Dopisnica Srijem Festival

04/11/2018
post-dopisnica-srijem-festivala.jpg
  1. Festival tamburaških orkestara Vojvodine održan u Rumi

Unatoč svemu, tambura živi

“Koliko god živjeli u nekim teškim vremenima, kada se malo sredstava odvaja za kulturu, ona ipak pokazuju da tambura živi i da ovi naši prostori bez tambure ne mogu  i da je ona ako ne najjača, onda je jedan od najvećih simbola ovih naših ravničarskih krajeva”, kaže prof. Zoran Mulić.

U organizaciji Saveza tamburaških društava Vojvodine i Kulturnog centra Brana Crnčević Ruma, Ruma je i ove godine bila domaćin tradicionalnog 26. Festivala tamburaških orkestara Vojvodine. Pred brojnom publikom u rumskom Kulturnom centru, 4. studenog, predstavilo se sedam tamburaških orkestara. Pored domaćina, Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec, Gradskog tamburaškog orkestra Branko Radičević i Kamernog tamburaškog orkestra Zlatne žice iz Rume,  publici su se predstavili i Tamburaški orkestar OŠ Stevan Aleksić iz Jaše Tomića, ansambl Belos iz Novog Sada i Subotički tamburaški orkestar. Festival je bio revijalnog karaktera, a učesnici su i ovog puta potvrdili da tamburaška skladba unatoč svim problemima u kulturi i dalje opstaje i živi.

“Najtamburaškiji” grad

Ruma je od 1964. godine domaćin najprije Festivala muzičkih društava Vojvodine u kome su bili uključeni  i tamburaši, a od prije 26 godina, festival se izdvojio kao Festival tamburaških orkestara Vojvodine. Od prvog dana održavanja festivala, Veliki tamburaških orkestar HKPD Matija Gubec iz Rume, koji čini i okosnicu Društva,  nastupa svake godine. Za svoj grad s ponosom kažu, da je “najtamburaškiji” grad na svijetu.

“Ovaj festival njeguje i čuva tradicionalne kriterije. Za Rumu kažemo da  prema broju stanovnika ima najveći broj tamburaša. Trenutno u našem gradu rade dva velika tamburaška orkestra. Najveći problem nam je što se danas mali broj djece javlja da uči da svira tamburu. U našem orkestru danas je oko 20 članova, dok ih je nekada  bilo preko 30. To su vremena koja se sigurno više neće vratiti”, ističe voditelj Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume Josip Jurca, dodajući da je danas i Velikih tamburaških orkestara sve manje.

“ Sve se manje daje na takav vid bavljenja tamburaškom muzikom. Ali mi unatoč tome, opstajemo. Danas Velikih tamburaških orkestara ima pet, šest u Vojvodini  i mislim da je to dovoljno. Sudjelovanje na ovakvom festival koji je revijalnog karaktera, daje nam mogućnost da se predstavimo u najboljem svijetlu. Među tamburašima vlada kolegijalnost i prijateljstvo. Međusobno se svi poznajemo i znamo koliko tko vrijedi i zato kada su festivali revijalnog karaktera, opuštenije je i bolje sviramo”, dodaje Jurca.

Superiornost tamburaške glazbe

Izvedbu Velikih taamburaških orkestara Vojvodine i ovoga puta pratio je stručni žiri u sastavu prof. Slobodana Atanackovića I prof. Zorana Mulića.

“To je jedna ljepota i novo iskustvo za sve. Bilo da su revijalnog ili natjecateljskog karaktera, festivali su na neki način jako dobri i pokazuju superiornost tamburaške muzike. Koliko god živjeli u nekim teškim vremenima, kada se malo sredstava odvaja za kulturu, ona ipak pokazuju da tambura živi i da ovi naši prostori bez tambure ne mogu i da je ona ako ne najjača, onda je jedan od najvećih simbola ovih naših ravničarskih krajeva”, kaže prof. Mulić.

Ipak ima nade

Subotički tamburaški orkestar redovni je učesnik tamburaškog festivala u Rumi.

“Mislim da je značaj ovog festivala u tome što se na jednom mjestu okupi ono što se iole može naći vrijedno od tamburaških orkestara u Vojvodini. Velikih tamburaških orkestara je danas sve manje, a ja bih rekao da je tome doprinjelo dvije stvari. To je na prvom mjestu komercijalizacija. Sve se strahovito komercijaluzuje pa tako i tambura. Drugi razlog je taj što su veliki orkestri uglavnom amaterski i što u ovoj državi hteli mi to ili ne, moramo priznati da za kulturni amaterizam nema dovoljno novaca. Mnogi su se iz tog razloga smanjili i na kraju ugasili. Treba jako puno upornosti i rada da bi se obezbedila sredstva kako bi orkestar danas mogao opstati”, istaknuo je voditelj Subotičkog tamburškog orkestra Stjepan Jaramazović, dodajući da i pored svih teškoća, ipak ima nade za tamburu.

“Mislim da je zlatan period sviranja ipak iza nas, a to je onaj period prije pojave interneta. Mnogi mladi se u “šumi” tih svih mogućih ponuda gube i na kraju gube interes za bavljenje s muzikom. Broj mladih koji to radi danas je ipak manji nego što je bio prije, a možda će to vremenom da dobije neke druge oblike i sadržaje, a tambura je uvijek išla malo gore, malo dolje”, kaže on.

Milan Prunić pjevač narodne muzike i tradicionalnih pjesama,  nastupao je više puta u Rumi sa nekoliko tamburaških orkestara. Ove godine predstavio se publici sa orkestrom iz Pančeva.

“Lijep je osjećaj sudjelovati u nečemu što je pokušaj da se sačuva ono što se spasiti može. Tambura je jedan instrument za intelektualce, za fino društvo i ja se trudim da pjevam ono što volim da pjevam i što meni prija. Novac mi nikad nije bio prioritet i sretan sam što su me pozvali na ovaj festival kako bih predstavio svoje pjesme”, navodi Prunić.

I ovogodišnji festival održan je pod pokroviteljstvom Općine Ruma, a festival je svečano otvorio predsednik Skupštine općine Ruma Stevan Kovačević.

S.D.

Copyright © 2019 HKPD Matija Gubec. All rights reserved. Made by CNT.