Dopisnica Srijem Godišnji koncert
Dopisnica Srijem VTO Matija Gubec
Dopisnica Srijem veleposlanik Bakota
Dopisnica Srijem Srpsko pevačko društvo iz Rume

11/12/2019

Istrajni u očuvanju duge tradicije

Financijska pomoć amaterskim kulturno-umjetničkim društvima je veoma bitna. Imamo podršku Općine Rume, HNV-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske i drugih institucija. Bez njihove pomoći ne bi mogli da radimo. No važan je i entuzijazam naših članova, koji nas je održao sve ove godine.“, kaže Zdenko Lanc.

Rumu s pravom nazivaju jednim od najtamburaškijih gradova u Srbiji. Donedavno ovaj grad s nešto više od 30 tisuća stanovnika je imao čak četiri tamburaška orkestra. Danas djeluju dva: Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević i Veliki tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec, udruge koja ove godine obilježava 116. obljetnicu kontinuiranog rada. S ponosom su njegovi članovi u dvorani Kulturnog centra Brana Crnčević u Rumi 22. studenog predstavili plodove svoga rada na svečanom godišnjem koncertu u povodu obilježavanja Dana Društva. Na koncertu su se osim njih predstavili i prijatelji udruge iz istoga grada Srpsko pevačko društvo u Rumi . Rumljani su još jednom pokazali da ono što čine na očuvanju svoje baštine i kulture rade kvalitetno i s velikom ljubavlju, što su potvrdili i brojni gledatelji te večeri. Ovogodišnji koncert je bio i humanitarnog karaktera, a prikupljena sredstva biće uplaćena za liječenje mladog Stefana Gončina iz Rume.

Entuzijazam kao pokretačka snaga

Prije početka programa sve prisutne pozdravio je Zdenko Lanc predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Obraćajući se publici zahvalio se Općini Ruma, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske, HNV-a, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, te brojnim sponzorima koji podržavaju rad udruge. Također je istaknuo da je održavanje koncerta iznimno važno ne samo za Hrvate koji žive u Rumi kao nacionalna manjina, nego i za cjelokupno stanovništvo u tom gradu.

Svi mi živimo zajedno na ovim prostorima i funkcioniramo kao jedno. Tako su se na koncertu ponašali i gosti i publika. Svi su pjevali, bilo je veselo i mislim da je koncert prošao iznad naših očekivanja“, rekao je Lanc.

Također je naveo da je zahvaljujući entuzijazmu članova, Društvo opstalo do današnjih dana.

Financijska pomoć amaterskim kulturno-umjetničkim društvima je veoma bitna. Imamo podršku Općine Rume, HNV-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske i drugih institucija. Bez njihove pomoći ne bi mogli da radimo. No važan je i entuzijazam naših članova, koji nas je održao sve ove godine. Borimo se, ulažemo u podmladak i svake godine nastojimo da u našu školu tambure uključimo nekoliko mladih tamburaša“.

I ove godine repertoar Velikog tamburaškog orkestra iz Rume osvežen je sa nekoliko novih kompozicija. Osim kompozicija tamburaškog orkestra u programu su se predstavili i solistkinje i solisti: Dušan Stupar, Darko Matršić, Katarina Atanacković i Marija Ratančić. Svoj program tradicionalno su započeli izvedbom pjesme Rumo lepotice, autora Josipa Jurce dirigenta orkestra.

S obzirom da nismo imali puno vremena da se pripremamo, iznenađujuće je da je koncert bio toliko uspješan. Zadovoljan sam i uvijek je na našim koncertima opuštena atmosfera. Trudimo se da sviramo dopadljive kompozicije i lijepe pjesme, koje će se dopasti publici“, kaže Jurca.

Riječi podrške

Riječi podrške hrvatskoj udruzi u Rumi uputio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota, koji je zajedno sa opunomoćenim ministrom Veleposlanstva Stjepanom Glasom, prisustvovao na koncertu.

Fasciniran sam dugom tradicijom postojanja i kontinuiranog rada Društva. Svi stanovnici Rume, a posebice Hrvatice i Hrvati na to trebaju biti ponosni. Danas nije lako okupiti dovoljan broj ljudi za rad jedne udruge koja radi na očuvanju hrvatske baštine u ovom dijelu Srijema. Zato sam došao da vas podržim u vašem radu. Drago mi je što mogu sa zadovoljstvom da kažem, a o čemu sam razgovarao i sa predstavnicima lokalne samouprave u Rumi, da će i pitanje Hrvatskog doma u ovom gradu uskoro biti riješeno i da će biti u funkciji svih građana. Prekrasno je vidjeti da postoji uspješna suradnja između hrvatske udruge i Srpskog pjevačkog društva u Rumi i mislim da je to pravi putokaz kuda trebaju ići srpsko-hrvatski odnosi. Nadam se da će se tradicija duga 116 godina nastaviti, a na tom putu ćete imati potporu Republike Hrvatske“, poručio je veleposlanik Bakota.

Darko Baštovanović međunarodni tajnik HNV-a, također je uputio riječi podrške udruzi iz Rume.

Moram reći da dolazim ovdje ne samo ispred HNV-a nego i u svoje osobno ime poslednih pet, šest godina. Osobno smatram da je prevažno da se ovakva aktivnosti dešavaju posebice što dolazi u produkciji jedne udruge koja je jedna od najstarijih i najeminentnijih i koja više od jednog stoljeća baštini hrvatske običaje i kulturu. Dojmovi su uvijek pozitivni i vjerujem da će i zvanične institucije hrvatske zajednice nastaviti da podupiru ovu udrugu, a dosadašnja suradnja je bila i više nego zadovoljavajuća“, istaknuo je Baštovanović.

Dugi niz godina HKPD Matija Gubec iz Rume ima uspješnu suradnju sa lokalnom samoupravom.

HKPD Matija Gubec je udruga sa najdužom tradicijom u našem gradu. Tijekom tih godina nakupilo se iskustva, znanja i rezultata i svakako je to Društvo svojevrstan reprezent Općine Ruma gdje god da se pojavi. Kao lokalna zajednica imamo veoma dobru suradnju sa njima. Sve njihove probleme riješavamo zajedno i cijenimo što Društvo njeguje tradiciju hrvatskog naroda na ovim prostorima i što je sudjelovalo na svim manifestacijama koje su se održavale u našem gradu. I ove godine sam kao i prethodnih godina, ispratio njihov godišnji koncert i uvijek se iznova radujem svakom susretu s njima“, rekao je predsjednik SO Ruma Stevan Kovačević.

Suradnja na obostrano zadovoljstvo

Godišnji koncert započeli su gosti, Srpsko pjevačko društvo iz Rume, koje je osnovano davne 1862. godine, kao četvrto Društvo takve orijentacije u srpskom narodu. Pored brojnih uspješnih nastupa, jedan od zapaženih im je bio i koncert u župnoj crkvi Uznesenja svetog Križa u Rumi, kada su zajedno nastupili za Kamernim zborom Val iz Rijeke.

