Uncategorized – Matija Gubec

U subotu 09.05.2026 sa početkom u 19 sati u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ na Bregu u Rumi održana je redovita godišnja izborna skupština Društva.

Nakon pozdravnog govora predsjednika Društva Zdenka Lanca izabrano je radno predsjedništvo i zapisničar skupštine da bi se potom išlo na usvajanje Dnevnog reda skupštine.

Financijski izvještaj i plan predočio je blagajnik Društva Vladimir-Braca Jurca da bi potom izvještaj o radu za 2025 i plan rada za 2026. godinu predstavio tajnik Društva Nikola Jurca.

U predstavljenim izvještajima naveden je izuzetno veliki broj aktivnosti Društva u prethodnom periodu kao i veoma ambiciozan plan za tekuću godinu. Veliki tamburaški orkestar je u prethodnoj godini održao čak tri cijelovečernja koncerta u Rumi, gostovalo se u Tuzli, sudjelovalo na susretima Društava „Matija Gubec“ u Slavonskom Kobašu, dječiji folklor je sudjelovao na manifestaciji „Srijemci Srijemu“ u Staroj Pazovi, sudjelovalo na dva glazbena festivala, učestvovalo u proslavi Dana bana Jelačića u Petrovaradinu, obiljen je dan Svetog Josipa, organizirano je više Igranki i sl. Poseban akcenat je stavljen na rad nedavno ponovo pokrenute folklorne sekcije kao i na veliki investicijski poduhvat vezano za izgradnju pomoćnog objekta, bine za nastupe, nastrešnice i uređenja dvorišta Društva u okviru projekta „Sedam matica“. U narednom periodu nas očekuje veliki broj nastupa kako Velikog tamburaškog orkestra tako i folklorne sekcije ( pored već održanog koncerta u Požegi očekuju nas koncerti u Iloku i Šidu, božićni koncert u Sarajevu, sudjelovanje na festivalu u Zenici, učešće folklorne sekcije na festivalu u Šibeniku, gostovanje u Fojnici, učešće na manifestaciji „Srijemci Srijemu“ u Novom Slankamenu, gostovanje u Subotici i Vajskoj i sl).U diskusiji o podnetim izvještajima posebno je potencirano pitanje omasovljavanja sekcija Društva to jest apeliralo se na sve članove da motiviraju djecu da se priključe radu u okviru sekcija jer trenutačno najveći izazov za rad nisu niti financije niti uvjeti za rad (koji su odlični) nego mali broj djece i smanjen broj kako članova Velikog tamburaškog orkestra tako i Škole tambure.

U narednim točkama dnevnog reda izabran je novi sastav Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Disciplinske komisije

Novi članovi Upravnog odbora su: Zdenko Lanc, Pavle Škrobot, Vladimir-Braca Jurca, Nikola Jurca, Ivan Horvatić, Dražen Štimac, Marija Benčić, Katarina Žagar, Zdenko Žagar, Damir Kolarić, Adrijan Kolarić, Ivan Galar, Ivan Lanc, Bojan Levovnik i Josip Ris

Novi članovi Nadzornog odbora su: Andrea Lanc, Boban Majstorović i Luka Hajduković

Novi članovi Disciplinske komisije su : Dario Bodor, Petar Horvatić i Damir Rakoš.

Po završetku oficijelnog dijela skupštine za sve prisutne je organiziran prigodni domjenak.

Nikola Jurca

U velikoj sali Kulturnog centra u Rumi u utorak 28.04.2026. godine sa početkom u 18 sati svečano je obilježen Dan Škole „Ivo Lola Ribar“ iz Rume.

U okviru bogatog programa učenici škole su, između ostalog, kraćim programima predstavili određen broj zemalja Europe i svijeta, između ostalog i Srbije i Hrvatske.

Prilikom predstavljanja kulturne baštine Hrvatske nastupili su članovi Dječije folklorne sekcije HKPD „Matija Gubec“ inače svi učenici OŠ „Ivo Lola Ribar“. Njihov nastup je od strane nazočne publike u sali bio izuzetno dobro prihvaćen i po završetku svoje točke su nagrađeni gromoglasnim pljeskom.

