Josip-Jurca-1-2.jpg

27/07/2021

Nova knjiga Josipa Jurce Katoličke misne i božićne pjesme

 

U amanet mladim tamburašima

Prije nekoliko tjedana iz tiska je izašla nova knjiga Katoličke misne i božićne pjesme autora Josipa Jurce, dirigenta i umjetničkog rukovodioca Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume. U njoj su obuhvaćeni kompletni aranžmani, partiture katoličkih i božićnih pjesama za Veliki tamburaški orkestar, koje je orkestar rumske udruge do sada  izvodio u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Ovo je Jurcina druga knjiga. Prije četiri godine objavio je knjigu U srcu mi zvoni tambura, u kojoj je sabran dio njegovog kompozitorskog i aranžerskog rada: deset skladbi koje je sam skladao, njegove pjesme, te kompozicije najpopularnijih tamburaških pjesama različitih pjevača iz Hrvatske, kao i adaptacija za tamburaški orkestar svjetskih numera ozbiljne muzike.

 

Namijenjena mlađim generacijama

Tiskanje nove knjige financijski su pomogli Srijemska biskupija i župna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. Partiture su nastale u proteklih 15 godina. Želja autora je bila da knjiga koristi i drugim mlađim generacijama, malim tamburašima.

„ U knjizi su obuhvaćene 52 kompletne partiture  za Veliki tamburaški orkestar. Nisam imao namjeru da izdajem knjigu. Međutim, sedeći za računarom, pregledavajući svoju arhivu, shvatio da ima puno materijala i da ne bi bilo loše da to ostane zapisano u jednoj knjizi. Složio sam partiture i pitao župnika i članove crkvenog vijeća, da li su raspoloženi da budu izdavači i financijski pomognu tiskanje knjige. Oni su zadovoljstvom prihvatili moj prijedlog. Zahvaljujući njihovoj pomoći i pomoći Srijemske biskupije, knjiga je ugledala svijetlost dana“, ističe Jurca.

 

Izvorni harmonski zvuk

Tamburaški koncerti u rumskoj župnoj crkvi, počeli su se održavati u vrijeme dok je župnik u Rumi bio Željko Tovilo.

„On je lijepo pjevao i volio je tamburaše. Također je volio da se u crkvi sviraju tambure. Za vrijeme njegovog župnikovanja svirali smo po nekoliko puta tijekom godine, u povodu različitih blagdana, a već desetljećima sviramo za polnoćku“, navodi naš sugovornik dodajući da duhovna katolička muzika ima izvjesne harmonske specifičnosti.

„Važnost ove dvije knjige je u tome što u katoličkoj duhovnoj muzici ima puno nota, ali nema aranžmana. Obuhvaćene su samo note i napisano je samo nekoliko harmonija. U ovim knjigama je sve kompletno urađeno. Slušajući tamburaške orkestre, uočio sam da  tamburaši ne koriste harmoniju u dovoljnoj mjeri. U tom slučaju muzika dobija drugačiji ton. U svojim kompozicijama sam koristio note za orgulje i harmonija je posve drugačija. To sam primijenio u tamburaškom orkestru i mislim da sam u velikoj mjeri uspeo u tome. Neke pjesme zvuče izvorno, baš onako kako bi i trebalo da zvuče. Kod božićnih pjesama su napisane i riječi. Važno je da tu knjigu dobiju orkestri koji već sviraju. Mnogi misle da je tambura narodni instrument. Međutim nije. Ona ima osam štimova i pokriva tonski raspon simfonijskog orkestra, što znači da ako su aranžmani dobro urađeni, sve se može izvesti uz pomoć nje“.

Uvodne riječi u Jurcinoj novoj knjizi napisali su srijemski biskup mon. Đuro Gašparović i rumski župnik Ivica Ćatić. Promocija knjige nije planirana. Ukoliko bude organizirana, želja autora je da se ona održi u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Rumi, gdje i dolikuje izvedba katoličkih misnih i božićnih pjesama.

S.D.

.

Sveti-Vinko-2021-3.jpg

16/07/2021

Blagdan svetog Vinka obilježen u Rumi i u Surčinu

Nastavak tradicije u jedinom preostalom vinogradu

 

„Jedini sam preostali vinogradar u Rumi. Obrađujem ga s velikom ljubavlju i drago mi je što nastavljam jednu lijepu tradiciju u mojoj obitelji, ali i u našoj udruzi. Kao i svake godine tako i ove, na blagdan sv. Vinka smo se okupili u vinogradu u nešto manjem broju nego što je to bilo prethodnih godina zbog aktualne epidemiološke situacije, ali u dovoljnom broju kako bi ispoštovali ove lijepe običaje“, kaže Miroslav Galar.

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi i dalje živi. Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (ataru između Rume i Iriga), gajili brojni plodonosni vinogradi. Umjesto njih danas tu postoje plantaže voća, te zemljište zasijano oranicama. Ali ostao je jedan vinograd pokojnog člana i nekadašnjeg predsjednika i tajnika HKPD Matija Gubec  Đure Kuna. Zahvaljujući ljubavi prema vinogradarstvu koja mu je usađena od malih nogu, član rumske hrvatske udruge Miroslav Galar preuzeo je obrađivanje tog vinograda i nastavio lijepu tradiciju posjete i blagoslova vinograda na blagdan svetog Vinka. Svake godine na taj dan, zajedno sa svojim prijateljima, članovima udruge i svećenikom Galar odlazi u vinograd, blagoslivlja ga i orezuje, u nadi da će rod biti bolji i kvalitetniji. Tako je bilo i ove godine 22. siječnja na dan blagdana sv. Vinka zaštitnika vinograda i vinogradara.

 

U spomen na ljepša vremena

Običaj je da se na taj dan vinogradari sastaju u vinogradima, odrežu vinovu lozu, stave u vodu, te iz pupoljaka vide kakav će urod biti ove godine. Također je običaj objesiti na lozu kulen, kobasicu, slaninu kako bi grozdovi bili veliki kao kulen. Vinogradi se posvete starim vinom, a uz vinogradare pođe i svećenik koji ga molitvom posvećuju. Ovi običaji na blagdan sv. Vinka postali su dugogodišnja tradicija u HKPD Matija Gubec.Članovi ove udruge još uvijek se sa sjetom sjećaju vremena kada je skoro svaka kuća u Rumi imala svoj vinograd.

