Blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinogradara, obilježen u Rumi

„ Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograda, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino* Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

U spomen na rodne vinograde

Sveti Vinko, kao i rimski antički bog Dioniz, označava rađanje i buđenje prirode, a uz njih se vezuje i početak nove vegetacijske godine. Na blagdan sv. Vinka koji se obilježava 22. siječnja, vinogradari se sastaju u vinogradima. Tog dana odrežu vinovu lozu na isti način kao na Lucu, te iz pupoljaka predviđaju kakav će biti urod grožđa. Također je običaj da na vinovu lozu objese kobasicu i kulen, kako bi grozdovi bili veliki i debeli kao oni. Unatoč tome što je vinograda sve manje na atarima između Rume i Iriga, ovaj lijepi običaj, godinama njeguju članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Na dan blagdana sv. Vinka, članovi ovoga Društva, ( rijetkih koji njeguju ovaj običaj u Srijemu), okupe se u prostorijama svoje udruge odakle zajedno sa svećenikom, odlaze u vinograd. Na vinovu lozu objese kulen, kobasicu i švargl, a vinograd posvjete starim vinom, nadajući se da ći im ova godina donijeti obilje plodova. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod kvalitetniji. Svoju tradiciju odlaska u vinograd, nisu prekinuli ni ove godine.

Specifični običaji

Postoje različita vjerovanja. Neka od njih kažu da ako se za sv. Vinka vrabac okupa u vodi, bit će vina. Također, postoji vjerovanje da rod grožđa ovisi od vremenskih prilika na sam blagdan. Jedno je sigurno a to je, da hladno i snježno vrijeme ove godine, nisu spriječili članove ove udruge, da posjete jedan od rijetkih vinograda na potezu Barunovac u Rumi, kako bi ga posvjetili i pomolili se za dobar rod.

„ Orezana loza stavlja se u čašu sa vinom, sa nadom da rod bude dobar u ovoj godini. Godinama se mi ovako okupljajamo u vinogradu, nastavljajući jednu lijepu tradiciju. Ovo je jedini vinograd u Rumi. Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograd, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino. U to vrijeme vinogradi su se u najvećem broju nalazili u potezu Kudoš. Danas  u Rumi nema ni 186 čokoti vinove loze.  A nema ih, jer vinograd zahtjeva puno rada i odricanja, a mladi se ne želi baviti vinogradarstvom“, kaže član udruge Marko Mijić.

Vinogradi – zaštitni znak

Miroslav Galar, jedan od rijetkih vinogradara koji je nastavio tradicijski posao svojih predaka, nekada poznatih vinogradara i vinara iz Iriga.

„Ja sam jedini na Brijegu koji se bavi vinogradarstvom. Očuvao sam ovaj vinograd i nastavio sam da ga obrađujem, a nadam se da će uskoro na ovima atarima, biti još zasada vinove loze. Vinogradi  su nekada bili zaštititni znak ljudi na Brijegu. Skoro svaka obitelj je obrađivala vinograd i proizvodila vino i rakiju. Prošla godina je što se tiče roda i kvaliteta ploda bila dobra, unatoč tome što vremenske prilike baš i nisu pogodavale vinovoj lozi. I vino je bilo dobrog kvaliteta. Za rod u ovoj godini ne mogu još da prognoziram. Na meni je da kao i do sada, uradim sve što je potrebno, uredjujem vinograd, upotrebim sve agrotehničke mjere, a vrijeme će pokazati kakav će biti rod i kvalitet grožđa“, navodi vinogradar iz Rume.

Božiji blagoslov

I ovoga puta sa članovima udruge u vinograd je krenuo svećenik, koji je svojom molitvom posvjetio vinovu lozu.

„Vino je neizostavni faktor čovjekovog života. Naravno da i tu treba biti odgovoran. Dobro je ako ga razveseli, ali ako ga odvede malo krivim putem ljudskog veselja, onda to nije dobro. Ali u svakom slučaju, vino je božiji dar“, istaknuo je župnik iz Laćarka Ilija Zrno, dodajući.

„Jedna lijepa misao kaže: „vino je lako proizvjesti, a vrlo teže ga je popiti“. Možda malo čudno zvuči, ali je zaista tako. Mi kao ljudi, od Boga smo dobili sve što imamo i sve što posjedujemo. Tako i naše oranice, polja, vinograde. Čovjek svojim trudom i radom želi ne samo ugoditi sebi, nego želi ponekad ostvariti i određeni profit. Onda, takav stav i takav način odvede ga drugačijim putem.  Jedino od dobre proizvodnje, poštivanja onoga prirodnoga zakona, čovjeku može biti na dobrobit. Ako se igra sa svime, onda vino nije dobro. Tako da je želja i nakana, ne samo u molitvi za dobru godinu, nego i za naš ispravan stav, da se znamo odgovorno nositi prema božijim darovima. Ovaj blagoslov koji ide na početku vinogradarske godine je itekako ne samo dobar, nego je i vjernicima potreban“.

Molitva i za povrtare

Blagdan sv. Vinka, pored vinogradara štuju i povrtari i vjeruju da će ovogodišnji rod biti dobar.

„ I moji roditelji su se bavili vinogradarstvom. Čokote vinove loze sam izvadio i preorao i danas mi je žao zbog toga. Poslije očeve smrti, nisam ništa znao o vinogradarstvu. Umjesto vinograda, u atarima sam zasadio povrće, tako da se moj sin i ja danas bavimo povrtarstvom. Zato se danas molimo i za vinogradare i za povrtare i želimo da ova godina bude plodna i rodna“, kaže Vladimir Rakoš iz Rume.

A poslije blagoslova vinograda, druženje se, onako kako već dugogodišnja tradicija nalaže, i ove godine nastavilo u prostorijama udruge uz konzumiranje srijemskih delicija i domaćeg vina i rakije proizvedenih od prošlogodišnjeg roda.

S.D.