Nikola Jurca

Ruma

Svečano obilježen Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Rumi

Rad za ponos zajednice

“Ono što radimo u Zavodu ne doživljavamo samo kao posao nego i vrijeme koje nam je dano, šansa koja nam je ukazana, dužnost koja nam je povjerena. Da istražimo, otkrijemo, sakupimo, sačuvamo, zabilježimo, predstavimo, povežemo, prikažemo, poučimo, valoriziramo, osuvremenimo, surađujemo i takvim svojim djelovanjem kulturi hrvatskoga naroda u Srbiji damo nezamjenjiv doprinos”, kazao je Josip Bako.

Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedine profesionalne ustanove kulture Hrvata u Republici Srbiji, proslavljen je 24. ožujka svečanom akademijom u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi. Ovom svečanošću Zavod je obilježio svoju 18. obljetnicu. Na svečanosti su dodijeljena godišnja priznanja za doprinos hrvatskoj kulturi pojedincima koji su prepoznati po svom kreativnom i posvećenom radu na očuvanju, stvaranju i promicanju hrvatske kulture.

Čast, privilegija i odgovornost

Prije tri godine Zavod je donio odluku o svom danu kojim se predstavlja godišnji rad Zavoda, prepoznajući postignuća u kulturi hrvatske zajednice. Zavod je osnovvan odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine 10. ožujka 2008. godine i odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća 29. ožujka iste godine, radi očuvanja unaprjeđenja i razvoja hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. Nakon što je prošle godine proslavljen u Somboru, Dan Zavoda ove se godine po drugi put proslavlja u Rumi, na njegovu 18. obljetnicu. Svečanu akademiju otvorio je nastup Predraga Pavlovića s kompozicijom Nocturne na glasoviru, a skupu se uime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata obratio vršitelj dužnosti ravnatelja Josip Bako, nakon čega je prikazan kratak film na zavodovu 2025. godinu.

“Kada sam počeo profesionalni angažman u Zavodu nisam ni slutio da počinje izuzetno dinamično razdoblje koje će oplemeniti i obogatiti moj život, jer takva je kultura. Ona oplemenjuje i obogaćuje. Raditi u kulturi je privilegija, a raditi u ustanovi koja ima za cilj očuvanje, istraživanje, unaprjeđenje i razvoj kulture vlastitoga naroda je više od privilegije”, kazao je Bako dodajući:

“ Od 57.900 Hrvata u Srbiji koliko ih je bilo na popisu 2011. godine, samo troje je bilo profesionalno angažirano u kulturi hrvatske zajednice. Danas je taj omjer malo povoljniji.Od 39.107 Hrvata s popisa 2022., petero nas je profesionalno angažirano u kulturi hrvatske zajednice u Srbiji. Dakle, privilegija u pravom smislu te riječi. Ali to za sobom ne povlači neke povlastice, nego veliku odgovornost. Ono što radimo u Zavodu ne doživljavamo samo kao posao nego i kao vrijeme koje nam je dano, šansa koja nam je ukazana, dužnost koja nam je povjerena. Da istražimo, otkrijemo, sakupimo, sačuvamo, zabilježimo, predstavimo, povežemo, prikažemo, poučimo, valoriziramo, osuvremenimo, surađujemo i takvim svojim djelovanjem kulturi hrvatskog naroda u Srbiji damo nezamjenjiv doprinos. Mislim da smo u prethodnih 18 godina u dobroj mjeri uspjeli odgovoriti na izazov koji nam je povjeren. Stojim pred vama s velikim zadovoljstvom i punog srca jer su u publici brojna poznata lica s kojima je suradnja višegodišnja.Većini nas su motivi da ovog dana budemo zajedno i ciljevi kojima smo vođeni u svome radu, komplementani.Ljubav prema povijesti, tradiciji i kulturi svoga naroda, te želja za konstantnim razvojem i napretkom kulture hrvatskoga naroda u Srbiji. Time ne zaboravimo i to podcrtati, doprinosimo i obogaćivanju i razvoju kulturnog života Republike Srbije čiji smo integralni dio”.

