LOGO-MG.png

03/06/2018

U Zemunu održana manifestacija srijemskih hrvatskih kulturnih udruga Srijemci Srijemu

Srijemci nadmašili sva očekivanja

„Ovo je znak da srijemski Hrvati koji ovdje žive, žele zajedništvo. Moja konačna ocjena je da je ovo je bio dan srijemskih Hrvata i da bi se tako trebalo ubuduće zvati*Mislim da je ovakva manifestacija jedan poticaj za Republiku Hrvatsku da zajedno sa domaćinima u Srbiji napravimo sve, kako bi se prava hrvatske manjine u Srbiji u punom smislu emancipirale i kako bi im ona bila zajamčena i osigurana“.

Tradicionalna 6. po redu manifestacija srijemskih hrvatskih udruga kulture, koja sa svake godine održava u drugom mjestu u Srijemu, a koja je ovoga puta održana 3. lipnja u operi i teatru Madlenianum u Zemunu, prema ocjenama organizatora i velikog broja posjetitelja, nadmašila je sva očekivanja. Susret srijemskih hrvatskih kulturnih udruga, ocijenjen je kao najbolji do sada u svakom smislu, kako u tehničkom tako i po kvaliteti programa. A to su potvrdili i posjetitelji, s obzirom da je posjećenost bila i veća od očekivane. Tražila se stolica više, ali je dvorana bila premalena da primi sve one koji su željeli ohrabriti srijemske Hrvate. Svojim bogatim i sadržajnim kullturno-umjetničkim programom u prepunoj dvorani, predstavili su se domaćini Zajednica Hrvata Zemuna, knjižnica i čitaonica Ilija Okrugić, Društvo hrvatske mladeži Zemuna, zatim Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina, Hrvatski kulurni centar Beograd, HKC Srijem-Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKD Šid, HKPD Tomislav iz Golubinaca, HKPD Matija Gubec iz Rume, HKPD Jelačić iz Petrovaradina i gosti, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta i KUDH Bodrog iz Monoštora.

Dan srijemskih Hrvata

„Spektakularna, do sada najbolje održana manifestacija Srijemci Srijemu“, istaknula je ispred ZKVH-a Katarina Čeliković, dodajući.

“Sudionici su sami sebi podigli ljestvicu nastupa toliko visoko, da se bojim kako neće biti prostora i mogućnosti, da program kvalitativno podignemo nakon svega ovoga. Mi koji smo bili u organizaciji strepili smo hoćemo li napuniti dvoranu. Ova profesionalna institucija, ovakav teatar koji zaista daje sve tehničke uvjete za organiziranje ovakvih manifestacija, bio je u ovom slučaju premali. Moram zahvaliti Madlenianumu na profesionalnoj organizaciji i na izvrsnom prostoru. Naši su sudionici njih oko 250, u svom programu pokazali da su ga znali iskoristiti. Nažalost nije bilo dovoljno mjesta. Mnogi ljudi su ostali izvan ove dvorane i na nama je da idući puta obezbedimo da se Srijemci u još većem broju okupe. Na ovaj događaj je bilo pozvano mnogo ljudi, ali ni u najboljim računicama nismo očekivali da ćemo prijeći granicu koju može učiniti dostupnom Madlenianum. Ovo je znak da srijemski Hrvati koji ovdje žive, žele zajedništvo. Moja konačna ocjena je da je ovo bio dan srijemskih Hrvata i da bi se tako trebalo ubuduće zvati“, kazala je Čeliković.

Poruke ohrabrenja

Organiziranjem ovakve manifestacije u Zemunu, ona postaje značajna na samo za Vojvodinu nego i Republiki Srbiju.

„Ono što je meni posebno drago osim što ima mnogo posjetitelja, jeste da se manifestacija koju smo započeli prije šest godina iako je bilo nevjerice, uspjela održati. Svake godine se ovaj kontinuitet nastavlja, od Srijemske Mitrovice, preko Šida, Rume, Petrovaradina, Golubinaca do sada u Zemunu. Mi uvijek našim djelovanjem šaljemo jasnu poruku, pa tako i ovdje u Zemunu u širem području grada Beograda, da smo građani Republike Srbije drugačijeg etničnog podrijetla, drugačiji po vjeri i vjeroispovjesti, ali da svoju kulturu i svoje običaje njegujemo na ponos ne samo našeg naroda, nego time dokazujemo da smo sastavni dio društva u Republici Srbiji“, kazao je dr. Bačić.

Pozdrav i podršku skupu u Zemunu, uputio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota.

„Drago mi je što vidimo toliki broj ljudi. To je znak koliko tradiciju i kulturu cijene srijemski Hrvati. Ovo je jako bitan trenutak koji ispoljavamo i kroz ovu manifestaciju, a to je da pokušamo zadržati naše ljude ovdje u Srijemu kako bi oni opstali. Svjedoci smo događaja koji su se zbivali i koji se nažalost još uvijek zbivaju u nekim djelovima Srijema. To nisu lake situacije za naše ljude. Mislim da je ovakva manifestacija jedan poticaj za Republiku Hrvatsku da zajedno sa domaćinima u Srbiji napravimo sve, kako bi se prava hrvatske manjine u Srbiji u punom smislu emancipirale i kako bi im ona bila zajamčena i osigurana. Vrlo brzo ćemo krenuti sa humanitarnim akcijama ali i konkretnim projektima kako bi Srijemci i Srijemice ostali na ovom području. Mislim da je to uistinu važno i ovaj veliki broj ljudi koji se okupio na manifestaciji ima veliki značaj i poticaj za Hrvate na ovom području“.

Osnaživanje zajednice

Nakon Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Petrovaradina i Golubinaca, po prvi puta domaćin susreta srijemskih hrvatskih udruga, održan je u Zemunu.Branko

„Malo su se „razdrmale“ naše zemunske udruge, naša župa, kao i svi ljudi koji su sudjelovali u organiziranju cijele ove manifestacije. Ovaj događaj će svakako ostaviti svog traga na kulturu Zemuna i na udrugu Zajednica Hrvata Zemuna. Ona je za nas značajna jer se potencijal svakog pojedinačnog učesnika pokrenuo i to će svakako ostaviti traga i za budućnost i neke druge manifestacije koje se ovdje budu održavale. Također, ovo je ohrabrenje za Hrvate koji žive na ovim prostorima i priprema za bolje uključivanje u kulturni život Srbije, a ujedno čini i osnaživanje hrvatske zajednice u Zemunu“, kazao je predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Branko Kajić.

Pored Zajednice Hrvata Zemuna, knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić, u Zemunu djeluje i Društvo hrvatske mladeži, također jedno od domaćina.

„Ova manifestacija je iznimno važna za hrvatske udruge, posebno za hrvatske udruge u Zemunu i drago mi je što smo ove godine domaćini. Potrudili smo se da publika uživa u bogatom i šarolikom programu u ovom predivnom ambijentu“, istaknuo je predsjednik Hrvatske mladeži Petar Dujić.

