IMG20240210204835
IMG20240210205337
IMG20240210205350
IMG20240210205817

20/02/2024

 

Dana 10.02.2024 u prostorijama Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva “Matija Gubec” iz Rume održane su tradicionalne Maškare. Ove godine na veliko zadovoljstvo svih nas na Maškarama je bilo znatno više djece nego prošle godine. Najboljim maskama su pripale prigodne nagrade a svim sudionicima simbolični pokloni. Za sve vreme trajanja Maškara djecu i sve nazočne je zabavljao mali tamburaški sastav Društva
Nikola Jurca

 

 

 

 

 

vlcsnap-2024-01-22-15h27m04s657
vlcsnap-2024-01-22-15h26m12s933
vlcsnap-2024-01-22-15h26m04s728
vlcsnap-2024-01-22-15h25m50s805
vlcsnap-2024-01-22-15h24m05s995
IMG_20240122_103626 (1)
IMG_20240122_102956
IMG_20240122_101952

31/01/2024

 

Blagdan svetog Vinka u Rumi
I ove godine 22. siječnja u prostorijama udruge okupili su se članovi sekcije Sveti Vinko koja
djeluje u sklopu HKPD Matija Gubec iz Rume, kako bi obilježili blagdan zaštitnika vinograda i
vinogradara. Nakon kuhane rakije i doručka, uputili su se zajedno sa svećenikom u vinograd
Miroslava Galara, na posvetu vinove loze. Po tradicionalnom običaju, na vinovu lozu su vješali
kulen i kobasicu i vinograd posvetili starim vinom, vjerujući da će rod biti kvalitetniji i
plodonosniji. Simbolično je orezan jedan trs vinove loze koji je rumski župnik Josip Ivešić
posvetio, kako bi vino bilo kvalitetno i lijepo. Iako je vinogradara sve manje u rumskoj općini,
ovaj se običaj tradicionalno obilježava u rumskoj udruzi godinama. O njegovoj važnosti govori i
činjenica da je uvršten u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
S.D

 

 

 

 

 

ivan-horvatic-770x1027
povelja-r.hrvatske-770x1027
viber_image_2023-12-16_16-12-57-277-770x578
zdenko-lanc-na-urucenju-poslednjeg-priznanja

18/01/2024

 

Trajanje za poštovanje- 120 godina HKPD „Matija Gubec“ Ruma

  1. decembar 2023. godine

Ruma-Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ Ruma može da se pohvali izuzetno značajnom godišnjicom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je činjenica koja služi kao primer uspešnog udruživanja i opstanka u periodu dužem od jednog veka, za šta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Ovih dana Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji na svečanosti u održanoj u Subotici Rumljanima je dodelilo Priznanje „Dr.Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2023.godinu. Tamburaši iz Velikog orkestra ovog društva u svom gradu jubilej su simbolično obeležili velikim godišnjim koncertom, održanim u Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ u Rumi.

-Mislim da smo jedno od najdugotrajnijih društava u Vojvodini koje postoji i radi u kontinuitetu, a u Sremu smo sigurno najstarije društvo koje nosi naziv hrvatsko. Poznati smo po tamburici i Veliki tamburaški orkestar je poslednjih godina okosnica našeg rada, ali osim toga radi i naša škola tambure, koju trenutno vodi i naš dirigent Dragutin Škrobot. Nekada je naše društvo imalo dramsku i folklornu sekciju koja je trajala do sredine sedamdesetih godina prošlog veka, rekao je Zdenko Lanc, predsednik HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Zanimljivo je da u poslednjih nekoliko godina ovo društvo imalo i svoju fudbalsku sekciju, pa u društvu vole da naglase i tradiciju da su se upravo fudbaleri okupljali na Veliki petak u mečevima u kojima su se nadmetali oženjeni protiv neoženjenih. Ipak, tambura je ta koja ih drži na okupu i putem tamburaške muzike ovo društvo predstavljalo je Rumu daleko van svog mesta.

-Ono čemu težimo i čemu ćemo težiti je ne samo da se predstavimo i predstavljamo Rumu, već da negujemo tamburašku muziku. To smo prikazali i na našem koncertu u decembru kada smo obeležili dan društva, a takođe i na redovnim godišnjim koncertima koje održavamo početkom leta. Dva koncerta godišnje dajemo Rumi. Zanimljivo je da smo redovni učesnici susreta svih društava iz bivše Jugoslavije koja nose naziv „Matija Gubec“. U Vojvodini i Srbiji smo to mi i Tavaknkut, a ima ih u BiH i u Hrvatskoj, pa je tako i Ruma dva puta bila domaćin, dodaje Zdenko Lanc.