Također je istaknuo da je suradnja obilježila rad Zavoda u prethodnih 18 godina rad.

“ Suradnja je bila nužna iz objektivnih razloga zbog naših ograničenih institucionalnih kapaciteta ali je bila i potaknuta i ciljana zbog toga što smo željeli postati stožer kulturne scene, mjesto susreta svih relevantnih čimbenika unutar nje. Danas slobodno možemo reći da je jedna od najvećih vrijednosti koje baštinimo u Zavodu razgranata mreža stručnih i kompetentnih suradnika u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, kako onih na akademskoj i znanstvenoj razini, tako i onih u području amaterske kulture. U vremenu pred nama nastavit ćemo njegovati suradničke odnose, ali i otvarati prostor novim suradnicima, novim licima, što su oni koji prate rad Zavoda već mogli i primijetiti. Uvjeren sam da jedino na taj način možemo rasti i razvijati se kao ustanova, iznova biti aktualni i u skladu s vremenom u kojem živimo. Zahvaljujem se svim suradnicima koji su na bilo koji način doprinjeli radu Zavoda i upućujem poziv svima koji mogu doprinjeti našem zajedničkom cilju, razvoju kulture Hrvata u Republici Srbiji”, kazao je Bako.

Podrška hrvatskih institucija

Načelnica sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Središnjeg državnog ureda Dubravka Severinski obratila se skupu.

“Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i kad se rodio, bio je ne samo punoljetan nego je imao svoj cilj, svoju zadaću, sačuvati hrvatsku tradicijsku kulturu, hrvatsku riječ, hrvatsku baštinu na području Vojvodine i Republike Srbije. Ovih 18 godina rada Zavoda, ne svjedoči samo o snazi zajedništva, već i o ljubavi prema vlastitom identitetu i jeziku. Upravo zahvaljujući Zavoda, raznolikost ostaje živa i prepoznata kao vodilja i treba je takvu njegovati i čuvati. Uspjeh i neiscrpan trud Zavoda na očuvanju hrvatske kulturne baštine potvrđuju brojne manifestacije, poput izložbi, koncerata, festivala, smotri, kao i rad u izdavaštvu o čemu svjedoče bojni objavljeni časopisi, knjige i druga izdanja te digitalizirana baština, jer zahvaljujući današnjem digitalnom vremenu ona postaje sačuvana i dostupna, ne samo nadolazećim generacijama, već i svim našim sunarodnjacima u domovini i izvan nje. Središnji državni ured za Hrvate izvan Repubike Hrvatske je uvijek tu da podupre programe i projekte Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata”, poručila je Severinski.

Suradnica u kabinetu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Mirjana Piskulić, obratila se skupu čestitajući Zavodu 18. obljetnicu.

“Punoljetnost jedne ustanove nije samo simboličan trenutak. To je potrda zrelosti i predanosti misiji koja nadilazi svakodnevni rad. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je za ovih 18 godina izrastao u ključnu instituciju očuvanja, istraživanja i promicanja kulturnog identiteta hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Rado zavoda svjedoči koliko je kultura snažan most koji povezuje ljude, generacije i prostore. U vremenu brzih promjena upravo kultura ostaje čvrsto uporište identiteta, ali i otvoreni prostor dijaloga, razumijevanja i suradnje. Zavod je svojim izdanjima, publikacijama i istraživanjima, manifestacijama dalo nemjerljiv doprinos vidljivost i afirmaciju vojvođanskih Hrvata. Istodobno, postao je važan partner institucija u Hrvatskoj, ali i šire, u zajedničkom nastojanju očuvanja bogate kulturne baštine našeg naroda”, kazala je Piskulić.

Profesionalan rad i pouzdani suradnici

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić, također se obratila skupu, čestitajući Zavodu značajnu obljetnicu.