.Bila je ovo prelijepa večer i zaista smo uživali dok smo pjevali i dok smo slušali naše prijatelje iz HKPD-a Matija Gubec. I oni i mi smo jedne od najstarijih udruga u gradu i zaista mi je drago da smo ovako prvi puta zajedno nastupili i napravili suradnju. Iskreno se nadam da će se ona nastaviti“, kaže dirigentica zbora Zorka Uhrik.

Pored velikog broja posjetitelja iz Rume, visokih dužnosnika, predstavnika lokalne samouprave, na koncertu su prisustvovali i predstavnici vjerskih zajednica, te predstavnici hrvatskih udruga iz Srijema, koji su također došli pružiti potporu radu jedne od najstarijih udruga u Srijemu.

S.D.

Dopisnia Srijem Konert u Nišu
Dopisnica Srijem Konert u Nišu 2
Dopisnica Srijem Koncert u Nišu 3
Dopisnica Srijem Koncert u Nišu 4

11/12/2019

Promidžba hrvatske kulture na jugu Srbije

Kulturni događaji koje mi organiziramo ovdje imaju višestruki značaj. Za nas je to je jedan vid emanipacije kulture. Druga stvar, ohrabruje one koji su u nekom “zapećku”, koji sa strane negdje čekaju i posmatraju u strahu. Dajemo im ohrabrenje da vide šta im nudimo kroz našu kulturu. I treća stvar koju želim da naglasim jeste, da ovdje u gradu ukažemo na našu prisutnost stvarajući jedan milje za kulturnu empatiju”, ističe Miro Čavara.

Od prvog dana postojanja, jedan od prioritetnih ciljeva hrvatske udruge Široko iz Niša bio je, osim povezivanja s većim centrima Hrvata koji djeluju na sjeveru Vojvodine i s Hrvatskim nacionalnim vijećem, suradnja s hrvatskim kulturnim udrugama te prezentiranje hrvatske tradicije i kulture široj javnosti. Prethodne dve godine na sada već tradicionalnom Božićnom koncertu u katoličkoj crkvi Uzvišenja svetog križa u Nišu, gosti su im bili HGU Festival bunjevačkih pisama iz Subotice, a ove godine ugostili su članove VTO HKPD Matija Gubec iz Rume. Koncert je pred velikim brojem posjetitelja održan 7. prosinca u župnoj crkvi, a zadovoljstvo je bilo obostrano kako domaćina, tako i gostiju iz Rume kojima je ovo bilo prvo predstavljanje pred niškom publikom.

Ohrabrenje

Prilikom organiziranja prvog koncerta, želja im je bila da dovedu tamburu u svoj grad koja može biti iznimno važna na jugu Srbije. Također, imali su želju da organiziranjem kulturnog događaja privole i ohrabre sve one koji se do sada nisu priključili u rad udruge.

I ovaj koncert je jedan od načina da malo ohrabrimo ljude kako bi vidjeli da se nešto dešava i da ostvarimo jedno zajedništvo. Uspjeli smo u tome. Na koncerte dolaze i oni koji nisu katolici. Svi zajedno uživamo u druženju s našim gostima i u zvucima tambure. Mišljenja sam da svoju kulturu trebaš živjeti i ovi koncerti su jedan od načina da to i ostvarimo”, ističe Ivanka Spasiš predsjednica Udruge Široko, navodeći da je ovogodišnji koncert nadmašio sva očekivanja ted a su zadovoljni što su ostvarili još jednu uspješnu suradnju s udrugom iz Srijema.

Ukazivanje na prisutnost Hrvata

Inače udruga iz Niša je jedna od mlađih hrvatskih udruga u Srbiji i postoji tek tri godine. Za sada imaju oko tridesetak članova i djeluju pri župnoj crkvi Uznesenja svetog Križa. Za sada nemaju oformljene sekcije. Na manifestacijama se za sada predstavljaju narativnim sadržajima, ali imaju želju da javnosti predstave tradicijske božićne običaje Hrvata koji žive u Nišu, a koje su oni donijeli sa sobom iz različitih krajeva Hrvatske odakle vode porijeklo.

Kulturni događaji koje mi organiziramo ovdje imaju višestruki značaj. Za nas je to jedan vid emanipacije kulture. Druga stvar, ohrabruje one koji su u nekom “zapećku”, koji sa strane negdje čekaju i posmatraju u strahu. Dajemo im ohrabrenje da vide šta im nudimo kroz našu kulturu. I treća stvar koju želim da naglasim jeste da ovdje u gradu ukažemo na našu prisutnost stvarajući jedan milje za kulturnu empatiju. To je važna stvar jer na taj način učvršćujemo i razvijamo odnose između većinske zajednice i nas”, kaže potpredsjednik udruge Miro Čavara.

Etnička distanca, još uvijek prisutna

Kako nam prilikom razgovora kaže Čavara, za sada je u udruzi prisutan manji broj članova tek oko njih tridesetak, ali zainteresiranost ljudi kako kaže, postoji i iz drugih mjesta s juga Srbije. Mada kako ističe, postoji i ona druga strana priče jer se neki javljaju isključivo zbog stjecanja hrvatskog državljanstva. Također kaže da se pored broja od 400 Hrvata u Nišu (prema poslednjem popisu), među onim neizjašnjenima, u tom skrivenom broju nalazi i veliki broj Hrvata.

Devedesetih je bilo teško na čitavom prostoru Srbije. Sigurno da je na sjeveru bilo teže nego kod nas na jugu. Ali ta etnička distanca i dalje postoji. Kako će se to dalje razvijati, zavisi od nas samih i mišljenja sam da tome trebamo sami da doprinesemo. Jer kultura je ključna stvar koja može da stvori empatiju prema Hrvatima na ovim prostorima i ona nosi univerzalnu vrijednost i zbližava ljude”, kaže on dodajući da za sada projektno djelujemo i da u radu imaju potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu I HNV-a.

O značaju postojanja udruge posvjedočila nam je i Anka Jovanović članica udruge i jedna od osnivača.

U Nišu živim već dugo. Inače sam iz Dalmacije iz Sinja. U katoličku crkvu dolazim oduvijek. Drago mi je što sada imamo našu udrugu gdje se okupljamo. Nažalost nema nas mnogo, ali se međusobno pomažemo. Imamo određene aktivnosti, okupljamo se, dolazimo na koncerte koje organiziramo poslednjih nekoliko godina i oni su uvijek lijepo posjećeni. Tako je bilo i ove godine”.

Podrška iz Srijema

Gosti iz Rume nisu krili zadovoljstvo što su imali prigodu biti gosti udruzi u Nišu i predstaviti se tamošnjoj publici. Osim srdačnosti domaćina, bili su fascinirani i izgledom crkve Uzvišenja svetog Križa sagrađene nakon oslobođenja od Osmanlijskog carstva 1884. godine, kada je u gradu bilo 200 stanovnika katoličke vjeroispovjesti. U izgradnju nove crkve sadašnjeg izgleda, krenulo se 1992. godine za vrijeme župnikovanja vlč. Antuna Pečara.

