U subotu 30.09.2017. godine u prostorijama HKPD “Matija Gubec” održano je veče evergreen glazbe u izvedbi članova Velikog tamburaškog orkestra kao i vokalnih solistica Marije Ratančić i Katarine Atanacković. Tijekom večeri rumski su tamburaši izveli sledeći repertoar sve u aranžmanu Josipa Jurce: u izvedbi vokalne solistice Marije Ratančić izvedene su sledeće skladbe:

• “Čamac na Tisi” Darka Kraljića
• “Mala tema iz Srema” Darka Kraljića
• “E gde su dani ti” skladba izvedena na “Evroviziji”
• “Moon River” Henri Manzini
• “Nemoj da brigaš” glazba iz filma “Balkan Ekspres”
• “Que sera sera” glazba iz filma “Šaputanja na jastuku”

U izvedbi vokalne solistice Katarine Atanacković izvedene su:

• “Kristinka” Petra Zdeneka
• “Simpatija”
• “Vino i gitare” Kemala Montena
• “Ljubav” Kornelija Kovača
• “Španske oči”
• “Most na reci Kvaj”
• “Brilijant tango”

NIKOLA JURCA

Povodom završetka žetvenih radova, u letnjoj bašti HKPD „Matija Gubec“ u Rumi, u subotu 19.kolovoza 2017. godine, održana je tradicionalna igranka na kojoj su nazočne goste zabavljali članovi malog tamburaškog orkestra Društva. Na samom početku igranke sve nazočne goste je prigodnim govorom pozdravio potpredsjednik Društva Zdenko Lanc.

DRUŠTVA MATIJA GUBEC U SRCU SREMA

Hrvatsko prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume, po drugi puta bilo je proteklog tjedna domaćin ovogodišnjih 15. po redu Međunarodnih susreta društava koje nosi ime Matija Gubec. Na ovogoišnjem skupu sudjelovala su društva iz Tavankuta, Gornje Stubice, Zagreba, Slavonskog Kobaša, Sotina, Donjeg Miholjca i Rume, sa oko 300 sudionika. Prije zajedničkog koncerta gostiju i domaćina koji je održan 17. lipnja u sali Kulturnog centra, predstavnike sedam društava primili su u Gradskoj kući predstavnici lokalne samouoprave i predsjednik HKPD Matija Gubec Ruma Pavle Škrobot: “Ovo su drugi susreti koji se održavaju u Rumi, obzirom da je svake godine drugi domaćin.Na žalost, s nama ove godine nisu dva društva, jedno iz Ilanče iz Hrvatske, a jedno iz Bosne i Hercegovine iz Bakovića. Ovo je prilika da se vide tradicija i običaji hrvatskog naroda koje mi čuvamo od zaborava”, istaknuo je Pavle Škobot dodajući, da su ovakvi susreti značajni za mobilizaciju članstva u samim društvima, budući da nije lako organizirati ovakve događaje sa velikim brojem sudionika. Lokalna samouprava podržava održavanje veza pripadnika nacionalnih zajednica u regionu: “To je značajan doprinos uspostavljanju ukupne kulturne komunikacije okolnih država i to doprinosi povećanju razumjevanja i stvaranju temelja za uspostavljanje suradnje i u drugim oblastima. Mi smo zainteresirani da naše Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo, promovirajući kulturu svoje zajednice predstavlja i kulturu i dostignuća naše općine i mi ih u tome podržavamo. Ovo društvo je dalo značajan doprinos razvoju kulture i ostavilo značajan trag u povijesti kulturnih dješavanja na ovim prostorima. Mi sa njima imamo izuzetno dobru suradnju i oni kod nas imaju tretman kulturnog društva prvog reda, zbog svoje povijesne tradicije ali i kulturnih dostignuća. Svaki njihov uspješan nastup je uspjeh i naše općine”, navodi predsjednik SO Ruma Stevan Kovačević. Održavanje Međunarodnih susreta društava Matija Gubec, financijski su podržali rumska općine, Veleposlanstvo Republike Hrvatske i Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Pored uvaženih zvanica, susretu umjetničkih društava koje nose ime Matija Gubec, nazočio je i hrvatski veleposlanik Gordan Markotić.