Dojmovi sudionika

Pored Srijemaca, gledateljstvu su se te večeri predstavile i gostujuće udruge. Gledateljstvo je imalo priliku uživati u zajedničkom nastupa udruga iz Srijema i Bačke.

„Ljubav prema tradiciji je duboko ukorijenjena kod Hrvata. Takođe,r ljubav prema muziciranju i glazbi je karakteristika za većinu stanovnika Balkanskog poluotoka i to ja valjda nešto što nas ovdje i spaja. Uz izuzetnu suradnju sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata mi smo gosti ove velike manifestacije. Narod koji ne drži do svoje tradicije, običaja i jezika je narod koji ima tendenciju ka nestajanju. Samim time što smo se mi svi skupili u Zemunu, pokazuje da je hrvatska riječ još uvijek živa na prostoru kako Vojvodine tako i Srbije“, istaknula je dopredsjednica KUDH Bodrog iz Monoštora Anita Đupanov Marijanović.

Po prvi puta na manifestaciji se predstavio i HKC Beograd iz Beograda.

„Kao književnici, zaista mi je čast sudjelovati na ovoj manifestaciji, na kojoj srijemski Hrvati predstavljaju svoje običaje i tradiciju. Pošto smo mi mlada udruga osnovani smo tek prije godinu i po dana, nemamo folklornu i tamburašku sekciju, ali imamo književni odjel čiji sam ja predstavnik. Kao književnica predstavila sam dvije pjesme na dalmatinskom dijalektu da bi približila Srijemcima i Srijemu, Dalmaciju na ovoj divnoj manifestaciji“, istknula je predsjednica HKC Beograd Ljiljana Crnić.

O značaju manifestacije, kazao nam je i predsjednik HKC Srijem-Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice Krunoslav Đaković.

„Bitan je odgovor zašto to organiziramo? Da bi smo očuvali svoju hrvatsku kulturu i svoj hrvatski identitet. Na ovakvim manifestacijama možemo vidjeti bogatstvo hrvatske kulture u Srijemu“.

Na kraju programa, od strane domaćina, uručene su zahvalnice svim sudionicima i organizatorima manifestacije, a program je završen zajedničkom točkom udruga domaćina, koji su izveli scensko muzički nastup Ero s onoga svijeta.

Pored predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i predstavnika Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata organizatora manifestacije, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, manifestaciji su nazočili i konzul prvog reda Konzulata u Subotici Hrvoje Vuković, predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Rajna Stević, zamjenik veleposlanika Bosne i Hercegovine u Beogradu, predstavnici Općine Zemun, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović, predstavnici srijemskih udruga, svećenici i redovnici, kao i medijski pokrovitelji manifestacije RTV i ravnatelj naše medijske kuće Ivan Ušumović.

S. Darabašić

maskenbal_nikinci_1
maskenbal_nikinci_2
maskenbal_nikinci_3
maskenbal_ruma
maskenbal_sremska_mitrovica_1
maskenbal_sremska_mitrovica_2

11/02/2018

U veseloj atmosferi, maskenbali su održani i u drugim mjestima u Srijemu: u Rumi, Srijemskoj Mitrovici i Nikincima. HKPD Matija Gubec iz Rume, već tradicionalno je u prostorijama svoje udruge u subotu 10. veljače organizirao maskenbal, a najveći broj sudionika bili su najmlađi koji su i ove kao i prethodnih godina privlačili pažnju posjetitelja, svojim maštovitim i raznolikim kreacijama. A veselo je i ovoga puta bilo i u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici gdje je HKC Srijem – Hrvatski dom također organizirao maskenbal, kao i u Nikincima u prostorijama Mađarskog kulturno umjetničkog društva Petefi Šandor koji svake godine zajedno sa župom organizira ovu lijepu manifestaciju. Najmaštovitije kreacije, nagrađene su prigodnim darovima, a dio atmosfere sa manifestacija iz ovih mjesta u Srijemu, dočaraćemo vam fotografijama.

Suzana Darabašić

IMG_2793.jpg

05/02/2018

Veliki doprinos očuvanju duge tradicije

“Ukoliko bilo koji narod ne čuva svoju tradiciju, običaje i kulturu, osuđen je na vrlo brzo nestajanje bez traga* Zadatak naše udruge je da proces asimiliranja maksimalno usporimo i odložimo i da damo sve od sebe da ga ako je moguće i zaustavimo, ali da i ako nas jednog dana više ne bude, da ostane neki trag, da smo nekada živjeli na ovim prostorima”, kaže Nikola Jurca.

Na nedavnoj proslavi 114. obljetnice postojanja HKPD Matija Gubec iz Rume, najveće priznanje ovog Društva, plaketu sa likom Matije Gupca uručeno je tajniku ove udruge Nikoli Jurci. Punih deset godina Jurca je angažiran u radu svoje udruge u organiziranju brojnih kulturnih manifestacija, pisanju projekata, u izvještavanju o aktivnostima Društva, ali i brojnim drugim poslovima na unapređenju rada Društva sa najdužom tradicijom u Vojvodini.

Što Vas je podstaklo da se predano posvetite radu hrvatske udruge u Srijemu, koja ima dugu tradiciju postojanja?

HKPD Matija Gubec, ima tradiciju postojanja i trajanja dužu od jednog stoljeća. Kroz ovo Društvo prošle su generacije mnogih rumskih briježanskih obitelji i članstvo u Društvu postalo je nešto što se prenosi sa roditelja na djecu i to tako traje od samih početaka do danas. Mislim da ne postoji ni jedna obitelj rumskih briježanskih Hrvata a da nema bar jednog člana Matija Gupca, a vrlo često su članovi Društva i cijele obitelji. Takav je slučaj i sa mojom obitelji u kojoj su članovi Društva bili i moj pradjed, djed, pa moji roditelji i naposlojetku moj brat, supruga, djeca…Do mog angažiranja u Društvu došlo je stoga sasvim spontano. Najprije sam pokušavao učiti svirati, pa kako sam od toga odustao, jedno vrijeme sam bio član dramske potom recitatorske sekcije, pa član Upravnog odbora, dopisnik Hrvatske riječi iz Rume, a poslijednjih deset godina sam tajnik Društva.

Uz pomoć Vaše angažiranosti na pisanju brojnih projekata udruga je dobila i značajna sredstva za rad. Koliko je važna stručnost i znanje da bi oni bili uspješno realizirani?