Koncert našeg tamburaškog orkestra je jedna vrsta podrške udruzi u Nišu. Želja nam je da ih ohrabrimo, kako bi se u budućnosti okupljali u što većem broju i da svojim radom na najbolji način predstavljaju svoju kulturnu baštinu. Mi smo jedno od starijih Društava koje kontinuirano radi od 1903. godine i vjerujem da im možemo poslužiti kao dobar primjer. Iskreno se nadam a će im se vremenom povećati broj članova i da ćemo i mi imati priliku njih da ugostimo. Dojmovi su nam prelijepi i ako nas ponovno pozovu, sigurno da ćemo se odazvati. Osobno sam osim gostoljubivih domaćina, oduševljen izgledom crkve. Nisam vjerovao da ovako nešto negdje postoji”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.

U cjelovečernjem programu pred brojnom publikom, tamburaši s Brijega predstavili su se brojnim tamburaškim kompozicijama, te pjesmama u izvedbi solista Darka Matešića i Marije Ratančić. Na koncertu je pored velikog broja Nišlija, prisustvovao i Stjepan Glas opunomoćeni ministar pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, te predstavnici manjinskih udruga iz Niša.

S.D.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

09/05/2019

Vinogradi mjesto truda i radosti

“Žalosno je jedino što vinograda u Rumi više nema. Pomrli vinogradari, izumrli i vinogradi. Mladi ljudi danas nemaju vremena za vinograd, jer on zahtjeva puno rada i odricanja”, kaže Marko Mijić.

Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (ataru između Rume i Iriga), gajili brojni plodonosni vinogradi. Danas ih ima samo nekoliko, a među njima i vinograd pokojnog člana HKPD “Matija Gubec” Ruma Đure Kuna. Unatoč tome što je mali broj vinograda, ostali su lijepi običaji koje članovi hrvatske udruge iz Rume, svake godine prakticiraju na dan blagdana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina koji se obilježava 22. siječnja. A običaj je da se tog dana vinogradari, članovi sekcije sveti Vinko, okupe u vinogradu, obijese kulen, kobasicu, švargl na lozu i vinograde posvijete starim vinom. Uz vinogradare pođe i svećenik koji molitvom posvjećuje vinovu lozu.Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod bolji i kvalitetniji.

Specifičnost običaja

Uz pomoć Vaše angažiranosti na pisanju brojnih projekata udruga je dobila i značajna sredstva za rad. Koliko je važna stručnost i znanje da bi oni bili uspješno realizirani?

“Već 15 godina mi se ovako okupljamo u vinogradu i proslavljamo svetog Vinka. Proslava ovog blagdana karakteristična je za nas u Srijemu i Hrvate u Mađarskoj, dok drugi u pojedinim gradovima u Hrvatskoj, uglavnom slave svetog Martina, sve u zavisnosti kako je koja regija prihvatila te običaje”, kaže član sekcije sv. Vinka Marko Mijić.

Običaj je da tog dana isključivo muškarci dođu u vinograd, orezuju ga i posvjećuju sa svetom vodom.

Vjeruju u dobar rod

Jedan od rijetkih vinograda u rumskom ataru, danas obrađuje član Društva iz Rume Miroslav Galar.A kakva su očekivanja od ovogodišnjeg roda on kaže.

“Prošla godina nije baš bila povoljna za vinograde.Bilo je dosta mraza, a tijekom ljeta su bile velike suše i visoke temperature, tako da se rod smanjio na 30 posto. Međutim s druge strane, rod je dobio na kvaliteti, bilo je više slasti i samim tim je i vino bilo bolje. U ovoj godini nije bilo velikog mraza, ali ovo toplo vrijeme prijeti da pokrene vegetaciju što nije dobro posebno ako poslije bude velikog mraza, što nikako ne pogoduje vinogradima. Nadamo se da do toga neće doći i da će vinogradi dobro roditi”, navodi Galar.

Božji blagodat

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi i dalje živi.

Kakvi su planovi udruge u idućoj godini i na čemu će te staviti poseban akcenat?

“Ja u njoj vidim jednu želju čovjeka koji prepoznaje blaogodat vina i dar božji koji vidi u vinogradu, grožđu i vinu. Odvajkada su postojala i suprotstavljena mišljenja. Jedni su sa vinom pretjerivali dok su drugi bili skeptični prema svakoj trunčici alkohola. Sveto pismo nas uči da je vinograd, grožđe pa i vino koje se može konzumirati u umjerenim količinama, ipak božji blagodat. Ono može razvjedriti srce čovjeku. U tom smislu vidim da se ljudi rado odazivaju na blagoslov vinograda, osjećajući da je tu na mjestu rada i truda i muke, ujedno i mjesto gdje se rađa radost. I za sve tu skupa, treba tražiti božji blagoslov.Isus Krist nas kroz određeni rad i disciplinu dovodi do radosti koja se krije u vinu ili u grožđu kao jednoj izuzetno zdravoj hrani”, ističe župnik Ivica Ćatić.

A nakon blagoslova vinograda, druženje se nastavlja. Najprije u vinogradu gdje se konzumiraju srijemske delicije a potom i vino i rakija, a potom u prostorijama Društva do kasno u noć. O ugođaju nećemo pisati, nego treba samo osjetiti pogotovo ako ste ljubitelj dobre hrane i kapljice.

Suzana Darabašić

dopisnica srijem godisnji koncert ruma
dopisnica srijem godisnji koncert
dopisnica srijem gosti na godisnjem koncertu
dopisnica srijem pavle skrobot
dopisnica srijem veliki tamburaski orkestar

22/06/2018

Potvrda uspješnog dugogodišnjeg rada

„Kontinuiranost u radu možemo zahvaliti obiteljima koji žive ovdje. Brijeg u Rumi, gdje živi najveći broj Hrvata, članstvo u našoj udruzi doživaljavaju kao obiteljsku tradiciju. Ne kao dužnost i obavezu, nego kao dio identiteta. A HKPD Matija Gubec je dio te priče“.