Danas društvo „Matija Gubec“ ima skoro 400 članova, s tim da je četrdesetak aktivnih, dok u Velikom tamburaškom orkestru svira 22 člana svih starosnih dobi, od tinejdžera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svirače.

-Naše probe su posećene i to nas raduje. To nam pokazuje da se tambura i dalje voli, posebno što je ovde kod nas sve dobrovoljno, dok je plaćen samo dirigent. Sama pomisao da smo deo nečega što traje 120 godina nas tera da budemo tu i da preguramo i ovo teško vreme. A teško vreme za nas kao i za sve druge KUD-ove karakteriše nedostatak podmlatka. Posebno nam problem, kao i svima, predstavlja odlazak mladih na studije koji se više ne vraćaju. Mi se borimo na razne načine da privučemo decu da ovde vežbaju i dobrodošli su svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, što se može primetiti kod nas, govori Zdenko Lanc.

Svi muzičari iz orkestra su prošli školu tambure, a stvoriti tamburaša je dugotrajan proces. Škola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmlađe koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog društva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, između ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.

-Najveću težinu i nama najdraže priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uručio tadašnji predsednik Ivo Josipović, za naš rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije među hrvatskim društvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vijeća takođe dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, kaže Lanc.

U planu je i dalje negovanje tamburaške muzike, ali i etapno uređenje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljujući dobrovoljnom radu članova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se održavaju probe, koncerti, ali i završnica Festivala tamburaških orkestara Vojvodine.

-Nade za nastavak ovoga što radimo ima, ali sve zavisi i od podrške sistema. Tu je Opština Ruma, ali i podrška države Hrvatske. Deo poslova na uređenju prostora smo odradili, očekuje nas još posla. Najznačajnije je da održimo naš rad, da privučemo mlade i da se tamburica još dugo čuje, zaključuje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Ruma.

53 godine muzicira bez prekida

van Horvatić je najstariji član Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ Ruma. Uskoro će napuniti sedamdesetu, a društvu se priključio 1970.godine i tako je do danas. Muzika je ta koja ga je održala u društvu do danas, kao i bas prim koji svira. -Tu je nas trojica najstarijih koji smo ovde dugo. Nekad kada nije bilo televizora u svakoj kući, još manje kompjutera i telefona, logično je bilo da se na ovakvim mestima okupljamo, pa je nekad bilo i daleko više članova. Tada smo bili slobodni da se bavimo sportom ili muzikom, ja sam odabrao muziku. Uvek kažem da ću svirati dokle god mogu, a mogu reći da sam možda i najredovniji. Tambura je divan instrument i retki su oni koji u ovm našim krajevima mogu da kažu da je ne vole. Srem i Vojvodina su po tamburi čuveni i bez nje ne mogu. Žao mi je samo što nemamo više dece. A koliko meni znači govori činjenica da sam pune 53 godine ovde, rekao je Ivan Horvatić, najstariji član tamburaškog orkestra „Matija Gubec“ Ruma.

 

 

 

 

thumbnail (1)
thumbnail (2)
thumbnail (3)
thumbnail (4)
thumbnail (5)
thumbnail (4)
thumbnail

18/01/2024

 

OBELEŽENA SVETA TRI KRALJA

 

U subotu 13.01.2024. godine u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ iz Rume održana je tradicionalna igranka povodu blagdana Sveta Tri Kralja. Po tradiciji prije početka igranke prostorije Društva je osvetio župnik crkve Uzvišenja Svetog Križa iz Rume Josip Ivešić. Nakon toga igranka je svečano otvorena tako što su kraljci okupljeni oko bačve vina otpjevali pjesmu „Narodi nam se kralj nebeski“.

Predjednik Društva Zdenko Lanc je pozdravio sve okupljene i istaknuo da se održavanjem ove igranke nastavlja jedna duga tradicija obilježavanja blagdana Sveta Tri Kralja koji je ušao i u registar nematerijalne baštine Hrvata u Republici Srbiji koji je objasvio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. „Ove godine kraljaca je, u odnosu na prethodne godine, bilo malo no nadamo se da će naredne godine biti bolje“ istaknuo je predjednik Društva, te se ujedno zahvalio kraljcima na organiziranju još jedne igranke.

 

NIKOLA JURCA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dejan-Trenkic-1200x799.jpg

14/12/2023

Optimistično ka višoj razini izučavanja

 

„Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolkim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko  na ovim prostorima“, kaže Bojan Trenkić direktor Saveza muzičkih društava Vojvodine.