Mislim da je u svemu najvažniji timski rad. Vi može napisati najbolji projekat na svijetu, dobiti sredstva za njegovu realizaciju, ali ako udruga nema ljudskih kapaciteta, volje i odlučnosti da takav projekat ostvari i realizira, sve vam je uzalud. Isto tako možete imati sve preduvjete da nešto značajno uradite, ali ukoliko ne umijete napisati projekt, konkurirati za sredstva da bi ste svoje potencijale iskoristili sve vam je uzalud. Po mom mišljenju najveće bogatstvo našeg Društva je upravo taj timski rad. Imamo preko 300 članova i točno se zna tko šta radi od predsjdnika, tajnika, blagajnika, tamburaša, dirigenta orkestra, Upravnog i Nadzornog odbora, pa do domara, kuhara i posluga, kada organiziramo neke manifestacije. Moj dio posla jeste između ostalog pisanje projekata po natječajima koje raspisuje kako lokalna samouprava, Vlada AP Vojvodine, Ministarstvo kulture Republike Srbije, pa tako sve do Veleposlanstva Republike Hrvatske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, HNV-a i drugih. Za pisanje tih projekata potrebno je posjedovati određena znanja, ali daleko od toga da je to nešto što se ne može naučiti i savladati, najvažnija je dobra volja. Podrazumjeva se ipak da za taj dio posla ipak treba angažirati obrazovane članove Društva, jer to ipak nije posao koji kvalitetno može obavljati svatko, a obrazovani mladi ljudi su po nekom mom sudu, najslabija točka svih hrvatskih udruga u Vojvodini.

Koliko je osobno za Vas važno postojanje hrvatske udruge u Rumi, kroz koju su do sad prošle brojne generacije?

Hrvatska udruga u Rumi je danas jedini čuvar nacionalnog i kulturnog identiteta pripadnika hrvatskoga naroda. Mislim da sam ovom rečenicom sve rekao. Ukoliko bilo koji narod ne čuva svoju tradiciju, običaje i kulturu, osuđen je na vrlo brzo nestajanje bez traga. Nažalost pripadnika naše hrvatske zajednice u Rumi je mali i taj broj se smanjuje i neminovno nam preti asimiliranje u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti. Zadatak naše udruge je da proces asimiliranja maksimalno usporimo i odložimo, da damo sve od sebe da ga ako je moguće i zaustavimo, ali da ako nas jednog dana više i ne bude, da ostane neki trag da smo nekada na ovim prostorima živjeli.

Osim angažiranosti u udruzi, radili ste i na promodžbi hrvatske kulture pisanjem izvještaja u medijima, potom na web sajtu…

Već 4,5 godina jedna informatička tvrtka redovito održava i ažurira sajt Matije Gupca. Po mom mišljenju to rade dosta dobro. Sajt je vizuelno sjajno urađen, pregledan je i svakom zainteresiranom posjetitelju nudi sve potrebne informacije.Jedno vrijeme podaci na sajtu nisu bili baš najažurniji ali je u međuvremenu to ispravljeno i za sada sve to dobro funkcionira. Ne bih posebno isticao neku svoju ulogu po tom pitanju, ona je više korektivna i savjetodavna nego stvaralačka. Gotovo svi tekstovi o aktualnim događajima na sajtu su preuzeti tekstovi koji su objavljeni u Hrvatskoj riječi.

HKPD Matija Gubec također ima dobru suradnju i sa lokalnom samoupravom. Koliko je ona važna u opstojnosti jedne udruge?

Mislim da je veoma važno za svaku udrugu da bude dobro prihvaćena u sredini u kojoj radi i djeluje. Koliko sam ja intenzivno angažiran u udruzi a to je negdje od 2000. godine, imali smo dobru suradnju sa svakom garniturom koja je bila na vlasti u našoj općini, a tako je i danas. Od lokalne samouprave smo uvijek imali maksimalnu potporu. Naša udruga je ostala i opstala svih ovih godina, pregurala dva svjetska rata, šest različitih država, sve vrijeme smo nosili hrvatski nacionalni predznak, ali nikada nismo bili isključivi, zatvoreni i u našem Društvu ekstremizmu bilo kakve vrste, nikada nije bilo mjesta. Kroz povijest našega Društva pored Hrvata, oduvijek je bilo i Srba, Mađara, Nijemaca, Makedonaca, Slovenaca, Jevreja…To ne smatramo nedostatkom nego svojom velikom prednošću.

Na proslavi Dana društva, dobili ste najveće priznanje koje udruga dodjeljuje svojim članovima. Od koliko značaja će ono biti za Vaš dalji rad?

To priznanje mi mnogo znači i veoma mi imponuje. Plaketa Matije Gupca je najveće priznanje koje naša udruga dodjeljuje zaslužnim pojedincima pa je samim tim razumljivo koliko mi to priznanje znači. U Društvu ću i ubuduće kao i do sada, davati svoj maksimum i truditi se da mu doprinesem koliko god to budem mogao. Dobijanje priznanja nikada nije bio motiv mog rada i angažiranja u Društvu, ali svakako da ovakve stvari gode i prijaju.

Kakvi su planovi udruge u idućoj godini i na čemu će te staviti poseban akcenat?

Najprije bih svima i uposelnicima u NIU Hrvatska riječ (za koju sam nekada pisao), poželio sretne i blagoslovljene božićne blagdane i puno zdravlja i sreće u 2018. godini. Što se tiče planova Društva u 2018. godini to su aktivnosti i manifestacije koje se ponavljaju dugi niz iz godine u godinu (dva koncerta početkom i koncem godine, Festival u Rumi, Susreti Društava Matija Gubec, Susreti srijemskih društava, brojne igranke…). U planu nam je gostovanje udruzi Široko iz Niša, gledaćemo da ugovorimo gostovanje u Hrvatskoj, ali sve ovisi od sredstava koja budemo imali na raspolaganju. Ali otom potom, imaćemo prilike o tome razgovarati u idućoj godini.


22/01/2018

Blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara, obilježen u Rumi

„ Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograda, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino* Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

U spomen na rodne vinograde

Sveti Vinko, kao i rimski antički bog Dioniz, označava rađanje i buđenje prirode, a uz njih se vezuje i početak nove vegetacijske godine. Na blagdan sv. Vinka koji se obilježava 22. siječnja, vinogradari se sastaju u vinogradima. Tog dana odrežu vinovu lozu na isti način kao na Lucu, te iz pupoljaka predviđaju kakav će biti urod grožđa. Također je običaj da na vinovu lozu objese kobasicu i kulen, kako bi grozdovi bili veliki i debeli kao oni. Unatoč tome što je vinograda sve manje na atarima između Rume i Iriga, ovaj lijepi običaj, godinama njeguju članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Na dan blagdana sv. Vinka, članovi ovoga Društva, ( rijetkih koji njeguju ovaj običaj u Srijemu), okupe se u prostorijama svoje udruge odakle zajedno sa svećenikom, odlaze u vinograd. Na vinovu lozu objese kulen, kobasicu i švargl, a vinograd posvjete starim vinom, nadajući se da ći im ova godina donijeti obilje plodova. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod kvalitetniji. Svoju tradiciju odlaska u vinograd, nisu prekinuli ni ove godine.