Suzana Darabašić

ČUVARI STARIH VREMENA

Kada je osnovano Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec u Rumi, važno je reći da ono tada nije nosilo naziv koje danas ima. Prvobitan naziv je bio Hrvatska ratarska čitaonica osnovana neposredno poslije Prvog svjetskog rata 1903. Taj naziv čitaonica se u svakodnevnom govoru Briježana (Hrvata koji najvećim dijelom žive u dijelu Rume koji se naziva Brijeg), zadržao do današnjih dana.U vremenu kada je Društvo osnovano, tadašnji članovi te udruge, koji su se uglavnom bavili poljoprivredom, su se okupljali u prostorijama Društva kako bi tu nešto i pročitali, kako bi uzeli neku knjigu na čitanje i kako bi se na neki način edukovali i obrazovali, počeli da uče da sviraju i da glume. To su bila sasvim druga vremena u odnosu na danas kada ljudima nisu bili dostupni neki drugi sadržaji kojima bi se oni mogli baviti i ispuniti svoje slobodno vrijeme. I danas je Društvo održalo tu svoju tradiciju i mnogi članovi rado dolaze da u prostorijama udruge pročitaju novine, obzirom da je hrvatska udruga u Rumi pretplaćena na više tjednih, mjesečnih i periodičnih časopisa., Isto tako posjeduju i knjižnicu u kojoj pored bilistrike najznačajnijih hrvatskih pisaca poput Augusta Šenoa i Miroslava Krleže, posjeduju i najpoznatija djela europskih i svjetskih klasika, kao i knjige veoma vrijedne stručne literature iz poljoprivrede i agronomije, koje su Društvu tijekom vremena njegovog postojanja zavjetovali mnogi istaknuti članovi. Bez obzira što su članovi Društva bili Briježani, ljudi koji su se uglavnom bavili poljoprivredom, članovi te udruge svojevremeno su bili i veoma obrazovani, cijenjeni i poštovani ljudi tog vremena poput lječnika i agronoma, koji su dali svoj veliki doprinos da Društvo u Rumi opstane do današnjih dana.

VRIJEDNE ZBIRKE

Društvu u amanet danas je ostala i vrijedna zbirka stručne literature doktora Stevana Krištofa, koji je bio poznati rumski lječnik i ljekarnik, poznat i van granica tadašnje Jugoslavije: “Također, kada je Društvo gostovalo u zemlji i inozemstvu, dobijalo je na dar brojne knjige i monografije koje se danas čuvaju u prostorijama naše udruge, koje su sačuvane do današnjih dana i nalaze u našim prostorijama.One ni danas nisu izgubile svoju vrijednost, samo što se danas manje čita nego u ranijim godinama.U ranije vrijeme drugačije se živjelo i jedini naćin da bi se nešto saznalo i naučilo, bio je ukoliko to pročitate u knjizi.Zato je nama danas teško razumjeti koliko je nekada bila velika vrijednost kada vam netko daruje knjigu. U vrijeme nakon osnutka, Društvo je imalo i svog knjižničara, dok sada to nažalost nije tako.I pored toga, naša knjižnica je opstala je do današnjih dana i ona je jedan od pokazatelja dugog kontinuiteta trajanja naše udruge.Prije desetak godina, jedan od naših članova Društva, na žalost danas pokojni, Ratko Racković je uradio i popis tih knjiga.Posjedujemo preko 500 naslova, tako da bi i prostor u kojima se one nalaze trebalo prošiiriti, kako bi one dobile uvjete kakve zaslužuju”, navodi tajnik HKPD Matija Gubec Nikola Jurca.

ZASLUŽNI ZA POČETAK RADA

Osnivači Hrvatske ratarske čitaonice bili su predsjednik Bačević Marko, potpredsjednik Andrija Pil, tajnik Albert Lovasić i blagajnik Ilija Galar.Iz sačuvanih zapisnika od osnutka do danas, evidentno je da Čitaonica pored novina, nabavlja i knjige prije svega namijenjene zemljoradnicima. Čitaonica je počela sa radom 1. lipnja 1919. godine u sobi Ivana Petrića na Novom Vašarištu. Prvi javni nastup Ratarska čitaonica imala je 21. rujna 1919. godine. Tom prilikom Albert Lovasić je održao predavanje o kućnom odgoju djece.U tijeku ljeta, 12. srpnja 1951. godine, dolazi do promjene naziva Društva i od tada nosi naziv HKPD Matija Gubec.Od tada pa sve do današnjih dana, u prostorijama Društva redovno se organiziraju tradicionalne igranke-zabave, poklade, razna druženja u kojima pored članova sudjeluju i mnogobrojni prijatelji Društva koji svi skupa, u velikoj mjeri doprinose entuzijazmu za dalji rad svih postojećih sekcija, bilo da su u pitanju glumci-amateri, tamburaši, recitatori, folkloraši, ali i ljubitelji vrijedne pisane riječi.