„U ovim atarima nekada su sve do glavne ceste bili vinogradi. Način uzgoja vinove loze bio je isti, ali se za razliku od današnjih dana, sve radilo ručno. Grožđe se bralo i nosilo u košarama na leđima sve do ceste, a u vinograd se išlo sa zaprežnim kolima i sa konjima. Na dan berbe grožđa okupljala se rodbina i prijatelji i taj dan je bio rezerviran za druženje. Nakon berbe grožđa kod domaćina se pravilo vino također ručno, a ne kao danas uz pomoć električnih muljača. Moj brat i ja smo vinograd naslijedili od djeda. Jedno vrijeme smo ga obrađivali zajedno, a kasnije sam se  odlučio za ratarstvo. Volio sam vinogradarstvo ali nisam imao vremena da mu se dovoljno posvetim. Brat je nastavio raditi još neko vrijeme. Oduvijek sam volio da dođem u vinograd, a tako je ostalo i danas. Zato sam svake godine s mojim prijateljima na blagdan svetog Vinka, u ovom nažalost jedinom preostalom vinogradu u Rumi“, kaže Antun Matešić.

 

Nastavak dugogodišnje tradicije

Nažalost mladi se danas sve ređe odlučuju za vinogradarski posao, a stariji njeguju ono što je preostalo. Srijemci vole vino i često tvrde da je u vinu istina. S tim se slaže i jedini vinogradar iz Rume koji potječe iz iriške vinogradarske obitelji.

„Jedini sam preostali vinogradar u Rumi. Obrađujem ga s velikom ljubavlju i drago mi je što nastavljam jednu lijepu tradiciju u mojoj obitelji, ali i u našoj udruzi. Kao i svake godine tako i ove, na blagdan sv. Vinka smo se okupili vinogradu u nešto manjem broju nego što je to bilo prethodnih godina zbog aktualnih epidemioloških mjera, ali u dovoljnom broju kako bi ispoštovali ove lijepe običaje. U protekloj godini je bilo manje vina u odnosu na prethodnu godinu, ali je vino bilo dosta kvalitetnije. U kolovozu su bile visoke temperature, tako da je grožđe imalo dovoljno slasti. Još uvijek je rano prognozirati kakva će biti ova godina. Na ovaj blagdan smo započeli rezidbu. Ako bude lijepo vrijeme, taj posao ćemo nastaviti i narednih dana, a kakvo će biti vino, zavisi od godine i klimatskih uvjeta“, kaže vinogradar Galar dodajući da se za nastavak posla u vinogradarstvu odlučio isključivo iz ljubavi, a ne zbog materijalne dobiti.

„ Član našeg Društva čiji je bio ovaj vinograd, je nažalost preminuo. Kako se ne bi prekinula ta tradicija, a kako sam iz vinogradarske obitelji, odlučio sam se da radim vinograd. Prijatelji mi pomažu u rezidbi i svim poslovima koje je potrebno uraditi tijekom godine. Na kraju godine uživamo u blagodetima plodova i u vinu koje je sa ovog podneblja vrhunsko“, kaže Galar.

 

Više u vinskom, nego u svinjskom Srijemu

 

Župnik Marko Kljajić je po prvi put ove godine posjetio vinograd u Rumi. Blagoslovio ga je i zajedno s domaćinom ga zalio starim vinom, kako bi rod grožđa u ovoj godini bio kvalitetan i dobar.

„U Srijemu se ovaj običaj zadržao do današnjih dana. Negdje u većem, a negdje u manjem obimu. U vinskome Srijemu se zadržao više nego na obroncima Fruške gore u ruzmarinskom dijelu Srijema. Kao svećenik sam boravio u vinskome Srijemu, a više od 15 godina u svinjskome Srijemu. Zadnjih nekoliko godina sam župnik i u ruzmarinskom Srijemu, u Golubincima. Mnogi ne znaju da postoje tri Srijema: vinski, svinjski i ruzmarinski. S obzirom da se bavim istraživanjem povijesti Srijema, malo sam mojim Srijemcima to pojasnio i za njih je to bilo ugodno otkriće. Oko 20 godina sam kao svećenik sam boravio u Beočinu, Čereviću i Petrovaradinu. Tu sam se najčešće susretao sa običajem blagoslova vinograda na dan sv Vinka“, kaže župnik Kljajić ističući da su vinogradari do devedesetih godina prošloga stoljeća, uglavnom odlazili u vinograd bez svećenika.

„Sa devedesetim godinama s pojavom demokracije, vinogradari su počeli pozivati i nas svećenike. Po prvi puta sam se susreo sa blagoslovom vinograda i druženjem s vinogradarima u Petrovaradinu. Svake godine sam odlazio u vinograde kod Tekija. Tamo sam upoznao  vinogradare iz Sremske Kamenice i iz Sremskih Karlovaca. Oni se okupljaju u znatno većem broju nego li u svinjskome Srijemu“, istaknuo je župnik poručivši vinogradarima:

„Poručio bih vinogradarima da očuvaju svoje stare običaje koji se prakticiraju na blagdan svetog Vinka. To je lijepo druženje. Ljudi izađu iz svoje svakidašnjice i zimske zatvorenosti i učmalosti i dožive nešto lijepo na svežem zraku u svojim vinogradima, uz čašu lijepoga srijemskoga vina i uz degustaciju njihovih srijemskih delicija“.

U nadi da će im uz Božju pomoć ova godina biti plodna i rodna, članovi rumske udruge nastavili su druženje u vinogradu uz degustaciju svojih posvećenih delicija i uz vino, proizvedenim od grožđa iz jedinog vinograda u Rumi.

S.D.

Godisnji koncert 1
Godisnji koncert 2

16/07/2021

U susret značajnoj obljetnici

 

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume priredilo je 26. lipnja godišnji koncert u ljetnoj bašti svoje udruge. Nakon dulje stanke, uvjetovane pandemijom, članovi Velikog tamburaškog orkestra pod ravnanjem dirigenta Josipa Jurce i vokalnih solista Dušana Stupara, Dragutina Škrobota, Marije i Ivana Ratančić i Darka Matešića, predstavili su se svojim skladbama rumskoj publici.

Koncert je otvorio vokalni solista Dušan Stupar izvedbom kompozicije Rumo ljepotice koju je skladao Josip Jurca. Zatim se svim prisutnima obratio predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc, iskazujući zadovoljstvo što su ponovo u prilici družiti se i održavati koncerte.

„Teška godina je iza nas, ne samo za našu udrugu, nego uopće za kulturu i rad kulturno umjetničkih društava. Budući da je bila zabrana okupljanja, to nam je otežavalo kontinuirine probe. Kada su epidemiološke mjere popustile i kada je Krizni stožer dopustio manja okupljanja, krenuli smo s radom. U početku stihijski. Pridržavali smo se mjere zaštita i počeli da se pripremamo. Nismo krenuli s priprema ozbiljnog programa jer to zahtjeva intenizivnije probe i više vremena. Pripremali smo pjesme iz naše Vojvodine, iz Slavonije, pjesme koje je pisao Jurca za naš orkestar“, istaknuo je Lanc.