Specifični običaji

Postoje različita vjerovanja. Neka od njih kažu da ako se za sv. Vinka vrabac okupa u vodi, bit će vina. Također, postoji vjerovanje da rod grožđa ovisi od vremenskih prilika na sam blagdan. Jedno je sigurno a to je, da hladno i snježno vrijeme ove godine, nisu spriječili članove ove udruge, da posjete jedan od rijetkih vinograda na potezu Barunovac u Rumi, kako bi ga posvjetili i pomolili se za dobar rod.

„ Orezana loza stavlja se u čašu sa vinom, sa nadom da rod bude dobar u ovoj godini. Godinama se mi ovako okupljajamo u vinogradu, nastavljajući jednu lijepu tradiciju. Ovo je jedini vinograd u Rumi. Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograd, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino. U to vrijeme vinogradi su se u najvećem broju nalazili u potezu Kudoš. Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

Vinogradi – zaštitni znak

Miroslav Galar, jedan od rijetkih vinogradara koji je nastavio tradicijski posao svojih predaka, nekada poznatih vinogradara i vinara iz Iriga.

„Ja sam jedini na Brijegu koji se bavi vinogradarstvom. Očuvao sam ovaj vinograd i nastavio sam da ga obrađujem, a nadam se da će uskoro na ovima atarima, biti još zasada vinove loze. Vinogradi  su nekada bili zaštititni znak ljudi na Brijegu. Skoro svaka obitelj je obrađivala vinograd i proizvodila vino i rakiju. Prošla godina je što se tiče roda i kvaliteta ploda bila dobra, unatoč tome što vremenske prilike baš i nisu pogodavale vinovoj lozi. I vino je bilo dobrog kvaliteta. Za rod u ovoj godini ne mogu još da prognoziram. Na meni je da kao i do sada, uradim sve što je potrebno, uredjujem vinograd, upotrebim sve agrotehničke mjere, a vrijeme će pokazati kakav će biti rod i kvalitet grožđa“, navodi vinogradar iz Rume.

Božiji blagoslov

I ovoga puta sa članovima udruge u vinograd je krenuo svećenik, koji je svojom molitvom posvjetio vinovu lozu.

„Vino je neizostavni faktor čovjekovog života. Naravno da i tu treba biti odgovoran. Dobro je ako ga razveseli, ali ako ga odvede malo krivim putem ljudskog veselja, onda to nije dobro. Ali u svakom slučaju, vino je božiji dar“, istaknuo je župnik iz Laćarka Ilija Zrno, dodajući.

„Jedna lijepa misao kaže: „vino je lako proizvjesti, a vrlo teže ga je popiti“. Možda malo čudno zvuči, ali je zaista tako. Mi kao ljudi, od Boga smo dobili sve što imamo i sve što posjedujemo. Tako i naše oranice, polja, vinograde. Čovjek svojim trudom i radom želi ne samo ugoditi sebi, nego želi ponekad ostvariti i određeni profit. Onda, takav stav i takav način odvede ga drugačijim putem.  Jedino od dobre proizvodnje, poštivanja onoga prirodnoga zakona, čovjeku može biti na dobrobit. Ako se igra sa svime, onda vino nije dobro. Tako da je želja i nakana, ne samo u molitvi za dobru godinu, nego i za naš ispravan stav, da se znamo odgovorno nositi prema božijim darovima. Ovaj blagoslov koji ide na početku vinogradarske godine je itekako ne samo dobar, nego je i vjernicima potreban“.

Molitva i za povrtare

Blagdan sv. Vinka, pored vinogradara štuju i povrtari i vjeruju da će ovogodišnji rod biti dobar.

„ I moji roditelji su se bavili vinogradarstvom. Čokote vinove loze sam izvadio i preorao i danas mi je žao zbog toga. Poslije očeve smrti, nisam ništa znao o vinogradarstvu. Umjesto vinograda, u atarima sam zasadio povrće, tako da se moj sin i ja danas bavimo povrtarstvom. Zato se danas molimo i za vinogradare i za povrtare i želimo da ova godina bude plodna i rodna“, kaže Vladimir Rakoš iz Rume.

A poslije blagoslova vinograda, druženje se, onako kako već dugogodišnja tradicija nalaže, i ove godine nastavilo u prostorijama udruge uz konzumiranje srijemskih delicija i domaćeg vina i rakije proizvedenih od prošlogodišnjeg roda.

S.D.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

13/01/2018

Kruna višedecenijskog rada

“Mislim da će ova knjiga puno značiti, posebice rukovodiocima tamburaških orkestara, koji od sada neće morati tragati za aranžmanima i neće morati sami da ih pišu, kao što sam ja to morao raditi kada sam počinjao.*Najveća je nagrada za svakog autora u ovom slučaju mene kao kompozitora, da netko to koristi ne misleći pri tome ni na kakvu materijalnu nadoknadu niti zahvalnost”, ističe Jurca.

U Srijemu pa i mnogo šire, rijetko tko nije čuo za Josipa Jurcu, dirigenta, voditelja Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec u Rumi, skladatelja brojnih autorskih kompozicija. One su se svirale na brojnim festivalima u Srbiji i Hrvatskoj poput, Brežanskog dremeža, Kišne noći, Lutalice, Proljećnog jutra, ili skladbi Kad sviraju stare tambure, Moj kićeni Srijem, Rumo ljepotice, ali i brojne druge koje publika, posebno u Srijemu, rado pjeva na koncertima HKPD Matija Gubec. Pored autorskih, Jurca je obradio i brojne kompozicije kao i neke od popularnih pjesama. Sve one živjele su i do sada, brižno čuvane u njegovom računaru. No, došlo je vrijeme kako nam on kaže, da se one ipak prenesu na hartiju, kako bi one bile od koristi sadašnjim ali i budućim voditeljima tamburaških orkestara, prilikom njihovog rada sa tamburašima.

Na korist tamburašima

Prije tri godine, Jurca je proslavio 50 godina umjetničkog rada. Koncem prošle godine, u prosincu, prilikom obilježavanja Dana Drušva, dodijeljeno mu je priznanje za 20 godina vođenja Velikog tamburaškog orkestra. Knjiga U srcu mi zvoni tambura u kojoj su predstavljene partiture za tamburaški orkestar, predstavlja kako sa ponosom ističe, krunu njegovog višedecenijskog rada.

“Kada sam prije 20 godina počeo da vodim tamburaški orkestar u Rumi, gotovo da nije bilo tamburaške literature. Ljudi koji su do tada radili i vodili tamburaški orkestar, dolazili su iz drugih gradova i literaturu sa kojom su radili, donosili su i odnosili sa sobom. Bilo je teško pronaći je tada, nije bila toliko dostupna, tako da sam bio prinuđen sam da pišem moje kompozicije kako bi sebi olakšao rad. Dugi niz godina sam ih pisao. Moja arhiva prepuna je napisanih raznih aranžmana. Tako da sam došao na ideju da prilikom obilježavanja jubileja, 20 godina vođstva Velikog tamburaškog orkestra, izdam knjigu. Napravio sam samo jedan uži izbor kompozicija, koje su sada sakupljene na jednom mjestu. Mislim da će ova knjiga puno značiti posebice rukovodiocima tamburaških orkestara, koji od sada neće morati tragati za aranžmanima i neće morati sami da ih pišu, kao što sam ja to morao kada sam počinjao”, ističe Jurca, dodajući:

“Najveća je nagrada za svakog autora u ovom slučaju mene kao kompozitora da to netko koristi, ne misleći pri tom ni na kakvu materijalnu nadoknadu niti zahvalnost. Biće mi drago da je koriste tamburaši i da im olakša njihov rad”.