Suzana Darabašić

Na 111. Skupštini HKPD Matija Gubec iz Rume, koja je održana prošle godine, Zlatko Kolarić višegodišnji predsjednik u dva mandata, izabran je za četvrtog počasnog doživotnog predsjednika hrvatske udruge iz Rume. Kako kaže, član je HKPD Matija Gubec od svoje četvrte godine života, kada mu je otac preminuo i kada na prijedlog njegove majke Miroslave umjesto njegovog pokojnog oca Franje, upisan on kao novi tada sigurno, najmlađi član društva.Aktivan član je od 1964. godine kada je krenuo na metalostrugarski zanat. Tada sa u društvu ukazala potreba za angažiranjem nekoga tko bi izdavao knjige u knjižnici udruge. Zlatko se tada prihvatio te obaveze, i sa nepunih 15 godina života, počinje njegov aktivan život u društvu.

ANAGAŽIRANOST U SEKCIJAMA DRUŠTVA

Već sa 16 godina, Zlatko Kolarić priključuje se diletantskoj sekciji društva i počinje da glumi, kada upoznaje i svoju sadašnju suprugu Jerku. 1967. godine biva izabran kao omladinac u Upravni odbor društva, a već 1973. postaje tajnik u udruzi, da bi 1980. godine na prijedlog legendarnog Miše Kuna bio izabran za potpredsjednika društva, kao član iz redova radničke klase: „Već 1984. godine izabran sam za predsjednika društva. Prvi sam predsjednik društva koji je obavljao tu funkciju 6 godina, od 1984. do 1990. godine. Za vrijeme mog mandata 1983. godine, izgradili smo prostorije za rad udruge uz pomoć lokalne samouprave vraćena u posed na upravljanje. Uz pomoć dobrovoljnih priloga, nas članova društva, uspjeli smo izgraditi naše prostorije. U to vrijeme, i mladi i stari su se uključili u sve aktivnosti zidanja i gradnje i u to vrijeme osetno se povećao i broj članova društva. Nakon toga i žene i bake iz Rume su uzele učešće i tada izradile 12 muških i 12 ženskih nošnji, koje mi i danas čuvamo u našim prostorijama“, kaže Zlatko. Danas Zlatko sa ponosom kaže da je sretan i zadovoljan što je u to vrijeme uspeo okupiti tim koji i dan danas uspješno radi u društvu, a za sebe kaže da mu je društvo pored crkve, druga kuća u koje rado odlazi svako veče i kako voli za sebe da kaže, među najaktivnijima je i kao počasni predsjednik, prisustvuje na svim sednicama, a član je i Izvršnog odbora društva.

PREDSJEDNIK UDRUGE I U NAJTEŽIM VREMENIMA

U najtežim ratnim vremenima, devedesetih godina, 1996. godine, Zlatko je ponovno izabran za predsjednika hrvatske udruge u Rumi. Kako kaže, tada mu nije bilo nimalo lako, s obzirom da su mnogi odlazili iz udruge a neki su se i odselili, i rijetko ko se htio prihvatiti te obaveze: „I pored otegotnih okolnosti, prihvatio sam ponovno funkciju predsjednika društva 1996. godine i od tada sam predsjednik bio, punih 12 godina. 2005. godine 15 tamburaša našeg velikog orkestra se odselilo i bilo je potrebno povećati članstvo i okupiti nove članove tamburaškog sustava. Uz pomoć Josipa Jurce koji je preuzeo pionirsku školu za tamburu, počelo je omasovljavanje društva. Sve do devedesetih godina društvo je brojalo oko 270 članova, a ponovnim početkom rada društva uspjeli smo povećati članstvo na kome sam se ja lično angažirao, da bi danas društvo brojalo oko 420 članova. I pored teških vremena, 2001. godine uspeli smo izgraditi novu zgradu sa potkrovljem, što smatramo našim najvećim poduhvatom. Zgrada je izgrađena najvećim dijelom sredstvima sakupljenim od dobrovoljnih priloga prijatelja društva, a veliku pomoć pri izgradnji tada nam je pružio Milenko Guš, koji je sazidao objekat“. Od tada u novim prostorijama društva, počinju češće da se organiziraju slavlja, povodom završetka žetve, kada su kraljci, a često se održavaju i igranke, koje su tada bile vrlo posećene.