Osim redovitog koncerta, rumska udruga koncem svake godine održava koncert u povodu obilježavanja Dana udruge i novogodišnji koncert. Pored toga, priređuju i manje koncerte za Božić, te za gostovanja.

„Tamburaški orkestar nije svirao godinu i pol dana. Međutim uspjeli smo se za mjesec i pol dana pripremiti  s lakšim repertoarom, ali dopadljivijim publici. Želja nam je da održimo kontinuitet naših koncerata, jer ove godine obilježavamo 118. obljetnicu naše udruge. Naš repertoar je veliki. Ima nekoliko stotina pjesama koje smo svirali, a za ovaj koncert smo izabrali pjesme koje nismo dugo predstavili publici“, izjavio je Jurca izražavajući zadovoljstvo što je orkestar ostao u punom sastavu pojačan mladim tamburašima.

Rumskoj udruzi slijedi ljetnja stanka sve do rujna. Tada počinju intenzivnije da vježbaju a ukoliko bude poziva, navode da će se rado odazvati kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, gdje su prije pandemije, održavali koncerte po nekoliko puta godišnje.

Koncert su financijski pomogli Općina Ruma, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Ministarstvo kulture Republike Srbije i Hrvatsko nacionalno vijeće.

S.D.

ozenjeni neozenjeni

12/07/2021

Nogomet u Rumi  – utakmice oženjenih i neoženjenih

 

Dugogodišnja sportska tradicija

Jedan od tradicionalnih sportskih događaja koji se održavaju u okviru Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec iz Rume, jesu nogometne utakmice između članova tima oženjenih i neoženjenih. Nogometne utakmice u organizaciji rumske udruge se organiziraju svake godine na Veliki petak i ta je tradicija duga desetljećima. Članovi udruge nisu sigurni kada je održana prva utakmica, ali sudeći prema pričama starijih članova, one datiraju iz vremena osnivanja Društva, prije više od stotinu godina. Po prvi puta ova tradicionalna utakmica nije održana prošle i ove godine zbog poznate situacije zbog pandemije korona virusa, ali se u rumskoj udruzi nadaju da će se tradicionalna sportska druženja nastaviti sledeće godine.

 

Druženja na prvom mjestu

Pokojni počasni predsjednik Društva Zlatko Kolarić, bio je legenda nogometa na Brijegu i do prije nekoliko godina, organizator ovog sportskog druženja. Mlađi članovi udruge su s radošću  nakon njegove smrti, ovu lijepu tradiciju. Rezultat održanih utakmica oduvijek je bio u drugom planu. Važnost održavanja ovih utakmica članovi udruge vide u održavanju duge i lijepe tradicije, druženja i njegovanja sportskog duha, tenjegovanja zdravog rivaliteta članova udruge. Ipak, svim igračima je važno i treće poluvrijeme, kada se u prostorijama udruge najčešće zbijaju šale na račun onih koji su izgubili.

„Koliko pamtim, utakmice između timova oženjenih i neoženjenih održavale su se od kada znam za sebe. To je bila sjajna prilika da se poslije zimske stanke članovi udruge okupe i poslije utakmice druže u prostorijama Društva. Rezultat je uvijek bio u drugom planu. U prvom planu je bilo druženje. Ono što je interesantno za tu tradiciju jeste što već sada  u našem Društvu imamo obitelji kod kojih već dvije, tri generacije tradicionalno sudjeluju u tim utakmicama: očevi, sinovi i djedovi. To je duga tradicija koja traje preko stotinu godina i koju mi mlađi članovi nastojimo očuvati“, kaže tajnik rumske udruge Nikola Jurca.

Također navodi da je osim njegovanje lijepe i duge tradicije, poseban značaj utakmica u tome što su po njima postali prepoznatljivi, ne samo u hrvatskoj zajednici nego i puno šire.

„To je događaj za koji mnogi žitelji Rume znaju. Rado nam dolaze pružiti podršku i da gledaju utakmicu. Često smo za vrijeme tih sportskih događaju imali  goste i iz drugih mjesta diljem Vojvodine i Hrvatske, i svatko tko je dolazio na ta sportska druženja, imao je pozitivne dojmove. Rezultat u biti nikada nije bio važan ali bilo je nekih sitnih „prepucavanja“, da se razbije monotonija. Sve se na kraju završi u prijateljskoj atmosferi. Uvijek nam je bilo važno  okupljanje što većeg broja članstva, kako starijih tako i najmlađih. Poslednjih godina situacija je bila promenljiva. Nekada nas je bilo više, nekada manje, ali uvijek dovoljno da se oforme dva tima. Nismo vodili evidenciju koja je momčad imala više pobjeda. Mislim da je do sada rezultat izjednačen između oženjenih i neoženjenih. Nekada on bude i neriješen. Jedne godine pobjede oženjeni, druge neoženjeni, ali u sjećanju ostaju samo lijepe stvari i nezaboravna druženja“, ističe Jurca dodajući da mladi daju nadu da će se ovi susreti nastaviti i u budućnosti, s obzirom da se proteklih godina, u sve većem broju odazivaju na utakmice.

 

Korona – prekinula tradiciju

 

Nažalost, poslednje dvije godine situacija je takva da se ovaj za Rumljane važan sportski događaj, nije mogao organizirati.

„ Nadamo se da će se naredne godine situacija stabilizirati i da ćemo nastaviti sa održavanjem kako sportskih, tako i svih ostalih kulturnih aktivnosti. Pandemija zbog korona virusa puno utječe na naš rad. Poznato je da se sve udruge  financiraju od sredstava koja dobijaju putem natječaja. Da bi ste dobili određena sredstva na natječaju, aktivnosti se moraju planirati. Moramo ostvariti kontakte sa drugim udrugama i pripremiti određenu logistiku. Međutim zbog ove situacije sve je nesigurno i ništa ne ovisi od nas. Trudimo se da rad Društva bude na određenom minimumu. Tamburaška sekcija individualno radi, članovi vježbaju. Također i škola tambure funkcionira i pod ovim uvjetima. Međutim, nema koncerata, nema gostovanja, i to nam svima nedostaje. Već više od godinu dana nije bilo nikakvih manifestacija i ne pamtim da se to ikada do sada dogodilo. Vjerujem da su se članovi Društva poželeli druženja i rada i da ćemo u skorije vrijeme prebroditi ovu situaciju i nastaviti druženja kako u našoj, tako i u drugim udrugama“, zaključuje Jurca.