Prva autorska knjiga

Knjiga U srcu mi zvoni tambura, namjenjena je isključivo ljudima koji se bave tamburaškom skladbom. “To je moja prva autorska knjiza, ako ne i prva tog tipa na ovim prostorima. U knjizi se nalaze sve partiture za Veliki tamburaški orkestar i ona za čovjeka koji se time ne bavi, ne znači ništa. Knjiga će nadam se puno značiti i našoj udruzi u Rumi. Poslije mene, oni ljudi koji budu radili sa orkestrom, imaće na jednom mjestu brojne kompozicije pjesama koje će im sigurno olakšati rad. A tako i isto i drugim društvima. Knjige ću poslati svima onima za koje smatram da će im ona koristiti, ali i kada naše Društvo bude išlo na neko gostovanje, posebice u Hrvatsku, ona će biti jako lijep dar od kojeg će mnogi imati velike koristi”.

U knjizi je satkano višedecenijsko iskustvo poznatog dirigenta iz Srijema. “To je samo manji izbor svega onoga što sam do sada radio. Trebalo je samo taj izbor prebaciti u PDF format kako bi se knjiga mogla odštampati. Recenziju knjige mi je uradila profesorica muzike i voditeljica Gradskog orkestra u Rumi Smiljana Jančić, a veliku zahvalnost dugujem Općini Ruma koja je financirala izdavanje knjige, kao i Kulturnom centru i knjižnici u Rumi, koji su mi pružili svu nepohodnu podršku i pomoć.

U najavi i druga knjiga

Iako ovo izdanje predstavlja krunu Jurcinog dosadašnjeg rada, kaže da tu ne staje.

“Nastavljam i dalje da radim. Možda ne istim tempom kao do sada ali ne stajem. Iako ću se sada možda više baviti obradom poznatih kompozicija jer vidim da mnogo toga može lijepo da se obradi i da mnogo bolje zvuči kada se one izvedu uz tamburaški orkestar. Već sledeće godine planiram da izdam knjigu duhovne muzike. Radio sam brojne duhovne kompozicije sa kojima je naš orkestar nastupao u crkvi kod nas u Rumi ali i u Hrvatskoj na misama. Postoji jedan lijep fond duhovne muzike koji čuvam i bilo bi šteta da se to ne stavi u neku knjižicu, kako bi ljudi koji se time bave imali neke koristi. No i za to su potrebna izvjesna financijska sredstva, ali se ja nadam da će biti razumjevanja i da ćemo iznaći mogućnost da se i to uradi”, navodi na kraju razgovora Jurca.

Suzana Darabašić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

13/01/2018

Specifičnost njegovanja lijepih običaja

“Obilježavanje blagdana Sveta tri kralja, nas na neki način karakterizira i izdvaja od drugih.*Ja se nadam da će taj običaj u nekom doglednom vremenu, upravo zbog svoje specifičnosti, ući u katalog nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Vojvodini”, navodi Nikola Jurca.

Običaji koje srijemski Hrvati njeguju desetljećima, a koji su vezani za određene blagdane, uglavnom su isti ili barem slični u svakom mjestu. Međutim, jedan običaj po kome su Rumljani sa Brijega specifični, svakako su oni koji se prakticiraju na sam dan blagdana Sveta tri kralja. Tog dana neoženjeni mladići, ukrašeni novogodišnjim ukrasima nakon misnog slavlja u crkvi, obilaze obitelji u Rumi i okolnim mjestima i pjesmom Narodi nam se kralj nebeski, javljaju radosnu vijest o rođenju Isusa Krista. Obitelji koje ih te večeri primaju u svoje domove, čašćavaju ih hranom i pićem, i daruju ih srijemskim suhim kobasicama, vinom i novcem. Prve naredne subote nakon blagdana, Kraljci od sakupljenog novca, hrane i pića organiziraju igranku u prostorijama HKPD Matija Gubec u Rumi. Igranka Kraljaca, pored mnogobrojnih koje ova udruga organizira u tijeku cijele godine, jedna je od najposjećenijih i na njoj se okupi i najveći broj mladih. Tako je bilo i ove godine 13. siječnja, kada je održana igranka tim povodom.

Duga tradicija

A igranka počinje tako što se u prostoriji Društva pogase sva svijetla, a Kraljci je okupljeni oko bačve vina, pjesmom Narodi nam se Kralj nebeski svečano je otvore.

“Običaji Kraljaca su karakteristični kod nas u Rumi ovdje na Brijegu, gdje većim dijelom žive Hrvati. Nama je posebno drago što su te običaje vezane za ovaj blagdan, u velikom broju prihvatili naši mladi. U mojoj obitelji oni se njeguju dugi niz godina. Za Kraljce je pjevao moj pradjed, djed, otac, ja, a sada tu lijepu tradiciju nastavljaju moji sinovi. Svake godine se Društvo podmlađuje, a za učlanjenje u Kraljce postoje opet posebni uvjeti, a na prvom mjestu je da je Kraljac neoženjen. Najvažnije od svega jeste da se družimo i sastajemo i okupljamo mlade, kako bi oni ove lijepe običaje sutra preneli na svoju djecu”, navodi član Upravnog odbora Društva u Rumi Miroslav Galar.

Poslije župnikovog blagoslova prostorija Društva, počinje igranka i posluženje darovima koje su Kraljci prikupili obilazeći domove u rumskoj općini. Pored članova udruge, na igranku dođu i prijatelji iz okolnih mjesta.

“Obeležavanje blagdana Sveta tri kralja, nas na neki način karakteriše i izdvaja od drugih. Običaji vezani za njega su veoma stari. Ne postoje točni podaci od kada se oni prakticiraju, ali po pričama nekih naših starijih članova, oduvijek je postojao običaj da se Kraljci okupljaju , da idu po domovima i da navještaju rođenje Isusa Krista”, ističe tajnik Društva Nikola Jurca, dodajući: “Blagdam Sveta tri kralja se obeležava i svetkuje u svim župama, ali ovdje kod nas u Rumi na Brijegu specifičan je način na koji se to radi. Ja se nadam da će taj običaj u nekom doglednom vremenu, upravo zbog svoje specifičnosti, ući u katalog nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda u Vojvodini”, navodi Jurca.