VELIKI TAMBURAŠKI ORKESTAR TEMELJ DRUŠTVA

Vremenom, Veliki tamburaški orkestar i škola tambure koja djeluje u sklopu sekcija društva, postala je temelj hrvatske udruge iz Rume. Danas se smatra da je tamburaški sustav iz Rume, jedan od najuspješnijih na ovim prostorima, što su nebrojano puta pokazali tamburaši iz Rume, osvajajaću veliki broj nagrada i priznanja. Od 1964. Za vrijeme predsjednika Zlatka Kolarića u Rumi se održava i Festival tamburaških društava Vojvodine, čiji je osnivač upravo HKPD Matija Gubec iz Rume, kada su tamburaši i imali svoj prvi nastup: „Članovi koji pohađaju školu tambure, ne plaćaju članarinu i ono što je specifično za rad našeg društva jeste, da je ono otvoreno za sve, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Kod nas mogu da dođu svi ljudi dobre volje, kao i djeca koja žele naučiti svirati tamburu“. Danas poslije sada već više od 50 godina aktivnog života u društvu, Zlatko kaže da je sretan i ponosan što se društvo održalo do današnjih dana, ali isto tako što su se i u bliskom okruženju osnovale nove hrvatske udruge. U njegovoj obitelji svi su članovi društva, uglavnom sviraju tamburicu osim njega, koji je bio angažiran u nekim drugim poslovima: „Nisam ni mogao sanjati da ću biti tajnik društva deset godina, da ću biti predsjednik društva najprije 6 pa poslije 12 godina i na kraju da ću biti četvrti počasni predsjednik društva, što je izuzetno velika čast. Posle toliko godina mogu reći jedino, da mi je drago što sam uspeo stvoriti uspješan tim koji i danas radi, a za uspjeh u svom dugogodišnjem radu, svakako dugujem zahvalnost mojoj obitelji, od koje sam uvijek imao punu podršku“, kaže na kraju razgovora Zlatko, navodeći da će i dalje biti aktivan u društvu i truditi se da svojim angažovanjem pomogne kako bi se nastavio rad na očuvanju tradicije i kulture Hrvata iz ovog dijela Srijema.

Suzana Darabašić

DANI HRVATA U KOLJNOFU

U okviru manifestacije „Dani Hrvata“ Veliki tamburaški orkestar Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Rume održao je 27.lipnja 2015. godine, cijelovečernji koncert u Kulturnom i konferencijskom centru Franz Liszt u Šopronu u Mađarskoj. Šopron je administrativni centar narodne samouprave gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj a rumski tamburaši su gostovali u Mađarskoj kao gosti Hrvatskog kulturnog društva iz Koljnofa, hrvatskoga sela na oko pet kilometara od grada Šoprona.

Veze između gradova Rume i Šoprona kao i hrvatskih zajednica u oba grada uspostavljena je zahvaljujući plemićkoj obitelji Pejačević koja je imala veliki povijesni značaj za razvoj i Koljnofa i Rume. U okviru te suradnje članovi Društva iz Koljnofa već su gostovali u Rumi tijekom prošle godine na koncertu HKPD „Matija Gubec“ povodom Dana Društva.

Suradnja koljnofskih Hrvata uspostavljena je i sa Zavičajnim muzejom u Rumi u kojem je prošle godine organizirana izložba „Likovna baština obitelji Pejačević“.