 

U okviru petog Međunarodnog festivala tamburaških društava Vojvodine koji je 3. prosinca održan u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi, predstavilo se šest tamburaških orkestara: Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice, tamburaški ansambl Brač iz Studenke iz Republike Češke, tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva, Veliki tamburaški orkestar HKPD-a Matija Gubec iz Rume i Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević također iz Rume. Svojim nastupima potvrdili su da tambura ima budućnost te da će se zahvaljujući entuzijazmu ljubitelja tamburaške skladbe nastaviti razvijati.

Prepoznatljivost tradicijskog zvuka

Ruma je domaćin festivala tamburaških društava Vojvodine još od 1960. godine. S obzirom na dugu tradiciju održavanja, Ruma je danas poznata kao festivalski grad. Festival je tijekom proteklih godina mijenjao ime, datum održavanja, ali ono što nije mijenjao, to je taj kvalitet vrhunskog tamburaškog zvuka. To je prilikom otvaranja festivala potvrdio i Bojan Trenkić direktor Saveza tamburaških društava Vojvodine.

„S obzirom da sam prvi put nastupio na ovom festivalu 1995. godine kao član tamburaškog orkestra Doma mladih iz Šida, za ovaj me festival vežu jako lijepe uspomene. S druge strane, to me obvezuje da i dalje budem dio ovog festivala, bez obzira na puno obveza koje imam. Prvenstveno iz poštovanja prema tamburaškom pokretu i poštovanja prema svim onim ljudima koji su nam ostavili u amanet njegovanje tambure kao dio ovoga podneblja, dio kulturnog identiteta i srpskog i svih ostalih naroda, koji su uz pomoć tambura stoljećima dijelili i dobro i zlo“, istaknuo je Trenkić i dodao da je siguran da tambura ima budućnost.

„Tambura je dio identiteta i prepoznatljivosti. Kako za lijepu djevojku, tako se i za tamburu otimaju svi narodi koji žive na ovim prostorima. Tambura je nešto najbolje što spaja sve narode koji žive u Panoniji. Tambura ima svoju prošlost i svoju budućnost. Izučava se u osnovnim i srednjim muzičkim školama i nadam se da će zaživjeti na visokoškolskim institucijama, da izjednačimo ne samo tamburu, nego i ostala narodna glazbala s glazbalima koja nam možda i ne pripadaju toliko  na ovim prostorima. Naša tambura je nešto po čemu se možemo ponositi i prepoznati ne samo u Srbiji već i u svim zemljama bivše Jugoslavije, Europe i svijeta“.

Opstanak usprkos velikom izboru

Jedan od svojih prvih nastupa Subotički tamburaški orkestar imao je na festivalu u Rumi prije 47 godina. Ove godine predstavili su se najmlađi, dječji tamburaški orkestar koji je na festivalu u Rumi osvojio prvo mjesto.

„Danas je lijepo raditi s mladim tamburašima ali moram reći da ih je veoma teško animirati da se odluče za tamburu, bez obzira što je u Subotici duga tradicija tamburaške skladbe i našeg orkestra. Danas postoji širok izbor sportova i vannastavnih aktivnosti pa su se u moru tih ponuda našli i tambura i orkestar. Veoma je teško izboriti se za mlade ali mi i dalje imamo dječji orkestar i imamo djece koja idu i u muzičku školu.Nadam se da će tambura ponovo doći u prvi plan i da će se odsjek tambure izučavati na Muzičkim akademijama kao što je trenutno to slučaj u Kragujevcu“, ističe Marijana Marki dirigentica Subotičkog tamburaškog orkestra.

 

Ljubiša Pavković muzičar i dugogodišnji umjetnički rukovodilac Narodnog orkestra Radio televizije Srbije bio je jedan od članova stručnog žirija na festivalu.

„Od kako znam za sebe, volio sam tamburu.To je muzika koja meni miluje dušu. Tamburaška muzika je vrlo napredovala. To više nije glazba koja služi samo za raspoloženje. Tamburaši su ljudi koji imaju entuzijazma i koji gaje ljubav prema tamburi. Siguran sam da tambura ide uzlaznom linijom i da ona već sada može koncertno djelovati te  da će biti biti veoma slušan i veoma popularan instrument u budućnosti“.

Slično mišljenje dijeli i Dragutin Škrobot dirigent Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume.

„Novi osvježeni repertoar pjesama bio je jedan od načina privlačenja mladih tamburaša. Međutim i članovi orkestra su htjeli unijeti nešto novo. Mi nismo klasična muzička škola. Djeca koja pohađaju muzičku školu imaju bolju osnovu za nastavak daljnjeg školovanja. Mi radimo slično u školi tambure, ali na manjoj razini. Možda bi mogli uvesti djecu u neki daljnji razvoj, ali to ovisi o njima, njihovim željama za daljnjim usavršavanjem“.

Tamburaški orkestar Tamburatorijum iz Pančeva trenutno ima oko 20 članova.