Najveći broj mladih

Posebnu čar ovoj igranci daje to što se na njoj okupi najveći broj mladih, a ove godine posebice, je njihov broj bio znatno veći.

“Ovo mi je četvrta godina kako vodim Kraljce. Kao i prethodnih godina i ove godine posjetili smo veliki broj domova. Ja se ovom blagdanu posebno radujem, prvenstveno zato što su prije mene kao Kraljci išli da pjevaju moj djed, otac, bra,t a sada i ja. Lijepo je da se ta tradicija nastavi i drago mi je što nam se sve veći broj mladih priključuje. Ove godine priključio nam se još jedan mladi kraljac, koga smo na tradicionalna način primili u svoju ekipu”, kaže Goran Galar.

A svoje dojmove preneo nam je i novi učlanjeni kraljac. “Sviđaju mi se ti običaji. Za Sveta tri kralja pjevao je i moj djed godinama i poželio sam da i ja tu tradiciju nastavim. Volio bih da svake godine bude sve više mladih, kako ti običaji ne bi izblijedili”, navodi Damir Takač.

Igranka je i ovog puta trajala do kasno u noć uz pjesmu i plijes. Briježani su u veselju proslavili još jedan blagdan, za njih poseban. O atmosferi i ugođaju, dojmove nije lako prenijeti jer to se može samo doživjeti. Tko god želi, to može učiniti naredne godine jer su vrata ove hrvatske udruge u Srijemu, uvijek širom otvorena za sve prijatelje i posjetitelje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

16/12/2017

Dugovječnost zahvaljujući kontinuiranom radu

“Ono što je doprinjelo našoj opstojnosti i dugogodišnjem radu, svakako je kontinuiranost.Više od jednog stoljeća u našoj udruzi se smenjuju generacije i taj kontinuitet se nastavlja. Nadam se da ćemo i prilikom proslave naše 115. obljetnice moći isto ovako sa ponosom da pričamo”, kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Pavle Škrobot.

U slavu svog dugogodišnjeg uspješnog trajanja, koje traje više od jednog stoljeća, HKPD Matija Gubec iz Rume u subotu 16. prosinca, obilježilo je dan svoje udruge i 114. obljetnicu postojanja i rada. U programu se pored Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec, svojim izvjedbama predstavili i članovi Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice. Cjelovečernjim koncertom, pred brojnom publikom Kulturnog centra u Rumi, dvije hrvatske udruge pjesmom, plesom i riječju, predstavile su bogatu tradiciju, jezik i običaje hrvatskoga naroda iz Vojvodine. Tijekom večeri uručene su zahvalnice, darovi i plakete sa imenom Matija Gubec zaslužnim članovima Društva, koji su se u proteklim decenijama na poseban način isticali svojim aktivnostima i radom i koji su doprinjeli da ova udruga ima toliko dugu povijest.

Kontinuirani rad

HKPD Matija Gubec iz Rume, jedno je od najstarijih društava u Vojvodini. Osnovano je davne 1903. godine i do današnjih dana, radi u kontinuitetu. Zahvaljujući Velikom tamburaškom orkestru, Ruma je postala festivalski grad, a do sada je ovaj orkestar sudjelovao na gotovo svim festivalima na kojima je osvojio brojne zlatne, srebrne i brončane plakete. Danas članovi ove udruge sa ponosom kažu, da je proslava ove značajne obljetnice i Dana društva, zapravo proslava svih njih.

“Ovaj dan posvjećen je muzičarima koji sviraju u orkestru, ali isto tako i onima koji su utkali dio svog života u rad Društva. Tako da je ovo na neki način, proslava svih nas. Zadovoljstvo mi je što smo ove godine na našoj proslavi, imali priliku da ugostimo jednu vrlo cijenjenu kulturnu udrugu, Bunjevačko kolo iz Subotice i drago mi je što smo zajednički predstavili dio našeg programa. Ono što je doprinjelo našoj opstojnosti i dugogodišnjem radu, svakako je kontinuiranost. Više od jednog stoljeća u našoj udruzi se smenjuju generacije i taj kontinuitet se nastavlja. Nadam se da ćemo i prilikom proslave naše 115. obljetnice, moći isto ovako sa ponosom da pričamo”, ističe predsjednik HKPD Matija Gubec Pavle Škrobot.

Priznanja zaslužnim pojedincima

Za čak 54 godine aktivnog rada u Društvu, zahvalnice su uručene Mati Matušiću – Baćku i Ivanu Rakošu. Za dvadeset godina umjetničkog rada, plakete je uručena dirigentu Velikog tamburaškog orkestra Josipu Jurci, a zahvalnice za 20 godina rada su uručene i mlađim članovima tamburaškog orkestra Zdenku Lancu, Ljubinku Hajdukoviću, Zoranu Jurci i Ivanu Galar. 20 Za 10 godina aktivnog djelovanja na mjestu tajnika u udruzi, Nikoli Jurci uručena je zahvalnica i plaketa sa likom Matije Gupca.

“Plaketa sa likom Matije Gupca jeste najveće priznanje koje HKPD Matija Gubec iz Rume dodjeljuje zaslužnim pojedincima. Samim tim ova nagrada meni mnogo znači i predstavlja mi jedan veliki podstrek i podsticaj za budući rad. Htio bih da istaknem da sigurno ovu nagradu ne bih ni dobio niti bi ova udruga postigla tako velike uspjehe, da nije bilo predanog rada prije svega njegovih članova, a također i ljudi koji su oduvijek na nesebičan način pomagali njegov rad, čime su doprinjeli da ono opstane duže od jednog vijeka. Ja ću se truditi da nastavim da dajem svoj doprinos radu našega Društva i zaista mi ovo priznanje u tom smislu, mnogo znači”, navodi Nikola Jurca.

Respekt brojne publike

Pored brojne publike, svečanosti su nazočili i predstavnici lokalne samouprave Općine Ruma, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske Ivan Sabolić, menadžerica za kulturne aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

“Ova udruga iz Srijema svjedoči o kontinuitetu postojanja hrvatskog naroda na ovim prostorima. Unatoč burnim vremenima, kroz stotine proteklih godina, Društvo se uspjelo održati do danas. Večerašnji koncert je pokazao ono najbolje što oni imaju, a to je vrhunska tamburaška sekcija sa veoma raznovrsnim repertoarom i što je za mene veoma značajno, sa brojnom publikom. Među njima nije bio samo dio hrvatske zajednice nego i većinskog naroda i drugih manjina, što pokazuje da je ova udruga respektovana u ovome gradu” istaknuo je dr. Bačić.

Program su svojim raznolikim repertoarom te večeri upotpunili i gosti iz Subotice, koji su se po prvi puta predstavili gledateljstvu u Rumi.