U godini velikog jubileja dužeg od jednog vijeka, u 115. godini postojanja jednog od najstarijih Društava u Vojvodini, u kojem je perjanica udruge Veliki tamburaški orkestar, HKPD Matija Gubec iz Rume, još jednom je potvrdilo da zahvaljujući svom dugogodišnjem kontinuiranim radu, sa pravom nose epitet jednog od najkvalitetnijih tamburaških orkestara u Srijemu. A to su pokazali na svom redovitom godišnjem koncertu koji je održan 17. lipnja u ljetnjoj bašti u okviru prostora svoje udruge, kada se gledateljstvu predstavio podmladak udruge, omladinska tamburaška sekcija pod rukovodstvom Željka Jerkovića, vokalni solisti i Veliki tamburaški orkestar pod dirigentskom palicom Josipa Jurce. Smenjivale su se brojne kompozicije od onih poznatijih stranih, pjesama posvijećenih rodnome Srijemu do kompozicija Josipa Jurce posvijećenih svom rodnom gradu. Prvi instrument na prostorima Rume upravo je tambura i rumski tamburaši su se trudili da tu tradiciju očuvaju dugi niz godina i da i dalje uspješno djeluju. Jedni pored drugih na letnjoj pozornici udruge iz Rume, predstavili su se oni članovi koji su ušli u sedmu deceniju života i oni koji su tek nedavno počeli svirati. Kao i život, isprepletani su mladost i starost. Mladi kao dokaz života na ovim prostorima i stari koji su slika vremena koje je iza nas.

Brojni nastupi

Za razliku od prethodnih godina kada se godišnji koncert održavao u Kulturnom centru u Rumi, ovoga puta članovi udruge su se odlučili da koncert održe u intimnijoj atmosferi, letnjoj bašti svoje udruge. Naredni koncert je već zakazan za jesen, kada će ova udruga održati koncert u dvorani Kulturnog centra, u povodu obilježavanja Dana udruge.

„Ove godine imamo veliki broj maturanata i veliki broj naših mlađih članova se sada priprema na studije, a i manji je broj djece nego što je to bilo ranije. Međutim i pored toga, tamburaški orkestar funkcionira dobro i nemamo velikih problema sa održavanjem proba. Što se tiče mladih, ja vjerujem da će ih iduće godine biti više. Tijekom godine imali smo veliki broj nastupa. Prošlog tjedna sudjelovali smo na Susretu Društava Matija Gubec u Sotinu u Hrvatskoj, zatim na manifestaciji Srijemci Srijemu, a već 14. srpnja gostovaćemo u Donjem Miholjcu. Početkom jeseni imamo dogovoren koncert u niškoj katedrali, a dobili smo poziv i od Doma vojske u Beogradu da održimo veliki koncert kod njih. Zadovoljni smo što i drugi prepoznaju naš trud i rad i što imamo priliku predstaviti se i van granica našeg grada“, navodi voditelj Velikog tamburaškog orkestra Josip Jurca.

Obiteljska tradicija

Zahvaljujući kontinuiranom radu dugom 115 godina, ova udruga danas postiže zavidne rezultate.

„To svakako pokazuje kako ova udruga ima svoju budućnost kao i da postoje djeca koja imaju želju nastaviti tu lijepu tradiciju. Ali u našoj udruzi su i oni članovi koji su slika godina koje su iza nas. Kontinuiranost u radu možemo zahvaliti obiteljima koje ovdje žive. Brijeg u Rumi gdje živi najveći broj Hrvata, članstvo u našoj udruzi doživljavaju kao obiteljsku tradiciju. Ne kao dužnost i obavezu, nego kao dio identiteta. A HKPD Matija Gubec je dio te priče. Sticajem okolnosti u našoj udruzi postoji veliki broj članova koji su muzički obrazovani i nadareni, amatera i profesionalaca, zahvaljujući kojima je naš tamburaški orkestar ovako uspješan“, istaknuo je predsjednik udruge iz Rume Pavle Škrobot.

Podrška institucija

Pored velikog broja gledateljstva iz Rume, predstavnika srijemskih udruga, godišnjem koncertu nazočio je i opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ivan Sabolić, menadžerica ZKVH-a Katarina Čeliković i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

„Drago mi je što sam ponovno u Rumi i što sam nazočio tamburaškom koncertu jednog od najstarijih hrvatskih Društava u Vojvodini. Zahvaljujući svom kontinuiranom radu, prije svega tamburaškog orkestra, oni iz godine i godinu potvrđuju da su itekako vrijedne pažnje. Hrvatsko nacionalno vijeće je prepoznalo njihov trud i rad i prošle godine dodijelio priznanje za doprinos u hrvatskoj kulturi Josipu Jurci. To priznanje nije uručeno samo njemu osobno, nego ujedno i ovoj udruzi, s obzirom da je on svoj rad utkao u ovu tamburašku sekciju koja je jedna od najkvalitenijih u Srijemu, a možda i šire“, istaknuo je dr. Slaven Bačić.

S. Darabašić

maskenbal_nikinci_1
maskenbal_nikinci_2
maskenbal_nikinci_3
maskenbal_ruma
maskenbal_sremska_mitrovica_1
maskenbal_sremska_mitrovica_2

11/02/2018

U veseloj atmosferi, maskenbali su održani i u drugim mjestima u Srijemu: u Rumi, Srijemskoj Mitrovici i Nikincima. HKPD Matija Gubec iz Rume, već tradicionalno je u prostorijama svoje udruge u subotu 10. veljače organizirao maskenbal, a najveći broj sudionika bili su najmlađi koji su i ove kao i prethodnih godina privlačili pažnju posjetitelja, svojim maštovitim i raznolikim kreacijama. A veselo je i ovoga puta bilo i u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici gdje je HKC Srijem – Hrvatski dom također organizirao maskenbal, kao i u Nikincima u prostorijama Mađarskog kulturno umjetničkog društva Petefi Šandor koji svake godine zajedno sa župom organizira ovu lijepu manifestaciju. Najmaštovitije kreacije, nagrađene su prigodnim darovima, a dio atmosfere sa manifestacija iz ovih mjesta u Srijemu, dočaraćemo vam fotografijama.

Suzana Darabašić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

13/01/2018

Kruna višedecenijskog rada

“Mislim da će ova knjiga puno značiti, posebice rukovodiocima tamburaških orkestara, koji od sada neće morati tragati za aranžmanima i neće morati sami da ih pišu, kao što sam ja to morao raditi kada sam počinjao.*Najveća je nagrada za svakog autora u ovom slučaju mene kao kompozitora, da netko to koristi ne misleći pri tome ni na kakvu materijalnu nadoknadu niti zahvalnost”, ističe Jurca.

U Srijemu pa i mnogo šire, rijetko tko nije čuo za Josipa Jurcu, dirigenta, voditelja Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec u Rumi, skladatelja brojnih autorskih kompozicija. One su se svirale na brojnim festivalima u Srbiji i Hrvatskoj poput, Brežanskog dremeža, Kišne noći, Lutalice, Proljećnog jutra, ili skladbi Kad sviraju stare tambure, Moj kićeni Srijem, Rumo ljepotice, ali i brojne druge koje publika, posebno u Srijemu, rado pjeva na koncertima HKPD Matija Gubec. Pored autorskih, Jurca je obradio i brojne kompozicije kao i neke od popularnih pjesama. Sve one živjele su i do sada, brižno čuvane u njegovom računaru. No, došlo je vrijeme kako nam on kaže, da se one ipak prenesu na hartiju, kako bi one bile od koristi sadašnjim ali i budućim voditeljima tamburaških orkestara, prilikom njihovog rada sa tamburašima.