S.D.

Suzana Darabašić

Dopisnica Srijem Godišnji koncert
Dopisnica Srijem VTO Matija Gubec
Dopisnica Srijem veleposlanik Bakota
Dopisnica Srijem Srpsko pevačko društvo iz Rume

11/12/2019

Istrajni u očuvanju duge tradicije

Financijska pomoć amaterskim kulturno-umjetničkim društvima je veoma bitna. Imamo podršku Općine Rume, HNV-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske i drugih institucija. Bez njihove pomoći ne bi mogli da radimo. No važan je i entuzijazam naših članova, koji nas je održao sve ove godine.“, kaže Zdenko Lanc.

Rumu s pravom nazivaju jednim od najtamburaškijih gradova u Srbiji. Donedavno ovaj grad s nešto više od 30 tisuća stanovnika je imao čak četiri tamburaška orkestra. Danas djeluju dva: Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević i Veliki tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec, udruge koja ove godine obilježava 116. obljetnicu kontinuiranog rada. S ponosom su njegovi članovi u dvorani Kulturnog centra Brana Crnčević u Rumi 22. studenog predstavili plodove svoga rada na svečanom godišnjem koncertu u povodu obilježavanja Dana Društva. Na koncertu su se osim njih predstavili i prijatelji udruge iz istoga grada Srpsko pevačko društvo u Rumi . Rumljani su još jednom pokazali da ono što čine na očuvanju svoje baštine i kulture rade kvalitetno i s velikom ljubavlju, što su potvrdili i brojni gledatelji te večeri. Ovogodišnji koncert je bio i humanitarnog karaktera, a prikupljena sredstva biće uplaćena za liječenje mladog Stefana Gončina iz Rume.

Entuzijazam kao pokretačka snaga

Prije početka programa sve prisutne pozdravio je Zdenko Lanc predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Obraćajući se publici zahvalio se Općini Ruma, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske, HNV-a, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, te brojnim sponzorima koji podržavaju rad udruge. Također je istaknuo da je održavanje koncerta iznimno važno ne samo za Hrvate koji žive u Rumi kao nacionalna manjina, nego i za cjelokupno stanovništvo u tom gradu.

Svi mi živimo zajedno na ovim prostorima i funkcioniramo kao jedno. Tako su se na koncertu ponašali i gosti i publika. Svi su pjevali, bilo je veselo i mislim da je koncert prošao iznad naših očekivanja“, rekao je Lanc.

Također je naveo da je zahvaljujući entuzijazmu članova, Društvo opstalo do današnjih dana.

Financijska pomoć amaterskim kulturno-umjetničkim društvima je veoma bitna. Imamo podršku Općine Rume, HNV-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske i drugih institucija. Bez njihove pomoći ne bi mogli da radimo. No važan je i entuzijazam naših članova, koji nas je održao sve ove godine. Borimo se, ulažemo u podmladak i svake godine nastojimo da u našu školu tambure uključimo nekoliko mladih tamburaša“.

I ove godine repertoar Velikog tamburaškog orkestra iz Rume osvežen je sa nekoliko novih kompozicija. Osim kompozicija tamburaškog orkestra u programu su se predstavili i solistkinje i solisti: Dušan Stupar, Darko Matršić, Katarina Atanacković i Marija Ratančić. Svoj program tradicionalno su započeli izvedbom pjesme Rumo lepotice, autora Josipa Jurce dirigenta orkestra.

S obzirom da nismo imali puno vremena da se pripremamo, iznenađujuće je da je koncert bio toliko uspješan. Zadovoljan sam i uvijek je na našim koncertima opuštena atmosfera. Trudimo se da sviramo dopadljive kompozicije i lijepe pjesme, koje će se dopasti publici“, kaže Jurca.

Riječi podrške

Riječi podrške hrvatskoj udruzi u Rumi uputio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota, koji je zajedno sa opunomoćenim ministrom Veleposlanstva Stjepanom Glasom, prisustvovao na koncertu.

Fasciniran sam dugom tradicijom postojanja i kontinuiranog rada Društva. Svi stanovnici Rume, a posebice Hrvatice i Hrvati na to trebaju biti ponosni. Danas nije lako okupiti dovoljan broj ljudi za rad jedne udruge koja radi na očuvanju hrvatske baštine u ovom dijelu Srijema. Zato sam došao da vas podržim u vašem radu. Drago mi je što mogu sa zadovoljstvom da kažem, a o čemu sam razgovarao i sa predstavnicima lokalne samouprave u Rumi, da će i pitanje Hrvatskog doma u ovom gradu uskoro biti riješeno i da će biti u funkciji svih građana. Prekrasno je vidjeti da postoji uspješna suradnja između hrvatske udruge i Srpskog pjevačkog društva u Rumi i mislim da je to pravi putokaz kuda trebaju ići srpsko-hrvatski odnosi. Nadam se da će se tradicija duga 116 godina nastaviti, a na tom putu ćete imati potporu Republike Hrvatske“, poručio je veleposlanik Bakota.

Darko Baštovanović međunarodni tajnik HNV-a, također je uputio riječi podrške udruzi iz Rume.

Moram reći da dolazim ovdje ne samo ispred HNV-a nego i u svoje osobno ime poslednih pet, šest godina. Osobno smatram da je prevažno da se ovakva aktivnosti dešavaju posebice što dolazi u produkciji jedne udruge koja je jedna od najstarijih i najeminentnijih i koja više od jednog stoljeća baštini hrvatske običaje i kulturu. Dojmovi su uvijek pozitivni i vjerujem da će i zvanične institucije hrvatske zajednice nastaviti da podupiru ovu udrugu, a dosadašnja suradnja je bila i više nego zadovoljavajuća“, istaknuo je Baštovanović.

Dugi niz godina HKPD Matija Gubec iz Rume ima uspješnu suradnju sa lokalnom samoupravom.

HKPD Matija Gubec je udruga sa najdužom tradicijom u našem gradu. Tijekom tih godina nakupilo se iskustva, znanja i rezultata i svakako je to Društvo svojevrstan reprezent Općine Ruma gdje god da se pojavi. Kao lokalna zajednica imamo veoma dobru suradnju sa njima. Sve njihove probleme riješavamo zajedno i cijenimo što Društvo njeguje tradiciju hrvatskog naroda na ovim prostorima i što je sudjelovalo na svim manifestacijama koje su se održavale u našem gradu. I ove godine sam kao i prethodnih godina, ispratio njihov godišnji koncert i uvijek se iznova radujem svakom susretu s njima“, rekao je predsjednik SO Ruma Stevan Kovačević.