“Izuzetno mi je veliko zadovoljstvo što smo uspjeli ostvariti jednu novu suradnju sa našim domaćinima. Do inicijative je došlo prilikom našeg susreta u Petrovaradinu gdje smo se i upoznali. Odavno smo imali želju da ostvarimo suradnju sa udrugama u Srijemu i bićemo otvoreni za suradnju i sa ostalim udrugama, a očekujemo i uzvratnu posjetu udruge iz Rume. Mislim da je uspostavljanje novih suradnji jako bitno, kako bi mogli ohrabriti jedni druge u našem radu. Tako ćemo se podupreti međusobno, što će nam dati još više podstreka i odlučnosti radimo još više unatoč nekim teškoćama, kako bi stvari promjenili na bolje”, rekao je predsjednik HKC Bunjevačko kolo Lazar Cvijan.

Suzana Darabašić

Tamburaski-orkestar-Lira.jpg

05/11/2017

Gran pri za tamburaše iz Subotice

Ruma je proteklog tjedna bila domaćin Međunarodnog festivala tamburaških orkestara. Festival je održan 5. studenog u rumskom Kulturnom centru Brana Crnčević, a u okviru festivala sudjelovalo je sedam tamburaških orkestara. Pored VTO HKPD Matija Gubec Ruma, sudjelovala su još dva tamburaška orkestra iz ovog grada, KTO Zlatne žice i GTO Branko Radićević. Osim domaćina predstavili su se i GTO Banja Luka, TO Tamburatorijum Pančevo, potom TO Općine Semeljci iz Republike Hrvatske i Subotički tamburaški orkestar, koji je prema ocjenama stručnog žirija imao najbolji rezultat od svih 7 orkestara. Od mogućih 100, Subotičani su osvojili 97 bodova što im je donijelo i Gran pri koji se dodjeljuje najbolje plasiranom orkestru.

Duga tradicija

Festival tamburaških orkestara u Rumi ima dugu tradiciju. Sve je počelo davne 1963. godine kada je u Rumi održan prvi Festival amaterskih društava Vojvodine: “HKPD Matija Gubec sa svojim velikim tamburaškim orkestrom sudjeluje na festivalu od tada pa sve do danas. Poslije 25 godina postojanja festivala amaterskih društava izrastao je festival tamburaških orkestara Srbije, a sada on ima i međunarodni karakter. Ruma je tamburaški grad i upravo iz tog razloga bilo je logično da bude i domaćin ovog festivala. Ove godine sudjeluje sedam tamburaških orkestara, a čak tri su iz Rume što dovoljno govori. To je sada već postala jedna lijepa tradicija i publika prepoznaje tamburašku muziku, voli je i rado posjećuje sve koncerte. To su pokazali i danas s obzirom da su popunjena sva mjesta u sali. Sve to pokazuje da ovi festivali imaju svoju osnovu i pozitivan način postojanja, posebice ovdje u Rumi gdje ova praksa postoji već preko 50 godina”, kaže voditelj Velikog tamburaškog orkestra Matija Gubec Ruma Josip Jurca.

Nastavak poznatim putevima

Subotički tamburaški orkestar kao najbolje ocijenjen od strane žirija, sudjeluje na festivalu u Rumi od samog početka njegovog održavanja: “Ja mislim da je ovakav festival jako važan i da je potreban posebno nama koji njegujemo koncertnu tamburašku muziku u Vojvodini.Sticajem okolnosti je to Ruma i ja podržavam da oni to i dalje nastave, obzirom da imaju dobre uvjete za održavanje festivala. Da nema festivala u Rumi, ostali bi nam samo lokalni nastupi a mislim da to ne bi bilo dovoljno”, kaže voditelj Subotičkog tamburaškog orkestra Stipan Jaramazović ističući značaj očuvanja tamburaške glazbe: “Tambura je možda danas negdje na nekom razmeđu ni ona sama ne zna kud bi. Da li bi otišla u svijet ozbiljne ili pop muzike, ili neke druge. No, ja mislim da je to samo trenutak jer takvih situacija je bilo i u prošlosti. I do sada je tamburaška skladba pokrivala razne žanrove počevši od narodne pjesme i plesa, što mislim da je iznimno važno i da se to nikada ne smije zaboraviti. Mislim da će se sadašnja situacija razbistriti i da će tambura nastaviti dobro poznatim putevima i da će naći svoje mjesto u budućnosti”, kaže Jaramazović.

Pomaci u Hrvatskoj

Tamburaški orkestar općine Semeljci iz Hrvatske, prije dve godine po prvi puta je sudjelovao na festivalu u Rumi: “Rado smo se odazvali ponovnom pozivu. Festival nam se sviđa, sve je lijepo organizirano i osjećamo se dobro došli ovdje. Nadam se da smo i mi svojim muziciranjem doprinjeli da program bude kvalitetniji i ljepši” kaže voditelj tamburaškog orkestra općine Semeljci Vlada Čatić, ističući da je Vojvodina oduvijek bila kolijevka tambure, no pomaci su vidljivi i u Hrvatskoj: “U Hrvatskoj, a u Slavoniji naročito se zadnjih godina desio jedan “bum” tambure. Posebno kroz rad u muzičkim školama, gdje se mladi intenzivno obrazuju kroz smjer tambure. Također ta promjena je vidljiva i kroz nastajanje novih mladih tamburaških orkestara i općenito mogu da kažem da je interesiranje za tamburaškom muzikom u Hrvatskoj zadnjih godina naglo poraslo, a možda i preraslo muziciranje u Vojvodini”,kaže Čatić.

Vjera u mlade

Organizatori ovogodišnjeg festivala u su Kulturni centar iz Rume, Savez tamburaških društava Vojvodine, a pokrovitelj je Općina Ruma. I ove godine o kvaliteti tamburaša odlučivao je stručni žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka iz svijeta muzike: “Žiri uvijek ima težak posao. Zato što su kvaliteti veoma različiti. Jedni se nameću svojom snagom, drugi svojim kvalitetima,tako da među članovima žirija uvijek dolazi do razmimoilaženja. Neki orkestri tradicionalno dolaze sa visokim kvalitetom, neki nas iznenade nekim pokušajem da skrenu pažnju na sebe nekom programskom inovacijom koja ne kvari tradiciju tamburaškog muziciranja, nego je razvija osavremenjuje i vodi u neke nove sfere i svijetove.Očekujemo da se more mladih ljudi priključi ovom pokretu i u budućnosti, da održi tradiciju i da otvara nove vidike da ne ostanemo učaureni u nekakvim prostorima koji su već prevaziđeni”, ističe profesor Slobodan Atanacković.

S.D.