Interesentno je napomenuti da je Koljnof dugo vremena bilo gotovo čisto hrvatsko selo, da su se Hrvati u ovaj kraj počeli doseljavati još koncem 16 stoljeća i da su do dana današnjeg uspjeli sačuvati svoj izvorni starohrvatski jezik čakavskoga narječja koji se u Hrvatskoj već dugo ne govori. U samom gradu Šopronu Hrvata nikada nije bilo mnogo, danas ih ima oko 500 duša ali u njemu djeluju čak tri hrvatske institucije: Šopronsko hrvatsko kulturno društvo, Čakavska katedra (jedina takva van teritorije Hrvatske) kao i ogranak Matice Hrvatske ( druga takva u Mađarskoj prva se nalazi u Pečuhu) a ujedno je Šopron i centar hrvatske narodnosne samouprave u Zapadnoj Mađarskoj.

Rumski tamburaši su se predstavili sa svojim prepoznatljivim repertoarom a nastupili su sa čak tri vokalna solista: Marija Ratančić, Katarina Atanacković i Dušan Stupar. Okosnica njihovog nastupa činile su srijemske zavičajne pjesme od kojih je veliki broj napisao dirigent orkestra Josip Jurca a izvedeno je i par klasičnih evergreen i tamburaških skladbi. Domaća publika je rumske tamburaše izuzetno toplo prihvatila a koliko je njihov nastup bio uspješan najbolje govori to što su na bis izlazili čak tri puta.

Prije subotnjega koncerta za goste iz Rume je organiziran obilazak grada Šoprona i okolice gdje ih je sa povješću cijeloga toga kraja upoznao domaćin predsjednik Hrvatskoga kulturnoga Društva iz Koljnoga Franjo Pajrić.

NIKOLA JURCA

Za sve članove i prijatelje Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Rume u nedjelju 21.lipnja 2015. godine organizirano je tradicionalno druženje na rumskom izletištu Borkovac. Za sve njih se tijekom lipnja mjeseca tradicionalno organizira cijelodnevni izlet u prirodu na kome se imaju prilike družiti i opustiti pa je tako bilo i ovoga puta

NIKOLA JURCA

40 GODINA UMJETNIČKOG RADA DUŠANA STUPARA

Svečani godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD “Matija Gubec” koji je ove godine bio posvećen 40-oj obljetnici umjetničkog rada vokalnog soliste Društva Dušana Stupara održan je u Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi u nedjelju 31.svibnja 2015. godine. Pored slavljenika Dušana Stupara na koncertu je nastupilo još troje vokalnih solista: Marija Ratančić, Katarina Atanacković i Dunja Divić. Veliki tamburaški orkestar se i ovom prilikom svojoj rumskoj publici predstavio svojim prepoznatljivim opusom. Koncert je počeo sa pjesmom “Rumo lepotice” u izvođenju Dušana Stupara a koja je postala već i svojevrsna himna ovog orkestra a napisao ju je dirigent Velikog tamburaškog orkestra Josip Jurca. Potom su izvedene i dve instrumentalne skladbe “Koncertno kolo” Ivana Zajca i “Skitalačka” Tihomila Vidošića. Dunja Divić se potom predstavila sa tri pjesme; najprije je otpjevala pjesmu “Zašto nisam golubica” P.Peršića a za koju je aranžman napisao Josip Jurca a potom i sa dvije pjesme poznatog skladatelja starogradskih pjesama Darka Kraljića: “Somborske ruže” i “Čamac na Tisi”. Marija Ratančić se takođe predstavila sa tri pjesme “Zora rudi” Jovana Adamova u aranžmanu Dubravka Isakova, poznatim svjetskim klasikom “Que sera sera” u aranžmanu Josipa Jurce i pjesmom “Lolo moja bećarino”. Nakon nje na sceni je nastupila i Katarina Atanacković koja je najprije izvela poznatu tamburašku pjesmu “Đenka”, potom pjesmu “Prodavačica ljubičica” Jose Padila u aranžmanu Ferenca Kovača i na kraju poznatu zabavnu pjesmu Doris Dragović “Željo moja” u aranžmanu Josipa Jurce. Kako je koncert započeo, tako je i završio, sa slavljenikom Dušanom Stuparom u glavnoj ulozi, koji je najprije izveo pjesmu “Fijakerist” Save Vukosavljeva, potom pjesmu “Sećanja” Milana Prunića u aranžmanu Josipa Jurce, pa poznatu tamburašku pjesmu “Da sam imo šaku dukata” a svoj nastup je završio sa tri pjesme Josipa Jurce “Stara vremena”, “Moj kićeni Srem” i “Svirci moji”.