Suradnja na obostrano zadovoljstvo

Godišnji koncert započeli su gosti, Srpsko pjevačko društvo iz Rume, koje je osnovano davne 1862. godine, kao četvrto Društvo takve orijentacije u srpskom narodu. Pored brojnih uspješnih nastupa, jedan od zapaženih im je bio i koncert u župnoj crkvi Uznesenja svetog Križa u Rumi, kada su zajedno nastupili za Kamernim zborom Val iz Rijeke.

.Bila je ovo prelijepa večer i zaista smo uživali dok smo pjevali i dok smo slušali naše prijatelje iz HKPD-a Matija Gubec. I oni i mi smo jedne od najstarijih udruga u gradu i zaista mi je drago da smo ovako prvi puta zajedno nastupili i napravili suradnju. Iskreno se nadam da će se ona nastaviti“, kaže dirigentica zbora Zorka Uhrik.

Pored velikog broja posjetitelja iz Rume, visokih dužnosnika, predstavnika lokalne samouprave, na koncertu su prisustvovali i predstavnici vjerskih zajednica, te predstavnici hrvatskih udruga iz Srijema, koji su također došli pružiti potporu radu jedne od najstarijih udruga u Srijemu.

S.D.

Dopisnia Srijem Konert u Nišu
Dopisnica Srijem Konert u Nišu 2
Dopisnica Srijem Koncert u Nišu 3
Dopisnica Srijem Koncert u Nišu 4

11/12/2019

Promidžba hrvatske kulture na jugu Srbije

Kulturni događaji koje mi organiziramo ovdje imaju višestruki značaj. Za nas je to je jedan vid emanipacije kulture. Druga stvar, ohrabruje one koji su u nekom “zapećku”, koji sa strane negdje čekaju i posmatraju u strahu. Dajemo im ohrabrenje da vide šta im nudimo kroz našu kulturu. I treća stvar koju želim da naglasim jeste, da ovdje u gradu ukažemo na našu prisutnost stvarajući jedan milje za kulturnu empatiju”, ističe Miro Čavara.

Od prvog dana postojanja, jedan od prioritetnih ciljeva hrvatske udruge Široko iz Niša bio je, osim povezivanja s većim centrima Hrvata koji djeluju na sjeveru Vojvodine i s Hrvatskim nacionalnim vijećem, suradnja s hrvatskim kulturnim udrugama te prezentiranje hrvatske tradicije i kulture široj javnosti. Prethodne dve godine na sada već tradicionalnom Božićnom koncertu u katoličkoj crkvi Uzvišenja svetog križa u Nišu, gosti su im bili HGU Festival bunjevačkih pisama iz Subotice, a ove godine ugostili su članove VTO HKPD Matija Gubec iz Rume. Koncert je pred velikim brojem posjetitelja održan 7. prosinca u župnoj crkvi, a zadovoljstvo je bilo obostrano kako domaćina, tako i gostiju iz Rume kojima je ovo bilo prvo predstavljanje pred niškom publikom.

Ohrabrenje

Prilikom organiziranja prvog koncerta, želja im je bila da dovedu tamburu u svoj grad koja može biti iznimno važna na jugu Srbije. Također, imali su želju da organiziranjem kulturnog događaja privole i ohrabre sve one koji se do sada nisu priključili u rad udruge.

I ovaj koncert je jedan od načina da malo ohrabrimo ljude kako bi vidjeli da se nešto dešava i da ostvarimo jedno zajedništvo. Uspjeli smo u tome. Na koncerte dolaze i oni koji nisu katolici. Svi zajedno uživamo u druženju s našim gostima i u zvucima tambure. Mišljenja sam da svoju kulturu trebaš živjeti i ovi koncerti su jedan od načina da to i ostvarimo”, ističe Ivanka Spasiš predsjednica Udruge Široko, navodeći da je ovogodišnji koncert nadmašio sva očekivanja ted a su zadovoljni što su ostvarili još jednu uspješnu suradnju s udrugom iz Srijema.

Ukazivanje na prisutnost Hrvata

Inače udruga iz Niša je jedna od mlađih hrvatskih udruga u Srbiji i postoji tek tri godine. Za sada imaju oko tridesetak članova i djeluju pri župnoj crkvi Uznesenja svetog Križa. Za sada nemaju oformljene sekcije. Na manifestacijama se za sada predstavljaju narativnim sadržajima, ali imaju želju da javnosti predstave tradicijske božićne običaje Hrvata koji žive u Nišu, a koje su oni donijeli sa sobom iz različitih krajeva Hrvatske odakle vode porijeklo.

Kulturni događaji koje mi organiziramo ovdje imaju višestruki značaj. Za nas je to jedan vid emanipacije kulture. Druga stvar, ohrabruje one koji su u nekom “zapećku”, koji sa strane negdje čekaju i posmatraju u strahu. Dajemo im ohrabrenje da vide šta im nudimo kroz našu kulturu. I treća stvar koju želim da naglasim jeste da ovdje u gradu ukažemo na našu prisutnost stvarajući jedan milje za kulturnu empatiju. To je važna stvar jer na taj način učvršćujemo i razvijamo odnose između većinske zajednice i nas”, kaže potpredsjednik udruge Miro Čavara.

Etnička distanca, još uvijek prisutna

Kako nam prilikom razgovora kaže Čavara, za sada je u udruzi prisutan manji broj članova tek oko njih tridesetak, ali zainteresiranost ljudi kako kaže, postoji i iz drugih mjesta s juga Srbije. Mada kako ističe, postoji i ona druga strana priče jer se neki javljaju isključivo zbog stjecanja hrvatskog državljanstva. Također kaže da se pored broja od 400 Hrvata u Nišu (prema poslednjem popisu), među onim neizjašnjenima, u tom skrivenom broju nalazi i veliki broj Hrvata.

Devedesetih je bilo teško na čitavom prostoru Srbije. Sigurno da je na sjeveru bilo teže nego kod nas na jugu. Ali ta etnička distanca i dalje postoji. Kako će se to dalje razvijati, zavisi od nas samih i mišljenja sam da tome trebamo sami da doprinesemo. Jer kultura je ključna stvar koja može da stvori empatiju prema Hrvatima na ovim prostorima i ona nosi univerzalnu vrijednost i zbližava ljude”, kaže on dodajući da za sada projektno djelujemo i da u radu imaju potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu I HNV-a.

O značaju postojanja udruge posvjedočila nam je i Anka Jovanović članica udruge i jedna od osnivača.