“Punoljetstvo nije samo broj, to je dokaz trajanja. Lako je nešto započeti, a uvijek je teško ustrajati. Ne slavimo samo godine nego kontinuitet, strpljenje i odgovornost. Izuzetno smo ponosni što smo suosnivači jedne ovako profesionalne i respektabilne institucije. Da zavoda nije bilo mnoge stvari bile bi zaboravljene. Drugi bi možda interpetirali našu prošlost, ali ovako ste vi odlučili zapisati i ispričati našu priču. Hvala vam na tome. Hvala vam za svaki sačuvani dokument, staru knjigu, hvala što ste prava riznica fotografija naših predaka. Hvala vam za višegodišnja istraživanja. Plodovi vašeg rada često traže strpljenje i upornost. Hvala vam što ste naše velikane vratili u fokus, što ste ih učinili vidljivim. Vaša arhiva nije samo zbirka dokumenta. To je mjesto gdje se čuva naše pamćenje. Izgradili ste profesionalni identitet, prepoznatljiv imiđž i podigli ste kvalitetu knjiga na razinu izvrsnosti. Vizuelno oblikovali prepoznatljivu crtu naše kulture. Hvala vam što niste samo čuvali našu baštinu, nego ste je učinili živom. Podržavali ste i amatere, poticali djecu da pišu, stvaraju i budu kreativna. Djelovali ste u svim djelovima Srbije i predstavljali nas dostojno u Hrvatskoj i Mađarskoj i u svim drugim državama. Bili ste dobri susjedi, pouzdani suradnici i ono najvažnije, sve ste nas jako zarazili kulturom. Čestitamo vam punoljetstvo i želimo još mnogo godina rada, rasta i hrabrosti. Neka temelj ostane isti: identitet, zajednica, kultura, svi mi, i naša budućnost”, poručila je Vojnić.

Predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Zdenko Lanc, izrazio je zadovoljstvo što su mogli biti domaćinom jednog tako značajnog događaja.

“Drago mi je što smo domaćini Zavodu na obilježavanju njihovog rođendana i želim im još dugo godina uspješnog rada na očuvanju hrvatske kulture i baštine kojima se oni profesionalno bave. Istaknuo bih vrlo dobru suradnju s njima i nadam se da će se takva suradnja nastaviti i u budućnosti”, istaknuo je Lanc.

Priznanja najzaslužnijima

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata od prošle godine dodjeljuje godišnje priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi pojedincima koji su prepoznati po svom kreativnom i posvećenom radu na očuvanju, stvaranju i promicanju kulture. Ove godine prizanja su uručena: vizuelnoj umjetnici iz Zagreba, rodom iz Subotice Andreji Kulunčić, predsjednici Udruženja građana Urbani Šokci iz Sombora Mariji Šermešić, predsjedniku HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina Mirku Turšiću i srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini.

Andreja Kulunčić u svojim umjetničkim radovima detektira društvene nepravde i istražuje načine kako im se suprotstaviti.

“Drago mi je što netko iz mog zavičaja prati i vrednuje moj rad.Ova nagrada mi je iznimno važna baš iz razloga što mislim na svoj zavičaj, a zavičaj misli na mene. Nadam se da ćemo imati i neke druge kontakte i neke druge projekti i u budućnosti”.

Prema obrazloženju Zavoda, predsjednik HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina Mirko Turšić istaknuo se u 2025. godini kao jedan od pokretača i organizatora postojećih i novih kulturnih događanja među kojima se izdvajaju Vinkovo i organiziranje petrovaradinskog karnevala.

“Nagrada je jako bitan poticaj, motiv i zalog za budućnost. Kada dobijete nagradu, tu nije kraj. Nagrada je obaveza za neki novi početak i budućnost zajednice”, istaknuo je Turšić.

Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, bio je ključna osoba za obilježavanje 1100 obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Srijemskoj biskupiji.