Na samom početku koncerta sve nazočne goste pozdravio je predsjednik Društva Pavle Škrobot. Od visokih uzvanika bili su nazočni, između ostalih: Darko Sarić-Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, Stevan Kovačević, član opštinskog vijeća Rume zadužen za kulturu, Svetislav Damjančuk, načelnik Odeljenja društvenih djelatnosti opštine Ruma, iriški župnik Blaž Zmajić, predsjednici HKUD “Jelačić” iz Petrovaradina i HKUD “Tomislav” iz Gilubinaca Petar Pifat i Vladimir Čačić i drugi.

Slavljeniku Dušanu Stuparu je tijekom koncerta je prigodom 40 godina njegovog umjetničkog rada dodjeljen prigodan dar-srebrnjak od strane predjednika Društva Pavla Škrobota.

Ulaz na nedjeljni koncert je, kao i uvijek, bio besplatan ali su svi zainteresirani posjetitelji mogli ostaviti svoj dobrovoljni prilog za rad Škole tambure pri Društvu.

Pri završetku koncerta za sve njegove sudionike i goste je u prostorijama Društva priređena prigodna večera.

NIKOLA JURCA

MANIFESTACIJA SRIJEMCI SRIJEMU U RUMI

KRUNA RADA SRIJEMSKIH HRVATSKIH UDRUGA

Ocjena svih sudionika treće po redu manifestacije Srijemci Srijemu koja je održana u subotu 25. travnja u Kulturnom centru u Rumi je bila, da su hrvatske udruge još jednom pokazale da se zajedničikim naporima i radom, mogu postići itekako dobri rezultati.

Ove godine na manifestaciji u Rumi, predstavili su se članovi osam hrvatskih kulturnih udruga iz Srijema i gostujući folklorni ogranak HKC Bunjevačko kolo Subotica iz Žednika. Manifestacija je otvorena nastupom domaćina dečijeg orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume, a potom su se šarolikim kulturno umjetničkim programom predstavila i ostale hrvatske kulturne udruge iz Srijema: folklorni ansambl Hrvatskog kulturnog društva Ljuba koji su se predstavili koreografijom Divan je kićeni Srijem, zatim HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice koji su gledateljima predstavili koreografiju Banatsko nadigravanje, a zatim HKD Šid čiji su članovi ove godine folklornim nastupom predstavili običaje Gibaračkog kirbaja. Potom su uslijedili programi i ostalih hrvatskih udruga koji su mnogobrojnoj publici te večeri, predstavili i nešto drugačiji program. Tako su gledatelji mogli da uživaju u skladbama zbora DHM Zemun i ZHZ Ilija Okrugić iz Zemuna, potom u skladbama klape HKPD Jelačić iz Petrovaradina i kompozicijama tamburaških orkestara HKPD Tomislav iz Golubinaca i na kraju ponovno domaćini tamburaški orkestar HKPD Matija Gubec iz Rume. Generalna ocjena gotovo svih nazočnih bila je, da se kroz program svih sudionika na manifestaciji mogao vidjeti vidni napredak i da su Srijemci ozbiljno shvatali svoju misiju ka očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine.