Na korist tamburašima

Prije tri godine, Jurca je proslavio 50 godina umjetničkog rada. Koncem prošle godine, u prosincu, prilikom obilježavanja Dana Drušva, dodijeljeno mu je priznanje za 20 godina vođenja Velikog tamburaškog orkestra. Knjiga U srcu mi zvoni tambura u kojoj su predstavljene partiture za tamburaški orkestar, predstavlja kako sa ponosom ističe, krunu njegovog višedecenijskog rada.

“Kada sam prije 20 godina počeo da vodim tamburaški orkestar u Rumi, gotovo da nije bilo tamburaške literature. Ljudi koji su do tada radili i vodili tamburaški orkestar, dolazili su iz drugih gradova i literaturu sa kojom su radili, donosili su i odnosili sa sobom. Bilo je teško pronaći je tada, nije bila toliko dostupna, tako da sam bio prinuđen sam da pišem moje kompozicije kako bi sebi olakšao rad. Dugi niz godina sam ih pisao. Moja arhiva prepuna je napisanih raznih aranžmana. Tako da sam došao na ideju da prilikom obilježavanja jubileja, 20 godina vođstva Velikog tamburaškog orkestra, izdam knjigu. Napravio sam samo jedan uži izbor kompozicija, koje su sada sakupljene na jednom mjestu. Mislim da će ova knjiga puno značiti posebice rukovodiocima tamburaških orkestara, koji od sada neće morati tragati za aranžmanima i neće morati sami da ih pišu, kao što sam ja to morao kada sam počinjao”, ističe Jurca, dodajući:

“Najveća je nagrada za svakog autora u ovom slučaju mene kao kompozitora da to netko koristi, ne misleći pri tom ni na kakvu materijalnu nadoknadu niti zahvalnost. Biće mi drago da je koriste tamburaši i da im olakša njihov rad”.

Prva autorska knjiga

Knjiga U srcu mi zvoni tambura, namjenjena je isključivo ljudima koji se bave tamburaškom skladbom. “To je moja prva autorska knjiza, ako ne i prva tog tipa na ovim prostorima. U knjizi se nalaze sve partiture za Veliki tamburaški orkestar i ona za čovjeka koji se time ne bavi, ne znači ništa. Knjiga će nadam se puno značiti i našoj udruzi u Rumi. Poslije mene, oni ljudi koji budu radili sa orkestrom, imaće na jednom mjestu brojne kompozicije pjesama koje će im sigurno olakšati rad. A tako i isto i drugim društvima. Knjige ću poslati svima onima za koje smatram da će im ona koristiti, ali i kada naše Društvo bude išlo na neko gostovanje, posebice u Hrvatsku, ona će biti jako lijep dar od kojeg će mnogi imati velike koristi”.

U knjizi je satkano višedecenijsko iskustvo poznatog dirigenta iz Srijema. “To je samo manji izbor svega onoga što sam do sada radio. Trebalo je samo taj izbor prebaciti u PDF format kako bi se knjiga mogla odštampati. Recenziju knjige mi je uradila profesorica muzike i voditeljica Gradskog orkestra u Rumi Smiljana Jančić, a veliku zahvalnost dugujem Općini Ruma koja je financirala izdavanje knjige, kao i Kulturnom centru i knjižnici u Rumi, koji su mi pružili svu nepohodnu podršku i pomoć.

U najavi i druga knjiga

Iako ovo izdanje predstavlja krunu Jurcinog dosadašnjeg rada, kaže da tu ne staje.

“Nastavljam i dalje da radim. Možda ne istim tempom kao do sada ali ne stajem. Iako ću se sada možda više baviti obradom poznatih kompozicija jer vidim da mnogo toga može lijepo da se obradi i da mnogo bolje zvuči kada se one izvedu uz tamburaški orkestar. Već sledeće godine planiram da izdam knjigu duhovne muzike. Radio sam brojne duhovne kompozicije sa kojima je naš orkestar nastupao u crkvi kod nas u Rumi ali i u Hrvatskoj na misama. Postoji jedan lijep fond duhovne muzike koji čuvam i bilo bi šteta da se to ne stavi u neku knjižicu, kako bi ljudi koji se time bave imali neke koristi. No i za to su potrebna izvjesna financijska sredstva, ali se ja nadam da će biti razumjevanja i da ćemo iznaći mogućnost da se i to uradi”, navodi na kraju razgovora Jurca.

Suzana Darabašić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

13/01/2018

Specifičnost njegovanja lijepih običaja

“Obilježavanje blagdana Sveta tri kralja, nas na neki način karakterizira i izdvaja od drugih.*Ja se nadam da će taj običaj u nekom doglednom vremenu, upravo zbog svoje specifičnosti, ući u katalog nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Vojvodini”, navodi Nikola Jurca.

Običaji koje srijemski Hrvati njeguju desetljećima, a koji su vezani za određene blagdane, uglavnom su isti ili barem slični u svakom mjestu. Međutim, jedan običaj po kome su Rumljani sa Brijega specifični, svakako su oni koji se prakticiraju na sam dan blagdana Sveta tri kralja. Tog dana neoženjeni mladići, ukrašeni novogodišnjim ukrasima nakon misnog slavlja u crkvi, obilaze obitelji u Rumi i okolnim mjestima i pjesmom Narodi nam se kralj nebeski, javljaju radosnu vijest o rođenju Isusa Krista. Obitelji koje ih te večeri primaju u svoje domove, čašćavaju ih hranom i pićem, i daruju ih srijemskim suhim kobasicama, vinom i novcem. Prve naredne subote nakon blagdana, Kraljci od sakupljenog novca, hrane i pića organiziraju igranku u prostorijama HKPD Matija Gubec u Rumi. Igranka Kraljaca, pored mnogobrojnih koje ova udruga organizira u tijeku cijele godine, jedna je od najposjećenijih i na njoj se okupi i najveći broj mladih. Tako je bilo i ove godine 13. siječnja, kada je održana igranka tim povodom.

Duga tradicija

A igranka počinje tako što se u prostoriji Društva pogase sva svijetla, a Kraljci je okupljeni oko bačve vina, pjesmom Narodi nam se Kralj nebeski svečano je otvore.

“Običaji Kraljaca su karakteristični kod nas u Rumi ovdje na Brijegu, gdje većim dijelom žive Hrvati. Nama je posebno drago što su te običaje vezane za ovaj blagdan, u velikom broju prihvatili naši mladi. U mojoj obitelji oni se njeguju dugi niz godina. Za Kraljce je pjevao moj pradjed, djed, otac, ja, a sada tu lijepu tradiciju nastavljaju moji sinovi. Svake godine se Društvo podmlađuje, a za učlanjenje u Kraljce postoje opet posebni uvjeti, a na prvom mjestu je da je Kraljac neoženjen. Najvažnije od svega jeste da se družimo i sastajemo i okupljamo mlade, kako bi oni ove lijepe običaje sutra preneli na svoju djecu”, navodi član Upravnog odbora Društva u Rumi Miroslav Galar.