U Nišu živim već dugo. Inače sam iz Dalmacije iz Sinja. U katoličku crkvu dolazim oduvijek. Drago mi je što sada imamo našu udrugu gdje se okupljamo. Nažalost nema nas mnogo, ali se međusobno pomažemo. Imamo određene aktivnosti, okupljamo se, dolazimo na koncerte koje organiziramo poslednjih nekoliko godina i oni su uvijek lijepo posjećeni. Tako je bilo i ove godine”.

Podrška iz Srijema

Gosti iz Rume nisu krili zadovoljstvo što su imali prigodu biti gosti udruzi u Nišu i predstaviti se tamošnjoj publici. Osim srdačnosti domaćina, bili su fascinirani i izgledom crkve Uzvišenja svetog Križa sagrađene nakon oslobođenja od Osmanlijskog carstva 1884. godine, kada je u gradu bilo 200 stanovnika katoličke vjeroispovjesti. U izgradnju nove crkve sadašnjeg izgleda, krenulo se 1992. godine za vrijeme župnikovanja vlč. Antuna Pečara.

Koncert našeg tamburaškog orkestra je jedna vrsta podrške udruzi u Nišu. Želja nam je da ih ohrabrimo, kako bi se u budućnosti okupljali u što većem broju i da svojim radom na najbolji način predstavljaju svoju kulturnu baštinu. Mi smo jedno od starijih Društava koje kontinuirano radi od 1903. godine i vjerujem da im možemo poslužiti kao dobar primjer. Iskreno se nadam a će im se vremenom povećati broj članova i da ćemo i mi imati priliku njih da ugostimo. Dojmovi su nam prelijepi i ako nas ponovno pozovu, sigurno da ćemo se odazvati. Osobno sam osim gostoljubivih domaćina, oduševljen izgledom crkve. Nisam vjerovao da ovako nešto negdje postoji”, kaže Zdenko Lanc predsjednik rumske udruge.

U cjelovečernjem programu pred brojnom publikom, tamburaši s Brijega predstavili su se brojnim tamburaškim kompozicijama, te pjesmama u izvedbi solista Darka Matešića i Marije Ratančić. Na koncertu je pored velikog broja Nišlija, prisustvovao i Stjepan Glas opunomoćeni ministar pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, te predstavnici manjinskih udruga iz Niša.

S.D.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

09/05/2019

Vinogradi mjesto truda i radosti

“Žalosno je jedino što vinograda u Rumi više nema. Pomrli vinogradari, izumrli i vinogradi. Mladi ljudi danas nemaju vremena za vinograd, jer on zahtjeva puno rada i odricanja”, kaže Marko Mijić.

Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (ataru između Rume i Iriga), gajili brojni plodonosni vinogradi. Danas ih ima samo nekoliko, a među njima i vinograd pokojnog člana HKPD “Matija Gubec” Ruma Đure Kuna. Unatoč tome što je mali broj vinograda, ostali su lijepi običaji koje članovi hrvatske udruge iz Rume, svake godine prakticiraju na dan blagdana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina koji se obilježava 22. siječnja. A običaj je da se tog dana vinogradari, članovi sekcije sveti Vinko, okupe u vinogradu, obijese kulen, kobasicu, švargl na lozu i vinograde posvijete starim vinom. Uz vinogradare pođe i svećenik koji molitvom posvjećuje vinovu lozu.Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod bolji i kvalitetniji.

Specifičnost običaja

Uz pomoć Vaše angažiranosti na pisanju brojnih projekata udruga je dobila i značajna sredstva za rad. Koliko je važna stručnost i znanje da bi oni bili uspješno realizirani?

“Već 15 godina mi se ovako okupljamo u vinogradu i proslavljamo svetog Vinka. Proslava ovog blagdana karakteristična je za nas u Srijemu i Hrvate u Mađarskoj, dok drugi u pojedinim gradovima u Hrvatskoj, uglavnom slave svetog Martina, sve u zavisnosti kako je koja regija prihvatila te običaje”, kaže član sekcije sv. Vinka Marko Mijić.

Običaj je da tog dana isključivo muškarci dođu u vinograd, orezuju ga i posvjećuju sa svetom vodom.

Vjeruju u dobar rod

Jedan od rijetkih vinograda u rumskom ataru, danas obrađuje član Društva iz Rume Miroslav Galar.A kakva su očekivanja od ovogodišnjeg roda on kaže.

“Prošla godina nije baš bila povoljna za vinograde.Bilo je dosta mraza, a tijekom ljeta su bile velike suše i visoke temperature, tako da se rod smanjio na 30 posto. Međutim s druge strane, rod je dobio na kvaliteti, bilo je više slasti i samim tim je i vino bilo bolje. U ovoj godini nije bilo velikog mraza, ali ovo toplo vrijeme prijeti da pokrene vegetaciju što nije dobro posebno ako poslije bude velikog mraza, što nikako ne pogoduje vinogradima. Nadamo se da do toga neće doći i da će vinogradi dobro roditi”, navodi Galar.

Božji blagodat

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi i dalje živi.

Kakvi su planovi udruge u idućoj godini i na čemu će te staviti poseban akcenat?

“Ja u njoj vidim jednu želju čovjeka koji prepoznaje blaogodat vina i dar božji koji vidi u vinogradu, grožđu i vinu. Odvajkada su postojala i suprotstavljena mišljenja. Jedni su sa vinom pretjerivali dok su drugi bili skeptični prema svakoj trunčici alkohola. Sveto pismo nas uči da je vinograd, grožđe pa i vino koje se može konzumirati u umjerenim količinama, ipak božji blagodat. Ono može razvjedriti srce čovjeku. U tom smislu vidim da se ljudi rado odazivaju na blagoslov vinograda, osjećajući da je tu na mjestu rada i truda i muke, ujedno i mjesto gdje se rađa radost. I za sve tu skupa, treba tražiti božji blagoslov.Isus Krist nas kroz određeni rad i disciplinu dovodi do radosti koja se krije u vinu ili u grožđu kao jednoj izuzetno zdravoj hrani”, ističe župnik Ivica Ćatić.

A nakon blagoslova vinograda, druženje se nastavlja. Najprije u vinogradu gdje se konzumiraju srijemske delicije a potom i vino i rakija, a potom u prostorijama Društva do kasno u noć. O ugođaju nećemo pisati, nego treba samo osjetiti pogotovo ako ste ljubitelj dobre hrane i kapljice.