“Ovu nagradu ne doživljavam osobno, nego kao instituciji, Srijemskoj biskupiji, kao svojevrsnoj čuvarici kulturne baštine i svega onoga što uz duhovno pripada i drugi segment. Zahvaljujem Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata na prepoznavanju i dodjeli ove nagrade. Nadam se da je to put prema zajedničkom hodu i rastu i Zavoda i Srijemske biskupije. Neka to bude na dobro svih katolika na ovom prostoru, a posebno hrvatske, unutar katoličke zajednice u Srijemu”, istaknuo je biskup Svalina.

Predsjednica Udruženja građana Urbani Šokci iz Sombora Mariji Šeremešić, priznanje je uručeno zbog organiziranja više važnih kulturnih aktivnosti u protekloj godini, kako u udruzi Urbani Šokci, tako i u HKD-u Vladimir Nazor u Somboru.

Skupu su pored predstavnika udruga iz Srijem nazočili i viši svjetnik Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Ivan Lozo, zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Srbiji Dubravka Velecki Čičak kao i vršiteljica dužnosti pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Nevena Baštovanović, voditelj vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenike Silvio Jergović, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku Emina Berbić Kolar, vršiteljica dužnosti Muzeja Vojvodine Čarna Milinković, ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i generalni vikar Srijemske biskupije i župnik u Rumi Josip Ivešić.

HKPD Matija Gubec iz Rume i ženska pjevačka skupina Prelje iz Subotice, uljepšali su program svojim nastupima.

S.D.

U Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi održan je 30 jubilarni Festival tamburaškoh orkestara Srbije. Organizatori Festivala i ove godine su Kulturni centar u Rumi i Savez tamburaških društava Vojvodine. U dva festivalska dana 25 i 26.listopada 2025. godine nastupila su čak tri tamburaška sastava iz Rume: TO HKPD „Matija Gubec“, GTO „Branko Radičević“ i Dječiji tamburaški orkestar „Plavi čuperak“ , još su nastupili Subotički tamburaški orkestar, TO „Bisernica“ KUD-a „Abrašević“ iz Šapca a od gostiju iz inozemstva GTO iz Banja Luke, Tamburaški ansambl „Brač“ iz Studenke u Češkoj republici i TO KUD-a „Ivan Lončarić“ iz Trniče u Republici Sloveniji.

Ovogodišnji festival koji se održava u godini tri velike obljetnice kada je rumski Kulturni centar u pitanju ( 40 godina postojanja i rada Kulturnog centra, 25 godina rada Rumskpg likovnog salona i 15 godina programa „Čaj u osam“) svečano je otvorila pokrajinska tajnica Aleksandara Ćirić-Bošković iz pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose sa vjerskim zajednicama koje je i pokrovitelj festivala.

Veliki tamburaški orkestar Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Rume se na ovogodišnjem festivalu predstavio sa sledećim programom:

-Volfagang Amadeus Mozart: Alegreto (treći stav Simfonije br.40 u g-molu) arr Predrag Pavlović

– Predrag Pavlović: Borkovac Walz

– Darko Kraljić: Somborske ruže, arr Predrag Pavlović (vokalna solistica Milica Atanacković)

-Predrag Pavlović: Brežansko kolo

Nikola Jurca

U petak 17.listopada sa početkom u 20 sati u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Rumi održana je promocija knjige „Vidimo se u Hronici 5“ Saše Wernera Ristovića. Uz sjajno vođenje moderatorki Sofije Manojlović i Marije Benčić u prijatnom ozračju i sjajnom ambijentu nazočna publika je imala prilike uživati u odlomcima najnovije knjge poznatog rumskog hroničara.

Nikola Jurca

FESTIVAL „MITROVAČKIM SOKAKOM“ U SREMSKOJ MITROVICI

Od 09-12-listopada 2025. godine u Sremskoj Mitrovici, u kazališnoj dvorani „Dobrica Milutinović“, je održan Prvi festival tamburaške i izvorne muzike „Mitrovačkim sokakom“.