Poslije župnikovog blagoslova prostorija Društva, počinje igranka i posluženje darovima koje su Kraljci prikupili obilazeći domove u rumskoj općini. Pored članova udruge, na igranku dođu i prijatelji iz okolnih mjesta.

“Obeležavanje blagdana Sveta tri kralja, nas na neki način karakteriše i izdvaja od drugih. Običaji vezani za njega su veoma stari. Ne postoje točni podaci od kada se oni prakticiraju, ali po pričama nekih naših starijih članova, oduvijek je postojao običaj da se Kraljci okupljaju , da idu po domovima i da navještaju rođenje Isusa Krista”, ističe tajnik Društva Nikola Jurca, dodajući: “Blagdam Sveta tri kralja se obeležava i svetkuje u svim župama, ali ovdje kod nas u Rumi na Brijegu specifičan je način na koji se to radi. Ja se nadam da će taj običaj u nekom doglednom vremenu, upravo zbog svoje specifičnosti, ući u katalog nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda u Vojvodini”, navodi Jurca.

Najveći broj mladih

Posebnu čar ovoj igranci daje to što se na njoj okupi najveći broj mladih, a ove godine posebice, je njihov broj bio znatno veći.

“Ovo mi je četvrta godina kako vodim Kraljce. Kao i prethodnih godina i ove godine posjetili smo veliki broj domova. Ja se ovom blagdanu posebno radujem, prvenstveno zato što su prije mene kao Kraljci išli da pjevaju moj djed, otac, bra,t a sada i ja. Lijepo je da se ta tradicija nastavi i drago mi je što nam se sve veći broj mladih priključuje. Ove godine priključio nam se još jedan mladi kraljac, koga smo na tradicionalna način primili u svoju ekipu”, kaže Goran Galar.

A svoje dojmove preneo nam je i novi učlanjeni kraljac. “Sviđaju mi se ti običaji. Za Sveta tri kralja pjevao je i moj djed godinama i poželio sam da i ja tu tradiciju nastavim. Volio bih da svake godine bude sve više mladih, kako ti običaji ne bi izblijedili”, navodi Damir Takač.

Igranka je i ovog puta trajala do kasno u noć uz pjesmu i plijes. Briježani su u veselju proslavili još jedan blagdan, za njih poseban. O atmosferi i ugođaju, dojmove nije lako prenijeti jer to se može samo doživjeti. Tko god želi, to može učiniti naredne godine jer su vrata ove hrvatske udruge u Srijemu, uvijek širom otvorena za sve prijatelje i posjetitelje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

16/12/2017

Dugovječnost zahvaljujući kontinuiranom radu

“Ono što je doprinjelo našoj opstojnosti i dugogodišnjem radu, svakako je kontinuiranost.Više od jednog stoljeća u našoj udruzi se smenjuju generacije i taj kontinuitet se nastavlja. Nadam se da ćemo i prilikom proslave naše 115. obljetnice moći isto ovako sa ponosom da pričamo”, kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Pavle Škrobot.

U slavu svog dugogodišnjeg uspješnog trajanja, koje traje više od jednog stoljeća, HKPD Matija Gubec iz Rume u subotu 16. prosinca, obilježilo je dan svoje udruge i 114. obljetnicu postojanja i rada. U programu se pored Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec, svojim izvjedbama predstavili i članovi Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice. Cjelovečernjim koncertom, pred brojnom publikom Kulturnog centra u Rumi, dvije hrvatske udruge pjesmom, plesom i riječju, predstavile su bogatu tradiciju, jezik i običaje hrvatskoga naroda iz Vojvodine. Tijekom večeri uručene su zahvalnice, darovi i plakete sa imenom Matija Gubec zaslužnim članovima Društva, koji su se u proteklim decenijama na poseban način isticali svojim aktivnostima i radom i koji su doprinjeli da ova udruga ima toliko dugu povijest.

Kontinuirani rad

HKPD Matija Gubec iz Rume, jedno je od najstarijih društava u Vojvodini. Osnovano je davne 1903. godine i do današnjih dana, radi u kontinuitetu. Zahvaljujući Velikom tamburaškom orkestru, Ruma je postala festivalski grad, a do sada je ovaj orkestar sudjelovao na gotovo svim festivalima na kojima je osvojio brojne zlatne, srebrne i brončane plakete. Danas članovi ove udruge sa ponosom kažu, da je proslava ove značajne obljetnice i Dana društva, zapravo proslava svih njih.

“Ovaj dan posvjećen je muzičarima koji sviraju u orkestru, ali isto tako i onima koji su utkali dio svog života u rad Društva. Tako da je ovo na neki način, proslava svih nas. Zadovoljstvo mi je što smo ove godine na našoj proslavi, imali priliku da ugostimo jednu vrlo cijenjenu kulturnu udrugu, Bunjevačko kolo iz Subotice i drago mi je što smo zajednički predstavili dio našeg programa. Ono što je doprinjelo našoj opstojnosti i dugogodišnjem radu, svakako je kontinuiranost. Više od jednog stoljeća u našoj udruzi se smenjuju generacije i taj kontinuitet se nastavlja. Nadam se da ćemo i prilikom proslave naše 115. obljetnice, moći isto ovako sa ponosom da pričamo”, ističe predsjednik HKPD Matija Gubec Pavle Škrobot.

Priznanja zaslužnim pojedincima

Za čak 54 godine aktivnog rada u Društvu, zahvalnice su uručene Mati Matušiću – Baćku i Ivanu Rakošu. Za dvadeset godina umjetničkog rada, plakete je uručena dirigentu Velikog tamburaškog orkestra Josipu Jurci, a zahvalnice za 20 godina rada su uručene i mlađim članovima tamburaškog orkestra Zdenku Lancu, Ljubinku Hajdukoviću, Zoranu Jurci i Ivanu Galar. 20 Za 10 godina aktivnog djelovanja na mjestu tajnika u udruzi, Nikoli Jurci uručena je zahvalnica i plaketa sa likom Matije Gupca.

“Plaketa sa likom Matije Gupca jeste najveće priznanje koje HKPD Matija Gubec iz Rume dodjeljuje zaslužnim pojedincima. Samim tim ova nagrada meni mnogo znači i predstavlja mi jedan veliki podstrek i podsticaj za budući rad. Htio bih da istaknem da sigurno ovu nagradu ne bih ni dobio niti bi ova udruga postigla tako velike uspjehe, da nije bilo predanog rada prije svega njegovih članova, a također i ljudi koji su oduvijek na nesebičan način pomagali njegov rad, čime su doprinjeli da ono opstane duže od jednog vijeka. Ja ću se truditi da nastavim da dajem svoj doprinos radu našega Društva i zaista mi ovo priznanje u tom smislu, mnogo znači”, navodi Nikola Jurca.