„Rad tamburaških orkestara je zahtjevan, ali opstajemo trudeći se i radeći. Mladih tamburaša ima dovoljno ali se trudimo povećati broj članova. Imamo školu tambure u Pančevu i Crepaji. I u jednoj i drugoj školi ima polaznika od osnovnedoi srednje škole. Puno bi značilo da se tambura uči na glazbenim akademijama. Ove godine sekcija tambure je otvorena u Kragujevcu gdje je primljen jedan student. Mislim da je trebalo prvo otvoriti tamburaški odsjek na glazbenoj akademiji u Novom Sadu. Tamo ne postoji ni srednja škola za tamburu, iako je to grad najveće tamburaške kulture. Interes mladih tamburaša postoji i nadam se da će se stvoriti uvjeti za otvaranje odsjeka u više gradova. To je iznimno važno za našu kulturu i daljnji razvoj tamburaške skladbe“, navodi Relja Kovački iz Pančeva.

Dječji subotički tamburaški orkestar iz Subotice je prema ocjeni stručnog žirija imao najbolji nastup na ovogodišnjem festivalu u Rumi. Drugo mjesto osvojio je Gradski tamburaški orkestar Branko Radičević iz Rume, dok je brončana plaketa uručena HKPD Matija Gubec iz Rume. Peti međunarodni festival tamburaških orkestara Vojvodine organizirali su Kulturni centar Brana Crnčević iz Rume i Savez tamburaških orkestara Vojvodine pod pokroviteljstvom Općine Ruma i Pokrajinskog tajništva za kulturu javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

S.D.

 

IMG_4659 (1)
IMG_4652
IMG_4648
IMG_4644
IMG_4643
IMG_4613
IMG_4610
Gosti iz Hrvatske

05/12/2023

 

Koncert u povodu obilježavanja 120. obljetnice HKPD Matija Gubec iz Rume

 

Uz tamburu njegujemo tradiciju naših predaka

 

„Činjenica da smo jedno od najstarijih Društava u Vojvodini daje nam odgovornost i moralnu obvezu da nastavimo  marljivo raditi uz veliko poštovanje prema našim precima. Dugogodišnja tradicija postojanja daje nam poticaj i vjetar u leđa za budući kvalitetan rad“, istaknuo je Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec iz Rume.

 

Cjelovečernjim godišnjim koncertom koji je održan 25. studenog u Kulturnom centru Brana Crnčević u Rumi, HKPD Matija Gubec iz Rume obilježilo je  značajnu obljetnicu, 120 godina kontinuiranog djelovanja i rada. Osim Velikog tamburaškog orkestra rumske udruge pod ravnanjem Dragutina Škrobota, koji su se predstavili s novim osvježenim repertoarom pjesama, pridružili su se i gosti iz Hrvatske Ličko zavičajno društvo Vila Velebita iz Požege. Ponosni na tradiciju rada dužu od jednog stoljeća, članovi udruge obećali su nastaviti s radom po uzoru na svoje pretke i poticati nove mlade naraštaje tamburaša i vokalnih solista.

Dugovječan rad zahvaljujući upornosti

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume jedno je od najstarijih društava u Vojvodini. Osnovano je davne 1903. godine i do danas radi bez prekida. Okosnica rada Društva je Veliki tamburaški orkestar. Zahvaljujući tom orkestru Ruma je postala festivalski grad budući da je hrvatska rumska udruga jedna od osnivača Festivala  muzičkih društava Vojvodine. Neposredno po završetku Prvog svjetskog rata 11. svibnja 1903. godine u Rumi je osnovana Hrvatska ratarska čitaonica. Preme mišljenju povijesničara bila je to transformacija Pučke čitaonice osnovane 1903. godine za čiju se arhivu vjeruje da je propala tijekom rata. Osnivači Hrvatske ratarske čitaonice bili su: Marko Bačević predsjednik, Andrija Pil dopredsjednik, Albert Lovasić tajnik i Ilija Galar blagajnik. Čitaonica je počela s radom 1. lipnja 1919. godine u sobi Ivana Petrića na Novom Vašarištu. Hrvati na Brijegu osnivaju hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo 20. svibnja 1919. godine.  Obe udruge u to vrijeme rade uz pomoć Hrvatske seljačke zadruge. Na glavnoj skupštini od 21. siječnja 1934. godine, na prijedlog predsjednika Andrije Galara, doneta je odluka o osnivanju Tamburaškog zbora. Instrumenti su kupljeni prilozima članova i sredstava Čitaonice. Eugen Karati angažiran je da uči tamburaški zbor notnom sviranju u veljači 1936. godine. U poslijeratnom razdoblju tamburaški orkestar Društva svirao je u gradu u povodu humanitarnih akcija. U to vrijeme, orkestar nije bio toliko brojan kao danas. Početkom 1970. godine orkestrom diriguje Žarko Škorić prvi školovani dirigent. Nakon 13 godina odlazi iz Rume, a na njegovo mjesto dolazi Petar Matešić. Uz Mišu Kuna jedan je od najaktivnijih članova Društva. Početkom 1985. godine za dirigenta je angažiran Boško Bogičević, a nakon njega orkestar preuzima Josip Jurca 1998.