Prvog festivalskog dana nastupio je i Veliki tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ iz Rume pod ravnanjem dirigenta i umjetničkog rukovodioca Predraga Pavlovića, koji se predstavio sa tri skladbe i to: „Labudovo jezero“ P.I. Čajkovskog, „Brežanskim kolom“ Predraga Pavlovića dok se vokalna solistica Katarina Atanacković predstavila sa poznatom pjesmom „Moja poslednja i prva ljubavi“.

NIKOLA JURCA

Blagdan svetog Vinka u Rumi

I ove godine 22. siječnja u prostorijama udruge okupili su se članovi sekcije Sveti Vinko koja

djeluje u sklopu HKPD Matija Gubec iz Rume, kako bi obilježili blagdan zaštitnika vinograda i

vinogradara. Nakon kuhane rakije i doručka, uputili su se zajedno sa svećenikom u vinograd

Miroslava Galara, na posvetu vinove loze. Po tradicionalnom običaju, na vinovu lozu su vješali

kulen i kobasicu i vinograd posvetili starim vinom, vjerujući da će rod biti kvalitetniji i

plodonosniji. Simbolično je orezan jedan trs vinove loze koji je rumski župnik Josip Ivešić

posvetio, kako bi vino bilo kvalitetno i lijepo. Iako je vinogradara sve manje u rumskoj općini,

ovaj se običaj tradicionalno obilježava u rumskoj udruzi godinama. O njegovoj važnosti govori i

činjenica da je uvršten u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

S.D

Optimistično ka višoj razini izučavanja

„Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolkim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko na ovim prostorima“, kaže Bojan Trenkić direktor Saveza muzičkih društava Vojvodine.

U okviru petog Međunarodnog festivala tamburaških društava Vojvodine koji je 3. prosinca održan u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi, predstavilo se šest tamburaških orkestara: Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice, tamburaški ansambl Brač iz Studenke iz Republike Češke, tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva, Veliki tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec iz Rume i Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević također iz Rume. Svojim nastupima potvrdili su da tambura ima budućnost te da će se zahvaljujući entuzijazmu ljubitelja tamburaške skladbe nastaviti razvijati.

Prepoznatljivost tradicijskog zvuka

Ruma je domaćin festivala tamburaških društava Vojvodine još od 1960. godine. S obzirom na dugu tradiciju održavanja, Ruma je danas poznata kao festivalski grad. Festival je tijekom proteklih godina mijenjao ime, datum održavanja, ali ono što nije mijenjao, to je taj kvalitet vrhunskog tamburaškog zvuka. To je prilikom otvaranja festivala potvrdio i Bojan Trenkić direktor Saveza tamburaških društava Vojvodine.

„S obzirom da sam prvi put nastupio na ovom festivalu 1995. godine kao član tamburaškog orkestra Doma mladih iz Šida, za ovaj me festival vežu jako lijepe uspomene. S druge strane, to me obvezuje da i dalje budem dio ovog festivala, bez obzira na puno obveza koje imam. Prvenstveno iz poštovanja prema tamburaškom pokretu i poštovanja prema svim onim ljudima koji su nam ostavili u amanet njegovanje tambure kao dio ovoga podneblja, dio kulturnog identiteta i srpskog i svih ostalih naroda, koji su uz pomoć tambura stoljećima dijelili i dobro i zlo“, istaknuo je Trenkić i dodao da je siguran da tambura ima budućnost.

„Tambura je dio identiteta i prepoznatljivosti. Kako za lijepu djevojku, tako se i za tamburu otimaju svi narodi koji žive na ovim prostorima. Tambura je nešto najbolje što spaja sve narode koji žive u Panoniji. Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolskim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko na ovim prostorima. Naša tambura je nešto po čemu se možemo ponositi i prepoznati ne samo u Srbiji već i u svim zemljama bivše Jugoslavije, Europe i svijeta“.

Opstanak usprkos velikom izboru

Jedan od svojih prvih nastupa Subotički tamburaški orkestar imao je na festivalu u Rumi prije 47 godina. Ove godine predstavili su se najmlađi, dječji tamburaški orkestar koji je na festivalu u Rumi osvojio prvo mjesto.