SRIJEMCI NA NIVOU ZADATKA

Pored mnogobrojne publike te večeri kako iz Rume tako i iz ostalih gradova u Srijemu i Vojvodini, manifestaciji su nazočili i visoki zvaničnici hrvatskih institucija i predstavnici medijskih kuća, kao i predstavnici lokalnih samouprava u Srijemu. Na samom početku manifestacije, sve nazočne pozdravio je i uputio riječi podrške predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, koji je tom prilikom istaknuo da je manifestacija Srijemci Srijemu nastala kao rezultat zajedničkog rada svih srijemskih hrvatskih udruga, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na čiju inicijativu je i počelo prije tri godine održavanje ovakvog tipa manifestacije: „Pokazali smo jedno zajedništvo, kao i da zajedničkim naporima možemo pokazati ovako dobre rezultate. S druge strane, drago mi je što se u odnosu na vrijeme kada smo započeli ovu manifestaciju i kada se mislilo da ona neće postati tradicionalna nego samo jedan bljesak, ipak pokazalo suprotno. Vjerujem da ćemo manifestaciju nastaviti i ubuduće u ostalim srijemskim gradovima. Ova manifestacija ja iznimno važna za Srijem, jer je Srijem u najspecifičnijem položaju u odnosu na hrvatsku zajednicu u ostalim mjestima u Vojvodini, ali i u čitavoj Srbiji. Hrvatska zajednica ima svoje osobitosti. Tako negdje Hrvati mogu uživati samo kulturna prava, negdje i kulturno-politička, uporabu hrvatskog jezika itd. Mislim da ova manifestacija pomaže svim srijemskim Hrvatima da se na neki način ohrabre i uvjeren sam da su ta teška vremena iz devedesetih godina iza nas i da budućnost u velikoj mjeri, zavisi isključivo od nas samih. Važno je da pripadnici hrvatske zajednice slobodno ostvaruju svoja prava, da učestvuju u radu kulturnih udruga, da slušaju informativni program na hrvatskom jeziku, čitaju naše pisane medije, kao i da tamo gdje postoji pravo na službenu uporabu jezika, to pravo i ostvaruju. Ova manifestacija samo potvrđuje da su teška vremena iza nas i da se ona neće vratiti, a da je na nama samima da radimo dalje ka boljitku. Ako budemo i ubuduće kao večeras bili složni, siguran sam da ćemo imati još bolje rezultate“, izjavio je Slaven Bačić. Sve nazočne je te večeri pozdravio i domaćin predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume Pavle Škrobot koji se tom prilikom zahvalio Hrvatskom nacionalnom vijeću, predstavnicima lokalne samouprave općine Ruma koji su finansijski pomogli odrćavanju te manifestacije, svim učesnicima hrvatskim kulturnim udrugama i medijskim kućama Radio televiziji Vojvodini i Hrvatskoj riječi: „Mogu reći da su Srijemci večeras bili na nivou svog zadatka. Ono što smo se dogovorili, to je i urađeno i nadam se da je publika uživala u programu. Vjerujem da će u budućnosti programi biti sve kvalitetniji i bolji i moram da kažem prema onome što smo večeras mogli vidjeti, da su vidljivi rezultati truda i rada predstavnika svih hrvatskih udruga u Srijemu. Zadovoljstvo mi je što smo se uspjeli dobro organizirati i pokazati da se sve može uraditi i da mi to umemo, znamo i hoćemo“, rekao je Pavle Škrobot.

OTVARANJE KA VEĆINSKOJ ZAJEDNICI

Bilo je vidno da su se Srijemci ohabrili, da uživaju u svemu onome što rade jer na taj način jasno pokazuju svoju volju i želju da očuvaju svoj hrvatski nacionalni identitet, svoju kulturu, običaje, tradiciju. To su pokazali kvalitetnim izvedbama šarolikog kulturno umjetničkog programa: plesom, skladbama, kompozicijama. Prelijepe dojmove sa manifestacije ponijeli su skoro svi nazočni: „Mogu reći da sam prezadovoljan onim što sam večeras video. Mislim da naše udruge veoma dobro rade iako još uvijek ima i onih mladih društava koji moraju još poraditi na kvalitetu i omasovljavanju društava, ali smatram da će se to pokazati na narednoj manifestaciji. Manifestacija Srijemci Srijemu je dobar put ka kojem treba ići hrvatska zajednica u Srijemu. Mi se trebamo otvarati i što češće predstavljati našoj većinskoj zajednici jer nažalost imamo situaciju da su naše kulturne udruge slabo prepoznate. Upravo ovakve manifestacije trebaju ići ka tome da se mi otvorimo i da se šira javnost upozna sa našim radom. Zato se zahvaljujem i našim medijima koji će sliku o nama predstaviti diljem Vojvodine i Republike Srbije“, istaknuo je Zlatko Načev član IO HNV-a zadužen za kulturu.