„Društvo je radilo bez prekida, u kontinuitetu, od nastanka do danas, na što smo jako ponosni. Prije Prvog svjetskog rata u Rumi su djelovala društva Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo. Nema točnih podataka kada je Društvo promijenilo ime u Matija Gubec. Postoje samo naznake da je to bilo poslije Prvog svjetskog rata. Uz folklornu, u Društvu je do 60-ih godina prošloga stoljeća bila aktivna i dramska sekcija. S vremenom se ugasila, iako je bilo nekoliko pokušaja da se obnovi, ali bez uspjeha“, kaže Nikola Jurca tajnik rumske udruge i dodaje da je od tada okosnica rada Društva Veliki tamburaški orkestar koji se zahvaljujući entuzijazmu članova i ljubavi prema tamburaškoj muzici, održao svo vrijeme, do današnjih dana.

U svojoj dugoj povijesti orkestar je imao brojne nastupe u Srbiji i inozemstvu. Sudjelovao je na brojnim smotrama i festivalima. Osvojio je 12 zlatnih, 6 srebrnih i 3 brončane plakete. Društvo danas broji više od 400 članova.

 

Novi repertoar uz naporan rad

Zdenko Lanc sadašnji predsednik rumske udruge  je zahvalio posjetiteljima koncerta kao i svima onima koji godinama prate i podržavaju njihov rad.

„Činjenica da smo jedno od najstarijih Društava u Vojvodini daje nam odgovornost i moralnu obvezu da nastavimo  marljivo raditi uz veliko poštovanje prema našim precima. Dugogodišnja tradicija postojanja daje nam poticaj i vjetar u leđa za budući kvalitetan rad“, istaknuo je Lanc i dodao da je prethodna godina bila u znaku velikog broja nastupa i aktivnosti.

„Uspjeli smo promijeniti i uvježbati novi program skladbi, što nismo uspjeli prethodnih godina. Na tome sam zahvalan  našem dirigentu Dragutinu Škrobotu, vokalnim solistima i svim članovima orkestra, koji su vrijedno radili tijekom ove godine“.

Anđa Git tajnica gostujuće udruge iz Požege izrazila je zadovoljstvo što su zajedno s domaćinima sudjelovali na koncertu u Rumi.

„Dojmila me  gostoljubivost i srdačnost domaćina i nadam se da će se suradnja nastaviti. Drago nam je da smo gosti na obilježavanju velikog jubileja Društva iz Rume i poželjela bih im da i dalje nastave marljivo raditi na čuvanju svoje kulturne baštine“.

Čestitke na proslavi 120. obljetnice i želje za uspješan rad u budućnosti, upućene su udruzi i od Stevana Kovačevića predsjednika SO Ruma, Davorke Velicki-Čičak ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu i srijemskog biskupa koadjutora mons. Fabijana Svaline.

„Duhovnosti i kultura su usko povezani od samih početaka kršćanskog života i djelovanja. Velika je radost biti na ovome slavlju. Dug je to niz desetljeća, tradicije koja je protkana u život rumske udruge, a rekao bih i po cijelom Srijemu. Čestitam svima onima koji su dali svoj doprinos da ovo Društvo živi i opstane do današnjih dana“, poručio je mons. Svalina.

Uz veliki broj gledatelja iz Rume, predstavnika hrvatskih udruga iz Srijema, koncertu su nazočili i vlč. Josip Ivešić župnik u Rumi, svećenici Srijemske biskupije te  Ivo Martinović predsjednik matice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Pokrajinskog tajništva za kulturu i informiranje i uz podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća.

S.D.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMG-2e28d12c2c2e78f2a2e862be8fa1139d-V
IMG-afd542ed3a9f10a9abc4955687ae49f0-V

20/10/2023

 

Proslavljen praznik hrvatske zajednice u okviru manifestacije „Srijemci Srijemu

Praznik hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Dan rođenja bana Josipa Jelačića – proslavljen je u Novom Sadu 15. listopada u okviru manifestacije „Srijemci Srijemu“ koja je okupila brojne hrvatske udruge kulture s područja Srijema. Program su zajednički organizirali Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, Fondacija „Cro-Fond“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svojem pozdravnom govoru rekla kako su blagoslovi u hrvatskoj zajednici „u posljednje vrijeme silovito počeli teći“.