Suzana Darabašić

LOGO-MG.png

09/05/2019

Dana 02.06.2018. godine su u Sotinu održani 16. susreti kulturno-umjetničkih društava koje nose ime Matija Gubec. Gledatelji su mogli uživati u izvedbama Društava iz Gornje Stubice, Tavankuta, Rume, Bakovića, Ilače, Zagreba, Slav. Kobaša, Donjeg Miholjca i domaćina iz Sotina. Ova vrijedna manifestacija koja je započela prije šesnaest godina u Zagrebu i Gornjoj Stubici, dokazuje da glazba i ples spaja sve narode ne poznajući granice.

Predstavnici Društava prije same priredbe održali su okrugli stol u Poglavarstvu grada Vukovara gdje ih je pozdravio zamjenik gradonačelnika prof. Marijan Pavliček. Dogovorena je daljnja suradnja a Susreti u 2019. će biti održani u Gornjoj Stubici.

U programima koje su pomno uvježbani i uspješno izvedeni ovdje u Sotinu, mogli smo čuti i vidjeti kako se pleše, pjeva i svira u Baranji, Srijemu, Vojvodini, Bosni, Slavoniji i Zagorju. Bogatstvo narodnih nošnji samo je uljepšalo doživljaj pa gledatelji nisu štedjeli dlanove nagrađujući pljeskom sve izvođače. Poslije izvedbi razmjenjeni su pokoni a potom je održana zajednička večera uz plesno večer.

Domaćinima na čelu s Predsjednicom Amalijom Počić pohvala za uspješnu realizaciju i toplo gostoprimstvo.

( Tekst preuzet sa stranice KUD “Matija Gubec” iz Slavonskog Kobaša)

LOGO-MG.png

20/11/2018

Tradicionalna igranka u povodu završetka berbe grožđa u HKPD Matija Gubec Ruma

U spomen na lijepa vremena

“Danas nažalost, berbe grožđa imaju samo simnoličan značaj jer se samo mali broj Rumljana bavi vinogradarstvom. *Unatoč činjenici da je danas vinogradara sve manje, naše Društvo održavanjem ove igranke, čuva tu dugu i lijepu tradiciju”, kaže Nikola Jurca.

HKPD Matija Gubec iz Rume, tradicionalo svake godine početkom jeseni, u prostorijama svoje udruge održava igranku u povodu završetka berbe grožđa. Datum nije striktno određen i zavisi od toga u kom perioda jeseni se završe berbe. Ove godine berbe su zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama završene nešto ranije, pa su se u skladu s tim Brežani članovi ove udruge, okupili 22. rujna u prostorijama svog Društva, kako bi na jedan simboličan način, uz muziku i ples, ozvaničili završetak berbe grožđa, nekada značajnog događaja u njihovoj povijesti.

Simbolična berba

Uz igranku, osmislili su članovi ove udruge jedan lijep običaj, koji svake godine prakticiraju u svom dvorištu kako bi vjerodostojno prikazali važnost ovog događaja za njih.

“Održavanjem tradiconalnih igranki u našem Društvu, obilježavaju se važni događaji koji su nekada u povijesti imali važnu ulogu u životu ovdašnjih Hrvata. Povodi su različiti: završetak žetve, berbe grožđa, ali i drugih naših lijepih običaja. Danas nažalost, berbe grožđa imaju samo simboličan značaj jer se samo manji broj Rumljana bavi vinogradarstvom. U Rumi je ostalo tek nekoliko vinograda, dok ga je nekada gotovo svaka kuća imala. Mnogi Brežani su ih obrađivali i proizvodili vino. Unatoč činjenici da je danas vinogradara sve manje, naše Društvo održavanjem ove igranke, čuva tu dugu i lijepu tradiciju. A održavamo je na jedan specifičan način. Dvorište naše udruge se za tu prigodu ukrasi vinovom lozom, na koju se okači grožđe, kifle i perece i tako mi napravimo svoj vinograd. Posjetitelji izađu u dvorište i beru grožđe uz pratnju tamburaša kako bi taj način poželeli bogatu i plodnu godinu i u veselju završili ovogodišnju berbu grožđa”, kaže tajnik udruge Nikola Jurca.

Sve je manje vina

Vinovu lozu sada su na padinama Fruške gore zamijenili zasadi ratarskih i voćnih kultura, ili su parcele pretvorene u građevinske zone. Ostala su samo lijepa sjećanja na dane, kada je vinogradarstvo bilo u većoj mjeri zastupljeno u ovom djelu Srijema.

“Prije Drugog svjetskog rata, na osnovu priča mog djeda i oca, ljudi su uglavnom živjeli od vinogradarstva i proizvodnje vina. Moja obitelj je porijeklom iz Iriga i oni su bili vinogradari.  Posjedovali su podrum u kojem nikada nije bilo manje od 30.000 litara vina. Poslije Drugog svjetskog rata oformljeni su brojni kombinati. Cijena vina je pala i pojavilo se pivo kao artikl  i vino se manje proizvodilo i konzumiralo. Danas vino ponovo dobija na cijeni, ali u Srijemu je to u nešto manjoj mjeri izraženo. U Irigu postoje proizvođači vina koji mogu da izdrže kao dio obiteljske tradicije. Ruma danas nema nijednog komercijalnog proizvođača vina. A za onoga koji bi danas želio da ga proizvodi, nije dovoljno biti samo stručno obučen, nego treba  u taj posao uneti i ljubavi. Naši prijeci su prilikom naseljavanja ovih krajeva dobijali “krčevinu” i kuće i parcele za vinograd. Tako da u to vrijeme nije postojala nijedna kuća gdje se nije proizvodilo vino, kao domaći proizvod. To se jednostavno se podrazumjevalo. Danas toga više nema, ali ostali su običaji i sjećanja na ta lijepa vremena”, kaže predsjednik udruge iz Rume Pavle Škrobot.

Jedan od rijetkih vinogradara

Jedan od rijetkih koji se danas bavi vinogradarstvom u Rumi je Miroslav Galar, koji je nastavio ovu lijepu tradiciju.

“Moj prijeci su se također bavili vinogradarstvom. Bili su čuveni po tom zanimanju u Rumi na Brijegu. Vino su proizvodili kako za sebe, tako i u komercijalne svrhe. Igrom slučaja, nasledio sam jedan vinograd i počeo sam da se bavim vinogradarstvom. Vinograd je bio dosta zapušten, tako da sam morao najprije da ga raskrčim kako bi ga osposobio i pripremio za dalji rad. Poslije tri godine, prvi put smo ove godine berbili taj vinograd. Otočio sam vino koje sam donio na igranku da ga probaju moji prijatelji iz udruge. Nadam se da će dojmovi biti dobri, a pravi ukus znaćemo kada vino malo odstoji. Nadam se da dobrom kvalitetu, s obzirom da je ova godina bila dobra za grožđe”, kaže Galar.