„Danas je lijepo raditi s mladim tamburašima ali moram reći da ih je veoma teško animirati da se odluče za tamburu, bez obzira što je u Subotici duga tradicija tamburaške skladbe i našeg orkestra. Danas postoji širok izbor sportova i vannastavnih aktivnosti pa su se u moru tih ponuda našli i tambura i orkestar. Veoma je teško izboriti se za mlade ali mi i dalje imamo dječji orkestar i imamo djece koja idu i u muzičku školu.Nadam se da će tambura ponovo doći u prvi plan i da će se odsjek tambure izučavati na Muzičkim akademijama kao što je trenutno to slučaj u Kragujevcu“, ističe Marijana Marki dirigentica Subotičkog tamburaškog orkestra.

Ljubiša Pavković muzičar i dugogodišnji umjetnički rukovodilac Narodnog orkestra Radio televizije Srbije bio je jedan od članova stručnog žirija na festivalu.

„Od kako znam za sebe, volio sam tamburu.To je muzika koja meni miluje dušu. Tamburaška muzika je vrlo napredovala. To više nije glazba koja služi samo za raspoloženje. Tamburaši su ljudi koji imaju entuzijazma i koji gaje ljubav prema tamburi. Siguran sam da tambura ide uzlaznom linijom i da ona već sada može koncertno djelovati te da će biti biti veoma slušan i veoma popularan instrument u budućnosti“.

Slično mišljenje dijeli i Dragutin Škrobot dirigent Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume.

„Novi osvježeni repertoar pjesama bio je jedan od načina privlačenja mladih tamburaša. Međutim i članovi orkestra su htjeli unijeti nešto novo. Mi nismo klasična muzička škola. Djeca koja pohađaju muzičku školu imaju bolju osnovu za nastavak daljnjeg školovanja. Mi radimo slično u školi tambure, ali na manjoj razini. Možda bi mogli uvesti djecu u neki daljnji razvoj, ali to ovisi o njima, njihovim željama za daljnjim usavršavanjem“.

Tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva trenutno ima oko 20 članova.

„Rad tamburaških orkestara je zahtjevan, ali opstajemo trudeći se i radeći. Mladih tamburaša ima dovoljno ali se trudimo povećati broj članova. Imamo školu tambure u Pančevu i Crepaji. I u jednoj i drugoj školi ima polaznika od osnovnedoi srednje škole. Puno bi značilo da se tambura uči na glazbenim akademijama. Ove godine sekcija tambure je otvorena u Kragujevcu gdje je primljen jedan student. Mislim da je trebalo prvo otvoriti tamburaški odsjek na glazbenoj akademiji u Novom Sadu. Tamo ne postoji ni srednja škola za tamburu, iako je to grad najveće tamburaške kulture. Interes mladih tamburaša postoji i nadam se da će se stvoriti uvjeti za otvaranje odsjeka u više gradova. To je iznimno važno za našu kulturu i daljnji razvoj tamburaške skladbe“, navodi Relja Kovački iz Pančeva.

Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice je prema ocjeni stručnog žirija imao najbolji nastup na ovogodišnjem festivalu u Rumi. Drugo mjesto osvojio je Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević iz Rume, dok je brončana plaketa uručena HKPD Matija Gubec iz Rume. Peti međunarodni festival tamburaških orkestara Vojvodine organizirali su Kulturni centar Brana Crnčević iz Rume i Savez tamburaških orkestara Vojvodine pod pokroviteljstvom Općine Ruma i Pokrajinskog tajništva za kulturu javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

S.D.

Redovna godišnja skupština Društva

Proslava Dana Škole “Ivo Lola Ribar”

Proslava Dana Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

30 Festival tamburaških orkestara Srbije u Rumi

Vidimo se u hronici 5

PRVI FESTIVAL TAMBURAŠKE I IZVORNE MUZIKE

Vinkovo 2024

5 međunarodni festival tamburaških orkestara