„Gradimo, snažimo se, rastemo, prepoznajemo se, primamo… Istina blagodati nisu još doprli do svih dijelova našega bića, no, ono što vodstvo hrvatske zajednice svim srcem želi i vjeruje jest da će se vrlo uskoro i Hrvatima u Srijemu povratiti stari sjaj. Vrlo uskoro ćemo svi osjetiti kako se isplatilo sve ove godine ne odustajati. Ipak, moramo biti svjesni jednoga: primiti možemo samo onoliko koliko je naša posudica duboka i spremna. Moramo biti svjesni da će rane 90-ih zacijeliti jedino ako budemo zagledani u budućnost i da su napor i znoj neraskidivi dio onih čijim se plodovima divimo. Bez jasnih vizija, davanja sebe i aktivnog rada nijedna udruga nije održala svoje manifestacije i članstvo.“, rekla je Vojnić.

Istaknula je i sve veću potporu matične Republike Hrvatske koja, kako je naglasila, treba značiti i veću odgovornost u radu hrvatske zajednice.

„Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske obećao je ove godine i stipendije za studente koji ovdje studiraju. Nastavit će iz godine u godinu podržavati i naše kapitalne projekte. I crkvu uza se imamo. Vizija HNV-a jeste kako svaki dio našega bića dobiva zrak. I ne samo zrak, nego kako sinkrono dišemo punim plućima. Vjerujemo da smo to konačno zaslužili, a neka ovi ‘Srijemci Srijemu’ uronjeni u Dan bana Josipa Jelačića budu novi simbol i nova etapa naše stamenije budućnosti. Ne posustajmo, ne odustajmo, a neka bude kako Bog dade i sreća junačka“, rekla je Vojnić.

Jedan od gostiju večeri bio je i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak. On je istaknuo kako su Hrvati u Srijemu još uvijek zajednica kojoj je potrebna najveća potpora.

„Uza svo poštovanje prema hrvatskim udrugama u drugim dijelovima Vojvodine koje imaju puno izazova u svome radu, koje se suočavaju s različitim poteškoćama i preprekama, upravo su Hrvati u Srijemu još uvijek zajednica kojoj je potrebna naša najveća pomoć i koju moramo doista na poseban način ohrabrivati i činiti sve da oni otvore vrata novih mogućnosti i da počnu kretati u nove razvojne projekte“, istaknuo je Bošnjak te izrazio uvjerenje da će već u sljedećoj godini biti prilike da se i u Srijemu realizira neki projekt od velike kapitalne važnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20231014_200406
Grozdjebal u Rumi
IMG-d7864e537025532f93ad3c7dc265959e-V (1)
IMG-fbec8c0bdb85ea841dd140daa9f4df77-V
Miroslav Galar

17/10/2023

Grožđebal u Rumi

 

U spomen na brojne vinograde

 

U sklopu svog djelovanja HKPD Matija Gubec iz Rume organizira nekoliko igranki tijekom godine. Sve su one usko vezane uz blagdane ili aktualne sezonske radove: igranka Kraljaca u povodu obilježavanja Sveta tri kralja, maskenbal, igranka povodom završetka žetve i Grožđebal povodom završetka berbe grožđa. Grožđebal, koji se u rumskoj udruzi održava već 20-ak godina, nije samo prilika za druženje i okupljanje Brežana, već i prilika da se prisjete vremena kada su se na rumskim poljima uzgajali brojni vinogradi.

Druženje uz njegovanje tradicije

Tako je bilo i ove godine. Članovi HKPD Matija Gubec iz Rume okupili su se 14. listopada u prostorijama udruge na simboličnom branju grožđa uz pjesmu i ples. Običaj je da se svake godine u vrijeme berbe grožđa dvorište okiti grožđem, kiflama, perecima, jabukama i kruškama te da se grožđe simbolično obere. Nakon simbolične berbe slijedi tradicionalno sremačko kolo, degustiranje obranih plodova te igranka u prostorijama udruge.

„U ovo vrijeme završavaju se radovi u polju, završava žetva ratarskih usjeva i ljudi su opušteniji željni zabave i druženja. Zbog toga je ova igranka jedna od najposjećenijih nakon igranke u povodu Sveta tri kralja. Tijekom godine organiziramo nekoliko igranki koje su postale tradicionalne u našoj udruzi. Osim koncerata, one su prilika za održavanje višestoljetnog kontinuiteta u radu naše udruge. Mi Brežani volimo se okupljati i družiti pa često organiziramo igranke kojima se radujemo“, kaže predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc.