OKVIR:

“Tamburaška muzika je pod velikim pritiskom raznih drugih vrsta muzike.Gitara je direktno ugrozila tamburu došavši iz svijeta preko velikih promotera kakvi su bili The Beatles i druge grupe. I mnogi mladi ljudi su pohrlili da upravo njih imitiraju i da pokušaju da se ostvare u njihovim prostorima, što je vrlo pogrešno.Ova manifestacija godinama okuplja mlade ljude,koji imaju šta da pokažu i istinski se trude da očuvaju tradiciju tamburaškog muziciranja, a tako treba i da bude. Jer je tambura u temelju naše opće kulture”, kaže prof Atanacković.

grozdjebalsrijemberba
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

21/10/2017

U spomen na lijepa vremena

 

“Ostala nam je još po neka okućnica, gdje i dalje proizvodimo vino i rakiju.A u spomen kada su Brežani to radili masovnije, mi organiziramo naš Grođžebal, igranku i simbolički napravimo svoj vinograd koji zajedno beremo”,kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Rume, Pavle Škrobot

Pamte Brežani iz Rume dobra stara vremena kada je skoro svaka obitelj u ovoj srijemskoj općini gajila vinograd. Na potezu Barunovac dijelu Rume, nekada ih je bilo najviše. Proizvodila su se nekada kvalitetna vina od grožđa sa fruškogorskih vinogorja. Danas ih je nažalost, ostalo samo dva, vinograd pokojnog Đure Kuna nekadašnjeg predsjednika i tajnika Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec Ruma, kao i vinograd sadašnjeg predsjednika Društva Pavla Škrobota. U spomen na te lijepe dane, članovi hrvatske udruge iz Rume svake godine u svojim prostorijama oživljavaju uspomene kada su se nekada na obroncima Fruške gore,brali brojni vinogradari u listopadu i kada su se Brežani se u velikom broju okupljali.Kako uspomene na te dane ne bi izblijedile, i kako se tradicija i običaji ne bi zaboravili, članovi ove udruge u svojim prostorijama svake godine organiziraju igranku, tradicinalnu manifestaciju Grođžebal. Toga dana Brežani se okupljaju, druže i vesele i na simbolički način oberu grožđe okićeno u dvorištu udruge. Tako je bilo i ove godine u subotu 21. listopada.

 

Nastavak tradicije

Sjećaju se Brežani dobrih starih vremena kada su svi sa nestrpljenjem čekali vrijeme berbe grožđa: “Sada su to samo sjećanja, a mi nastojimo da ih oživimo kroz ovu lijepu tradicionalnu manifestaciju. Danas je malo vinograda u Rumi. Gotovo da ih više i nema. Ja sam jedan od rijetkih vinogradara koji je nastavio da ga obrađuje. Moja obitelj je bila jedna od poznatijih vinogradarskih obitelji ovdje u Rumi. Gajili su vinograde i proizvodili vino u većim količinama, kako za sebe tako i za druge. Trudim se koliko mogu da nastavim njihovim stopama.Nasledio sam vinograd od našeg pokojnog člana Društva Đure Kuna i imam želju i volju da nastavim tu lijepu tradiciju Brežana i barem malo oživim vinogradarstvo u ovom djelu Srijema”, kaže Miroslav Galar iz Rume.

 

Sve manje vina

Rod grožđa najviše zavisi od vremenskih uvjeta. O ovogodišnjem rodu jedan od danas rijetkih vinogradara u Rumi, kaže: “Ova godina je bila sušna. Bilo je i mrazeva zbog kojih su neki od vinograda i stradali. Ali zbog vremenskih prilika bilo je manje prskanja vinograda i upotrebe kemisjkih sredstava, zbog čega je vinova loza mnogo zdravija nego što je to bilo prošle godine. Zato se može očekivati da će ove godine biti dobro i kvalitetno vino, iako će ga biti u manjim količinama. Ali u Srijemu se danas više pije pivo nego vino, što sve govori o tome da Srijem više nije vinski kraj barem ne u onoj mjeri kako je to bilo prije”, kaže predsjednik HKPD Matija Gubec Ruma Pavle Škrobot, dodajući da unatoč tome običaji vinogradara i berbe grožđa, još uvijek živi: “Kada su naši preci ovdje naseljavani dobijali su od vlastelinstva po komad zemlje koji je bio namijenjen upravo sadnji vinove loze.Bilo je oprijedeljeno po 10 do 12 ari za svako kućanstvo, kako bi svaka obitelj mogla da se prehrani. Ta tradicija je ostala i kod nas danas iako rijetkih. Ostala nam je još po neka okućnica gdje i dalje proizvodimo vino ili rakiju. A u spomen na vremena lada su Brežani to radili masovnije, mi organiziramo Grožđebal, našu igranku, kada simbolički napravimo svoj vinograd koji zajedno beremo. I tako se uz zvuke tambure, prisjetimo dobrih starih vremena”, kaže Škrobot.

 

Da se ne zaboravi

I ove godine dvorište hrvatske udruge u Rumi bilo je okićeno grožđem, slanim kiflama, jabukama i perecima, koje su članovi udruge te večeri brali i degustirali: “Ovaj običaj se kod nas zadržao do današnjih dana bez obzira što se u suvremenom dobu malo obitelji u Rumi bavi vinogradarstvom.Jedna od njenih specifičnosti je da se dvorište našeg Društva ukrasi sa vinovom lozom, jabukama i perecama, a uvijek tu budu i naši tamburaši koji nas uveseljevaju na igranci. Dajemo najveći naglasak na njegovanje običaja i naše tradicije. Naša udruga njeguje više običaja vezanih za našu zajednicu ovdje u Rumi. Osim igranke u povodu berbe grožđa, organiziramo i igranke u povodu završetka žetve, blagdana sveta Tri kralja i sve su to manifestacije koje se održavaju u određeno vrijeme svake godine sukladno vremenu koji se poklapa sa tim radovima. Nama je ti iznimno važno, prvenstveno kako bi i naši mladi to isto praktikovali u u nekim budućim vremenima i tako se prisjetili lijepih običaja naših predaka”, ističe tajnik Društva u Rumi.

 

Nikola Jurca.

 

 

 

LOGO-MG.png

03/09/2017

U subotu 30.09.2017. godine u prostorijama HKPD “Matija Gubec” održano je veče evergreen glazbe u izvedbi članova Velikog tamburaškog orkestra kao i vokalnih solistica Marije Ratančić i Katarine Atanacković. Tijekom večeri rumski su tamburaši izveli sledeći repertoar sve u aranžmanu Josipa Jurce: u izvedbi vokalne solistice Marije Ratančić izvedene su sledeće skladbe:

  • “Čamac na Tisi” Darka Kraljića
  • “Mala tema iz Srema” Darka Kraljića
  • “E gde su dani ti” skladba izvedena na “Evroviziji”
  • “Moon River” Henri Manzini
  • “Nemoj da brigaš” glazba iz filma “Balkan Ekspres”
  • “Que sera sera” glazba iz filma “Šaputanja na jastuku”

U izvedbi vokalne solistice Katarine Atanacković izvedene su:

  • “Kristinka” Petra Zdeneka
  • “Simpatija”
  • “Vino i gitare” Kemala Montena
  • “Ljubav” Kornelija Kovača
  • “Španske oči”
  • “Most na reci Kvaj”
  • “Brilijant tango”

NIKOLA JURCA

 

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.