I kako to inače bude na berbama grožđa, večer je protekla uz degustaciju vina, ( u većoj mjeri proizvedenog od prošlogodišnjeg roda) i uz muziku i ples, kako bi se na pravi način obilježio završetak radova u vinogradu. Ali i u spomen na neka ljepša vremena kada je vinograda daleko više bilo u Rumi.

S. Darabašić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

post-dopisnica-srijem-festivala.jpg

04/11/2018
  1. Festival tamburaških orkestara Vojvodine održan u Rumi

Unatoč svemu, tambura živi

“Koliko god živjeli u nekim teškim vremenima, kada se malo sredstava odvaja za kulturu, ona ipak pokazuju da tambura živi i da ovi naši prostori bez tambure ne mogu  i da je ona ako ne najjača, onda je jedan od najvećih simbola ovih naših ravničarskih krajeva”, kaže prof. Zoran Mulić.

U organizaciji Saveza tamburaških društava Vojvodine i Kulturnog centra Brana Crnčević Ruma, Ruma je i ove godine bila domaćin tradicionalnog 26. Festivala tamburaških orkestara Vojvodine. Pred brojnom publikom u rumskom Kulturnom centru, 4. studenog, predstavilo se sedam tamburaških orkestara. Pored domaćina, Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec, Gradskog tamburaškog orkestra Branko Radičević i Kamernog tamburaškog orkestra Zlatne žice iz Rume,  publici su se predstavili i Tamburaški orkestar OŠ Stevan Aleksić iz Jaše Tomića, ansambl Belos iz Novog Sada i Subotički tamburaški orkestar. Festival je bio revijalnog karaktera, a učesnici su i ovog puta potvrdili da tamburaška skladba unatoč svim problemima u kulturi i dalje opstaje i živi.

“Najtamburaškiji” grad

Ruma je od 1964. godine domaćin najprije Festivala muzičkih društava Vojvodine u kome su bili uključeni  i tamburaši, a od prije 26 godina, festival se izdvojio kao Festival tamburaških orkestara Vojvodine. Od prvog dana održavanja festivala, Veliki tamburaških orkestar HKPD Matija Gubec iz Rume, koji čini i okosnicu Društva,  nastupa svake godine. Za svoj grad s ponosom kažu, da je “najtamburaškiji” grad na svijetu.

“Ovaj festival njeguje i čuva tradicionalne kriterije. Za Rumu kažemo da  prema broju stanovnika ima najveći broj tamburaša. Trenutno u našem gradu rade dva velika tamburaška orkestra. Najveći problem nam je što se danas mali broj djece javlja da uči da svira tamburu. U našem orkestru danas je oko 20 članova, dok ih je nekada  bilo preko 30. To su vremena koja se sigurno više neće vratiti”, ističe voditelj Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume Josip Jurca, dodajući da je danas i Velikih tamburaških orkestara sve manje.

“ Sve se manje daje na takav vid bavljenja tamburaškom muzikom. Ali mi unatoč tome, opstajemo. Danas Velikih tamburaških orkestara ima pet, šest u Vojvodini  i mislim da je to dovoljno. Sudjelovanje na ovakvom festival koji je revijalnog karaktera, daje nam mogućnost da se predstavimo u najboljem svijetlu. Među tamburašima vlada kolegijalnost i prijateljstvo. Međusobno se svi poznajemo i znamo koliko tko vrijedi i zato kada su festivali revijalnog karaktera, opuštenije je i bolje sviramo”, dodaje Jurca.

Superiornost tamburaške glazbe

Izvedbu Velikih taamburaških orkestara Vojvodine i ovoga puta pratio je stručni žiri u sastavu prof. Slobodana Atanackovića I prof. Zorana Mulića.

“To je jedna ljepota i novo iskustvo za sve. Bilo da su revijalnog ili natjecateljskog karaktera, festivali su na neki način jako dobri i pokazuju superiornost tamburaške muzike. Koliko god živjeli u nekim teškim vremenima, kada se malo sredstava odvaja za kulturu, ona ipak pokazuju da tambura živi i da ovi naši prostori bez tambure ne mogu i da je ona ako ne najjača, onda je jedan od najvećih simbola ovih naših ravničarskih krajeva”, kaže prof. Mulić.

Ipak ima nade

Subotički tamburaški orkestar redovni je učesnik tamburaškog festivala u Rumi.

“Mislim da je značaj ovog festivala u tome što se na jednom mjestu okupi ono što se iole može naći vrijedno od tamburaških orkestara u Vojvodini. Velikih tamburaških orkestara je danas sve manje, a ja bih rekao da je tome doprinjelo dvije stvari. To je na prvom mjestu komercijalizacija. Sve se strahovito komercijaluzuje pa tako i tambura. Drugi razlog je taj što su veliki orkestri uglavnom amaterski i što u ovoj državi hteli mi to ili ne, moramo priznati da za kulturni amaterizam nema dovoljno novaca. Mnogi su se iz tog razloga smanjili i na kraju ugasili. Treba jako puno upornosti i rada da bi se obezbedila sredstva kako bi orkestar danas mogao opstati”, istaknuo je voditelj Subotičkog tamburškog orkestra Stjepan Jaramazović, dodajući da i pored svih teškoća, ipak ima nade za tamburu.

“Mislim da je zlatan period sviranja ipak iza nas, a to je onaj period prije pojave interneta. Mnogi mladi se u “šumi” tih svih mogućih ponuda gube i na kraju gube interes za bavljenje s muzikom. Broj mladih koji to radi danas je ipak manji nego što je bio prije, a možda će to vremenom da dobije neke druge oblike i sadržaje, a tambura je uvijek išla malo gore, malo dolje”, kaže on.

Milan Prunić pjevač narodne muzike i tradicionalnih pjesama,  nastupao je više puta u Rumi sa nekoliko tamburaških orkestara. Ove godine predstavio se publici sa orkestrom iz Pančeva.

“Lijep je osjećaj sudjelovati u nečemu što je pokušaj da se sačuva ono što se spasiti može. Tambura je jedan instrument za intelektualce, za fino društvo i ja se trudim da pjevam ono što volim da pjevam i što meni prija. Novac mi nikad nije bio prioritet i sretan sam što su me pozvali na ovaj festival kako bih predstavio svoje pjesme”, navodi Prunić.

I ovogodišnji festival održan je pod pokroviteljstvom Općine Ruma, a festival je svečano otvorio predsednik Skupštine općine Ruma Stevan Kovačević.

S.D.

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.