Osim druženja, ova manifestacija vezana je i uz tradiciju vinogradarstva u Rumi.

„U Rumi je nekada bilo mnogo više vinograda i vinogradara. Danas ih je mnogo manje. I zato nam je ova igranka važna u spomen na ta vremena i vinogradarsku tradiciju“, dodaje Lanc.

 

Vjeran vinogradarstvu

 

Miroslav Galar jedan je od rijetkih vinogradara koji je ostao vjeran vinogradarstvu.

„Ova igranka nam puno znači prvenstveno zbog druženja, ali i zbog održavanja tradicije vinogradarstva, budući da je u rumskim atarima sve manje vinograda. Nekadašnji vinogradi su uglavnom pretvoreni u oranice. Samo zaljubljenici u vino, kao što sam ja, iz ljubavi prema vinu, gaje vinograde. Zato je ovaj vinograd koji smo napravili u dvorištu, jedan od simbola vremena kada je vinograda bilo puno više“, kaže vinogradar Galar i dodaje da ova godina nije bila baš dobra za vinograd.

„Kada je vinograd koncem svibnja i u lipnju trebao puno više sunca, vrijeme je bilo kišovito i hladno. Bilo je puno više bolesti i trebalo je puno više prskati vinograd. Rod je prilično smanjen. Unatoč tome, vina će biti barem za vlastite potrebe, a od vinogradarstva neću odustati zbog obiteljske tradicije“.

Kroz Grožebal će se, kako Brežani obećavaju, također nastaviti njegovati vinogradarska tradicija kako se vinogradi ne bi zaboravili i dio tradicije preneo na mlade.

S.D.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dragutin Skrobot
Dusan Stupar
Jasna Vojnic
Koncert u Rumi
Urucivanje priznanja
Zdenko Lanc

31/05/2023

U Rumi održan koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec

 

Koncert zahvale i počasti

 

Članovi HKPD Matija Gubec iz Rume cjelovečernjim koncertom punim emocija, obilježili su 120. obljetnicu rada udruge. Koncert je održan 27. svibnja u Kulturnom centru u Rumi i on je ujedno  bio i oproštaj od dugogodišnjih članova udruge Josipa Jurce dirigenta tamburaškog orkestra i Dušana Stupara, vokalnog solista. Uz prepoznatljive zvuke tamburica i vojvođanskih pjesama autora Josipa Jurce posvećenih rodnom gradu i Srijemu, članovi rumske udruge oprostili su se od svoja dva člana koji su dali veliki doprinos kulturi i uspješnom radu udruge. U prepunoj dvorani Kulturnog centra, koncert je tradicionalno započeo autorskom pjesmom Josipa Jurce Rumo ljepotice u izvedbi Dušana Stupara, a nastavio se skladbama tamburaškg orkestra i solista.

 

Ljubav prema glazbi od malih nogu

Jurca je veći dio svog života proveo s tamburom, a također veliki dio sebe uložio u rad s djecom i učenju sviranja na tamburi. Kao četvorogdišnji dječak počeo je svirati harmoniku. Kada je krenuo u četvrti razred osnovne škole roditelji su ga upisali na prve sate glazbe kod profesora Nikole i Tamare Krutikov gdje je dobio dobru osnovu za samoobrazovanje.Velika ljubav prema glazbi izrodila je u jesen 1964. godine kada su Stjepko Gut i on napravili orkestar i zajedno počeli svirati na igrankama. Pojavom električnih gitara i Betlesa počinje svirati gitaru. Skladatelj je brojnih autorskih kompozicija, a obradio je i više kompozicija i neke od popularnih pjesama.Objavio je knjige U srcu mi zvoni tambura u kojoj su predstavljene partiture za tamburaški orkestar, te knjigu Katoličke mise i božićne pjesme. Društvo je snimilo svoj prvi CD sa Jurcinim autorskim pjesmama 2005. godine. On je i dobitnik više prestižnih nagrada za doprinos kulturi.

„U Društvu sam formirao Veliki tamburaški orkestar 1997. godine. Od tada do danas, sudjelovali smo na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu gdje smo postizali dobre rezultate. Došao je trenutak da  orkestar koji sam stvorio prije 26 godina predam u ruke mlađim, perspektivnim ljudima entuzijastima. Nije se lako oprostiti od orkestra nakon toliko godina. Prepun sam emotivnih dojmova s koncerta i drago mi je što je organiziran nama u čast. Poručio bih mojim dragim mladim prijateljima, članovima udruge,  da budu vrijedni, da nastave istim tempom, da ne napuštaju orkestar, jer je teško u kratkom vremenu osposobiti tamburaša. Želim im sve najbolje u daljem radu“, istaknuo je Jurca.