Respekt brojne publike

Pored brojne publike, svečanosti su nazočili i predstavnici lokalne samouprave Općine Ruma, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske Ivan Sabolić, menadžerica za kulturne aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

“Ova udruga iz Srijema svjedoči o kontinuitetu postojanja hrvatskog naroda na ovim prostorima. Unatoč burnim vremenima, kroz stotine proteklih godina, Društvo se uspjelo održati do danas. Večerašnji koncert je pokazao ono najbolje što oni imaju, a to je vrhunska tamburaška sekcija sa veoma raznovrsnim repertoarom i što je za mene veoma značajno, sa brojnom publikom. Među njima nije bio samo dio hrvatske zajednice nego i većinskog naroda i drugih manjina, što pokazuje da je ova udruga respektovana u ovome gradu” istaknuo je dr. Bačić.

Program su svojim raznolikim repertoarom te večeri upotpunili i gosti iz Subotice, koji su se po prvi puta predstavili gledateljstvu u Rumi.

“Izuzetno mi je veliko zadovoljstvo što smo uspjeli ostvariti jednu novu suradnju sa našim domaćinima. Do inicijative je došlo prilikom našeg susreta u Petrovaradinu gdje smo se i upoznali. Odavno smo imali želju da ostvarimo suradnju sa udrugama u Srijemu i bićemo otvoreni za suradnju i sa ostalim udrugama, a očekujemo i uzvratnu posjetu udruge iz Rume. Mislim da je uspostavljanje novih suradnji jako bitno, kako bi mogli ohrabriti jedni druge u našem radu. Tako ćemo se podupreti međusobno, što će nam dati još više podstreka i odlučnosti radimo još više unatoč nekim teškoćama, kako bi stvari promjenili na bolje”, rekao je predsjednik HKC Bunjevačko kolo Lazar Cvijan.

Suzana Darabašić

Tamburaski-orkestar-Lira.jpg

05/11/2017

Gran pri za tamburaše iz Subotice

Ruma je proteklog tjedna bila domaćin Međunarodnog festivala tamburaških orkestara. Festival je održan 5. studenog u rumskom Kulturnom centru Brana Crnčević, a u okviru festivala sudjelovalo je sedam tamburaških orkestara. Pored VTO HKPD Matija Gubec Ruma, sudjelovala su još dva tamburaška orkestra iz ovog grada, KTO Zlatne žice i GTO Branko Radićević. Osim domaćina predstavili su se i GTO Banja Luka, TO Tamburatorijum Pančevo, potom TO Općine Semeljci iz Republike Hrvatske i Subotički tamburaški orkestar, koji je prema ocjenama stručnog žirija imao najbolji rezultat od svih 7 orkestara. Od mogućih 100, Subotičani su osvojili 97 bodova što im je donijelo i Gran pri koji se dodjeljuje najbolje plasiranom orkestru.

Duga tradicija

Festival tamburaških orkestara u Rumi ima dugu tradiciju. Sve je počelo davne 1963. godine kada je u Rumi održan prvi Festival amaterskih društava Vojvodine: “HKPD Matija Gubec sa svojim velikim tamburaškim orkestrom sudjeluje na festivalu od tada pa sve do danas. Poslije 25 godina postojanja festivala amaterskih društava izrastao je festival tamburaških orkestara Srbije, a sada on ima i međunarodni karakter. Ruma je tamburaški grad i upravo iz tog razloga bilo je logično da bude i domaćin ovog festivala. Ove godine sudjeluje sedam tamburaških orkestara, a čak tri su iz Rume što dovoljno govori. To je sada već postala jedna lijepa tradicija i publika prepoznaje tamburašku muziku, voli je i rado posjećuje sve koncerte. To su pokazali i danas s obzirom da su popunjena sva mjesta u sali. Sve to pokazuje da ovi festivali imaju svoju osnovu i pozitivan način postojanja, posebice ovdje u Rumi gdje ova praksa postoji već preko 50 godina”, kaže voditelj Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec Ruma Josip Jurca.

Nastavak poznatim putevima

Subotički tamburaški orkestar kao najbolje ocijenjen od strane žirija, sudjeluje na festivalu u Rumi od samog početka njegovog održavanja: “Ja mislim da je ovakav festival jako važan i da je potreban posebno nama koji njegujemo koncertnu tamburašku muziku u Vojvodini.Sticajem okolnosti je to Ruma i ja podržavam da oni to i dalje nastave, obzirom da imaju dobre uvjete za održavanje festivala. Da nema festivala u Rumi, ostali bi nam samo lokalni nastupi a mislim da to ne bi bilo dovoljno”, kaže voditelj Subotičkog tamburaškog orkestra Stipan Jaramazović ističući značaj očuvanja tamburaške glazbe: “Tambura je možda danas negdje na nekom razmeđu ni ona sama ne zna kud bi. Da li bi otišla u svijet ozbiljne ili pop muzike, ili neke druge. No, ja mislim da je to samo trenutak jer takvih situacija je bilo i u prošlosti. I do sada je tamburaška skladba pokrivala razne žanrove počevši od narodne pjesme i plesa, što mislim da je iznimno važno i da se to nikada ne smije zaboraviti. Mislim da će se sadašnja situacija razbistriti i da će tambura nastaviti dobro poznatim putevima i da će naći svoje mjesto u budućnosti”, kaže Jaramazović.

Pomaci u Hrvatskoj

Tamburaški orkestar općine Semeljci iz Hrvatske, prije dve godine po prvi puta je sudjelovao na festivalu u Rumi: “Rado smo se odazvali ponovnom pozivu. Festival nam se sviđa, sve je lijepo organizirano i osjećamo se dobro došli ovdje. Nadam se da smo i mi svojim muziciranjem doprinjeli da program bude kvalitetniji i ljepši” kaže voditelj tamburaškog orkestra općine Semeljci Vlada Čatić, ističući da je Vojvodina oduvijek bila kolijevka tambure, no pomaci su vidljivi i u Hrvatskoj: “U Hrvatskoj, a u Slavoniji naročito se zadnjih godina desio jedan “bum” tambure. Posebno kroz rad u muzičkim školama, gdje se mladi intenzivno obrazuju kroz smjer tambure. Također ta promjena je vidljiva i kroz nastajanje novih mladih tamburaških orkestara i općenito mogu da kažem da je interesiranje za tamburaškom muzikom u Hrvatskoj zadnjih godina naglo poraslo, a možda i preraslo muziciranje u Vojvodini”,kaže Čatić.

