakteristična je za nas u Srijemu i Hrvate u Mađarskoj, dok drugi u pojedinim gradovima u Hrvatskoj, uglavnom slave svetog Martina, sve u zavisnosti kako je koja regija prihvatila te običaje”, kaže član sekcije sv. Vinka Marko Mijić.

Običaj je da tog dana isključivo muškarci dođu u vinograd, orezuju ga i posvjećuju sa svetom vodom.

Vjeruju u dobar rod

Jedan od rijetkih vinograda u rumskom ataru, danas obrađuje član Društva iz Rume Miroslav Galar.A kakva su očekivanja od ovogodišnjeg roda on kaže.

“Prošla godina nije baš bila povoljna za vinograde.Bilo je dosta mraza, a tijekom ljeta su bile velike suše i visoke temperature, tako da se rod smanjio na 30 posto. Međutim s druge strane, rod je dobio na kvaliteti, bilo je više slasti i samim tim je i vino bilo bolje. U ovoj godini nije bilo velikog mraza, ali ovo toplo vrijeme prijeti da pokrene vegetaciju što nije dobro posebno ako poslije bude velikog mraza, što nikako ne pogoduje vinogradima. Nadamo se da do toga neće doći i da će vinogradi dobro roditi”, navodi Galar.

Božji blagodat

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi i dalje živi.

Kakvi su planovi udruge u idućoj godini i na čemu će te staviti poseban akcenat?

“Ja u njoj vidim jednu želju čovjeka koji prepoznaje blaogodat vina i dar božji koji vidi u vinogradu, grožđu i vinu. Odvajkada su postojala i suprotstavljena mišljenja. Jedni su sa vinom pretjerivali dok su drugi bili skeptični prema svakoj trunčici alkohola. Sveto pismo nas uči da je vinograd, grožđe pa i vino koje se može konzumirati u umjerenim količinama, ipak božji blagodat. Ono može razvjedriti srce čovjeku. U tom smislu vidim da se ljudi rado odazivaju na blagoslov vinograda, osjećajući da je tu na mjestu rada i truda i muke, ujedno i mjesto gdje se rađa radost. I za sve tu skupa, treba tražiti božji blagoslov.Isus Krist nas kroz određeni rad i disciplinu dovodi do radosti koja se krije u vinu ili u grožđu kao jednoj izuzetno zdravoj hrani”, ističe župnik Ivica Ćatić.

A nakon blagoslova vinograda, druženje se nastavlja. Najprije u vinogradu gdje se konzumiraju srijemske delicije a potom i vino i rakija, a potom u prostorijama Društva do kasno u noć. O ugođaju nećemo pisati, nego treba samo osjetiti pogotovo ako ste ljubitelj dobre hrane i kapljice.

Suzana Darabašić