 

Vrijeme je za mlade

Vokalni solist Dušan Stupar pjeva u orkestru od 1975. godine. Počeo je pjevati kad ga je  pozvao u orkestar pokojni dirigent Žarko Škorić.

„Pjevao sam i pri Gradskom tamburaškom orkestru Branko Radičević te u gradskom zboru, ali sam od 1975. godine ostao vjeran ovom orkestru. Zajedno smo se predstavili u zemlji i u inozemstvu  i nosim samo lijepe uspomene. Josip je u jednom tekstu napisao: „amater sam cijeli život“. I to sam ja. Nisam htio ići u profesionalne vode. Imao sam svoje zanimanje i angažman u udruzi mi je predstavljao veliko zadovoljstvo. Orkestar sada vodi mladi dirigent. Sviraju i mlađi tamburaši koji žele da uvedu neke novine. Uvek ću biti tu da im pomognem. Nadam se da će nastaviti njegovati starogradske pjesme, pjesme o Srijemu i  Rumi koje je skladao Josip Jurca, kako se one ne bi zaboravile“, rekao je Stupar.

 

Publici se obratio Zdenko Lanc predsjednik HKPD Matija Gubec.

„ Josip Jurca je ostavio dubok trag u povijesti naše udruge. Od malih nogu sam bio član orkestra i sviranju me je učio Josip Jurca. On  je uvijek pronalazio lakši put da nas nauči sviranju i zahvaljujući njemu smo uspješni svih proteklih 26 godina. Zahvalan sam mu što je učinio ne samo za naš grad i našu udrugu, nego za kulturu općenito. Dušan Stupar je s ljubavlju pjevao Jurcine kompozicije. One će se i dalje pjevati. Uvijek smo koncerte počinjali i završavali s Jurcinim pjesmama i tako će biti i u budućnosti“.

Veliki tamburaški orkestar sada vodi Dragutin Škrobot.

„Drago mi je što sam naslijedio Josipa Jurcu na mjestu dirigenta Velikog tamburaškog orkestra. Nastavit ćemo izvoditi njegove kompozicije i pjesme. Važno je mladima pokazati i nastaviti njegovati tradiciju tamnuraške glazbe“.

Podrška institucija

Predjednica HNV-a Jasna Vojnić čestitala je udruzi obljetnicu rada i izrazila zahvalnost istaknutim članovima udruge.

„Hrvatsko nacionalno vijeće je Josipu Jurci dodijelilo priznanje za kulturu koje je simbolično, ali zasluženo. Sigurna sam da nije bilo lako pokrenuti orkestar 1997. godine i u to vrijeme imati entuzijazma i volje za rad. Ali često je teže ustrajati nego započeti. Hvala vam  što ste istrajali i što postojite i danas. Sigurna sam da Ruma može još više. Imate podršku HNV-a i od prošle godine imamo jednog elektora i vijećnicu iz Rume. Sigurna sam da ovdje možemo imati i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, jer ako mi nećemo, neće nitko. Ako volimo svoje, poštujemo i tuđe i to moramo prenijeti. Na nama je odgovornost“, poručila je Vojnić.

Katarina Čeliković se u ime ZKVH-a zahvalila kako je rekla, čuvarima tradicije Josipi Jurci i Dušanu Stuparu i tom prigodom im uručila darove u znak sjećanja na ono što su stvorili.

„Imati ovakve čuvare baštine kulture je znak da je prošlost danas ostavila duboke tragove i da imamo razloga vjerovati u svoju budućnost. Ovo što Ruma ima nalazi se na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji. Od 22 elementa, Ruma je prisutna na najmanje tri samostalno. Čestitam vam na tome“.

Predsjednik rumske udruge zaslužnim članovima uručio je prigodne darove, srebrnjake Bečke filharmonije u znak zahvalnosti za doprinos u radu udruge.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Ministarstva kulture Republike Srbije i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Osim predstavnika HNV-, ZKVH-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, koncertu su nazočili i Goran Kaurić zamjenik Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, vlč. Ivica Živković župnik u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu, predstavnici hrvatskih kulturnih udruga iz Srijema i Subotice.

S.D.

 


18/05/2023

 

U Velikoj sali Kulturnog centra u Rumi u subotu 27.05. 2023 biće održan redoviti godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD „Matija Gubec“ pod ravnanjem dirigenta Dragutina Škrobota.

Ovogodišnji koncert je ujedno i oproštajni za dosadašnjeg dirigenta Velikog tamburaškog orkestra Josipa Jurcu te dugogodišnjeg solistu orkestra Dušana Stupara te će stoga imati svečani karakter te prilagođen repertoar tim povodom.

 

Nikola Jurca

Ruma

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.