Vjera u mlade

Organizatori ovogodišnjeg festivala u su Kulturni centar iz Rume, Savez tamburaških društava Vojvodine, a pokrovitelj je Općina Ruma. I ove godine o kvaliteti tamburaša odlučivao je stručni žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka iz svijeta muzike: “Žiri uvijek ima težak posao. Zato što su kvaliteti veoma različiti. Jedni se nameću svojom snagom, drugi svojim kvalitetima,tako da među članovima žirija uvijek dolazi do razmimoilaženja. Neki orkestri tradicionalno dolaze sa visokim kvalitetom, neki nas iznenade nekim pokušajem da skrenu pažnju na sebe nekom programskom inovacijom koja ne kvari tradiciju tamburaškog muziciranja, nego je razvija osavremenjuje i vodi u neke nove sfere i svijetove.Očekujemo da se more mladih ljudi priključi ovom pokretu i u budućnosti, da održi tradiciju i da otvara nove vidike da ne ostanemo učaureni u nekakvim prostorima koji su već prevaziđeni”, ističe profesor Slobodan Atanacković.

S.D.

OKVIR:

“Tamburaška muzika je pod velikim pritiskom raznih drugih vrsta muzike.Gitara je direktno ugrozila tamburu došavši iz svijeta preko velikih promotera kakvi su bili The Beatles i druge grupe. I mnogi mladi ljudi su pohrlili da upravo njih imitiraju i da pokušaju da se ostvare u njihovim prostorima, što je vrlo pogrešno.Ova manifestacija godinama okuplja mlade ljude,koji imaju šta da pokažu i istinski se trude da očuvaju tradiciju tamburaškog muziciranja, a tako treba i da bude. Jer je tambura u temelju naše opće kulture”, kaže prof Atanacković.

grozdjebalsrijemberba
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

21/10/2017

U spomen na lijepa vremena

 

“Ostala nam je još po neka okućnica, gdje i dalje proizvodimo vino i rakiju.A u spomen kada su Brežani to radili masovnije, mi organiziramo naš Grođžebal, igranku i simbolički napravimo svoj vinograd koji zajedno beremo”,kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Rume, Pavle Škrobot

Pamte Brežani iz Rume dobra stara vremena kada je skoro svaka obitelj u ovoj srijemskoj općini gajila vinograd. Na potezu Barunovac dijelu Rume, nekada ih je bilo najviše. Proizvodila su se nekada kvalitetna vina od grožđa sa fruškogorskih vinogorja. Danas ih je nažalost, ostalo samo dva, vinograd pokojnog Đure Kuna nekadašnjeg predsjednika i tajnika Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec Ruma, kao i vinograd sadašnjeg predsjednika Društva Pavla Škrobota. U spomen na te lijepe dane, članovi hrvatske udruge iz Rume svake godine u svojim prostorijama oživljavaju uspomene kada su se nekada na obroncima Fruške gore,brali brojni vinogradari u listopadu i kada su se Brežani se u velikom broju okupljali.Kako uspomene na te dane ne bi izblijedile, i kako se tradicija i običaji ne bi zaboravili, članovi ove udruge u svojim prostorijama svake godine organiziraju igranku, tradicinalnu manifestaciju Grođžebal. Toga dana Brežani se okupljaju, druže i vesele i na simbolički način oberu grožđe okićeno u dvorištu udruge. Tako je bilo i ove godine u subotu 21. listopada.

 

Nastavak tradicije

Sjećaju se Brežani dobrih starih vremena kada su svi sa nestrpljenjem čekali vrijeme berbe grožđa: “Sada su to samo sjećanja, a mi nastojimo da ih oživimo kroz ovu lijepu tradicionalnu manifestaciju. Danas je malo vinograda u Rumi. Gotovo da ih više i nema. Ja sam jedan od rijetkih vinogradara koji je nastavio da ga obrađuje. Moja obitelj je bila jedna od poznatijih vinogradarskih obitelji ovdje u Rumi. Gajili su vinograde i proizvodili vino u većim količinama, kako za sebe tako i za druge. Trudim se koliko mogu da nastavim njihovim stopama.Nasledio sam vinograd od našeg pokojnog člana Društva Đure Kuna i imam želju i volju da nastavim tu lijepu tradiciju Brežana i barem malo oživim vinogradarstvo u ovom djelu Srijema”, kaže Miroslav Galar iz Rume.

 

Sve manje vina

Rod grožđa najviše zavisi od vremenskih uvjeta. O ovogodišnjem rodu jedan od danas rijetkih vinogradara u Rumi, kaže: “Ova godina je bila sušna. Bilo je i mrazeva zbog kojih su neki od vinograda i stradali. Ali zbog vremenskih prilika bilo je manje prskanja vinograda i upotrebe kemisjkih sredstava, zbog čega je vinova loza mnogo zdravija nego što je to bilo prošle godine. Zato se može očekivati da će ove godine biti dobro i kvalitetno vino, iako će ga biti u manjim količinama. Ali u Srijemu se danas više pije pivo nego vino, što sve govori o tome da Srijem više nije vinski kraj barem ne u onoj mjeri kako je to bilo prije”, kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Ruma Pavle Škrobot, dodajući da unatoč tome običaji vinogradara i berbe grožđa, još uvijek živi: “Kada su naši preci ovdje naseljavani dobijali su od vlastelinstva po komad zemlje koji je bio namijenjen upravo sadnji vinove loze.Bilo je oprijedeljeno po 10 do 12 ari za svako kućanstvo, kako bi svaka obitelj mogla da se prehrani. Ta tradicija je ostala i kod nas danas iako rijetkih. Ostala nam je još po neka okućnica gdje i dalje proizvodimo vino ili rakiju. A u spomen na vremena lada su Brežani to radili masovnije, mi organiziramo Grožđebal, našu igranku, kada simbolički napravimo svoj vinograd koji zajedno beremo. I tako se uz zvuke tambure, prisjetimo dobrih starih vremena”, kaže Škrobot.

 

Da se ne zaboravi

I ove godine dvorište hrvatske udruge u Rumi bilo je okićeno grožđem, slanim kiflama, jabukama i perecima, koje su članovi udruge te večeri brali i degustirali: “Ovaj običaj se kod nas zadržao do današnjih dana bez obzira što se u suvremenom dobu malo obitelji u Rumi bavi vinogradarstvom.Jedna od njenih specifičnosti je da se dvorište našeg Društva ukrasi sa vinovom lozom, jabukama i perecama, a uvijek tu budu i naši tamburaši koji nas uveseljevaju na igranci. Dajemo najveći naglasak na njegovanje običaja i naše tradicije. Naša udruga njeguje više običaja vezanih za našu zajednicu ovdje u Rumi. Osim igranke u povodu berbe grožđa, organiziramo i igranke u povodu završetka žetve, blagdana sveta Tri kralja i sve su to manifestacije koje se održavaju u određeno vrijeme svake godine sukladno vremenu koji se poklapa sa tim radovima. Nama je ti iznimno važno, prvenstveno kako bi i naši mladi to isto praktikovali u u nekim budućim vremenima i tako se prisjetili lijepih običaja naših predaka”, ističe tajnik Društva u Rumi.

 

Nikola Jurca.

 

 

 

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.