PUT KA BOLJIM ODNOSIMA

Ocjena i ostalih visokih zvaničnika te večeri bila je, da je na manifestaciji predstavljen jedan izuzetno dobar presijek onoga što hrvatske udruge rade u Srijemu i u cijeloj Vojvodini. Također i to da je manifestacija izvanredan način da se predstavi na koji način i sa kojim žarom hrvatske kulturne udruge održavaju kulturnu baštinu i prenose ih na svoje potomke: „Ovakve manifestacije su i jedan od dobrih načina da se ljudima pošalju i poruke mira jer se u kulturnu djelatnost uključeni i svi ostali stanovnici koji žive na prostoru Vojvodine i Srijema. Ovo je jedan od najboljih načina prevladavanja nekih tenzija, razlika, nekog lošeg nasljeđa iz prošlosti. Važna je suradnja svih nas. Da bi smo mi dobro surađivali, svatko od nas mora odraditi svoj dio zadatka, kako Veleposlanstvo Republike Hrvatske, tako i Hrvatsko nacionalno vijeće, a tako i hrvatske udruge. To je jedno tijelo koje jedino može funkcionirati ako međusobno koordiniramo i ako svaki dio napravi svoju ulogu. Iskoristiću priliku i reći da je Veleposlanstvo Republike Hrvatske ovih dana rasapisao natječaj za projekte u 2015. godini koji su upravo namijenjeni očuvanju kulturne baštine Hrvata u Srbiji. I na taj način davajući vrlo konkretnu financijsku potporu kulturnim društvima Hrvata, mi nastojimo očuvati tu kulturnu baštinu i potaknuti ih da kvalitetno rade. Hrvatska država će uvijek uz njih stajati i davati im svu potrebnu pomoć da se njihov rad i dalje nastavi“, izjavio je Goran Markotić Veleposlanstvu Republike Hrvatske. Pored dobrih ocjena kvaliteno odrađene organizacije same manifestacije, kao i samog programa svih sudionika, konstatacija gotovo svih nazočnih je bila da su pojedine tačke hrvatskih kulturnih udruga doista dosegle profesionalnu razinu. Ono što je oduševilo mnoge te večeri jeste, da je broj djece prisutnih u sekcijama hrvatskih udruga, koja od malena uče i razvijaju svijest o tome što je njihovo i kako to ishoditi, iz godine u godinu sve veći. Sigurno je da će dojmovi biti još ljepši iduće godine, kada će se manifestacija Srijemci Srijemu održati u Petrovaradinu u organizaciji HKPD Jelačić, gdje će se ponovno predstaviti hrvatske kulturne udruge iz Srijema, sa sigurna sam, još boljim i kvalitenijim programom.

Suzana Darabašić

POZIV NA NATJEČAJ

Prilikom izražavanja dojmova o manifestaciji Srijemci Srijemu u Rumi, veleposlanik Veleposlanstva Republike Hrvatske Gordan Markotić, pozvao je sve predstavnike hrvatskih udruga da apliciraju za sredstva raspisanog natječaja Veleposlansta Republike Hrvatske: „Natječaj će trajati do 22. svibnja i on je već objavljen na našoj web stranici. Uvjet je da svi oni koji apliciraju za sredstva, a koji su aplicirali i prošle godine, podnesu i financijsko izvješće o sredstvima utrošenim u 2014. godini. Ja ću oformiti jedno Povjerenstvo kao i prošle godine koje će mi dati preporuku koje projekte preporučiti Zagrebu odnosno državnom uredu za Hrvate u inozemstvu. Raspoloživa sredstva su u iznosu od 40 do 50 tisuća eura. To nisu beznačajna sredstva i nastojaćemo ih zadovoljiti i podijeliti na što više hrvatskih kulturnih udruga za njihove različite potrebe: nabavku nošnji, instrumenata, notnih zapisa“, kazao je Gordan Markotić velposlanik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji.

Pored naše medijske kuće, cjelokupni program manifestacije prenosila je i Radio televizija Vojvodina. Direktor te medijske kuće također je bio nazočan na manifestaciji. Bila je to prigoda da razgovaramo sa njim: „Radio televizija Vojvodina prati i ovu manifestaciju kao i sve ostale manifestacije svih manjinskih zajednica u vojvodini. Drago mi je što smo u situaciji da možemo svojim radom doprinjeti očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Vojvodini. Mislim da je važno reći da RTV već godinama ima program na hrvatskome jeziku i nadam se da ćemo sledeće godine popraviti i kvalitet i kvantitet programa manjinskih zajednica“, rekao je Atila Marton pomoćnik glavnog i odgovornog urednika RTV-a.